Brže od pregledniku!
42 odnosi: Akropola, Aleksandar Veliki, Antika, Arapski jezik, Atena (polis), Četvrti križarski rat, Drugi svjetski rat, Ekumenski sabor, Franci, Grčka, Grčki jezik, Grčki rat za neovisnost, Grci, Katalonija, Konzul, Kraljevina Makedonija, Lamija, Lamijski rat, Latinsko Carstvo, Mitologija, Osmansko Carstvo, Periferija Središnja Grčka, Poljska, Popis konzula Rimske Republike, Posejdon, Povijest Grčke, Prefektura Ftiotida, Regent, Rimsko Carstvo, Rzeszów, Slavenski jezici, Sparta, Turska, 1829., 19. stoljeće, 190., 3. stoljeće pr. Kr., 322. pr. Kr., 323. pr. Kr., 424. pr. Kr., 5. tisućljeće pr. Kr., 869..
Akropola
Atenska akropola Akropola, (grčki ἀκρόπολις, od ἄκρα πόλις, akra polis, "gornji grad"), je utvrda smještena na najvišem dijelu grčkoga grada.
Novi!!: Lamia i Akropola · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Lamia i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Lamia i Antika · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Lamia i Arapski jezik · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Lamia i Atena (polis) · Vidi više »
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Novi!!: Lamia i Četvrti križarski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Lamia i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Ekumenski sabor
Ekumenski sabor (grč. Οικουμενική Σύνοδος; lat. Concilium oecumenicum), nazivan još i Ekumenski koncil naziv je za sastanak biskupa cijele Crkve, koji su se sabrali kako bi razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju.
Novi!!: Lamia i Ekumenski sabor · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Lamia i Franci · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Lamia i Grčka · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Lamia i Grčki jezik · Vidi više »
Grčki rat za neovisnost
Grčki rat za neovisnost (znan i kao Grčka revolucija) (grčki: Ελληνική Επανάσταση Elliniki Epanastasi; turski: يونان عصياني Yunan İsyanı) bio je uspješan rat za neovisnost koji su vodili Grčki revolucionari od 1821. do 1829., uz pomoć velikih europskih sila, protiv Osmanskog Carstva, kojem su u pomoć pritekli njegovi vazali, Egipatski Kedivat.
Novi!!: Lamia i Grčki rat za neovisnost · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Lamia i Grci · Vidi više »
Katalonija
Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.
Novi!!: Lamia i Katalonija · Vidi više »
Konzul
* Rimski konzul, u starom Rimu, naziv dvojice najviših državnih službenika.
Novi!!: Lamia i Konzul · Vidi više »
Kraljevina Makedonija
Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Lamia i Kraljevina Makedonija · Vidi više »
Lamija
Herbert Draper: Lamija, 1909. John William Waterhouse: Lamija i vojnik, 1905. Lamija (grč., Lámia) ili Sibarida (Súbaris) u grčkoj mitologiji bila je čudovište iz Hadova podzemnog carstva, polužena i poluzmija, Posejdonova kći, koja je noću izlazila na površinu zemlje, krala majkama djecu, ubijala ih i pila njihovu krv.
Novi!!: Lamia i Lamija · Vidi više »
Lamijski rat
Lamijski rat (323. pr. Kr. - 322. pr. Kr.), nazvan po gradu Lamija, jest rat, odnosno neuspješni ustanak u Grčkoj protiv makedonske vlasti i Antipatera, makedonskog namjesnika u Grčkoj.
Novi!!: Lamia i Lamijski rat · Vidi više »
Latinsko Carstvo
Latinsko Carstvo (lat. Imperium Romaniae) je kratkotrajna feudalna tvorevina koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.
Novi!!: Lamia i Latinsko Carstvo · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Lamia i Mitologija · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Lamia i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Periferija Središnja Grčka
Periferija središnja Grčka (grčki: Κεντρική Ελλάδα - Kentriki Elláda) ili Kontinentalna Grčka (grčki: Στερεά Ελλάδα - Stereá Elláda) je jedna od trinaest grčkih periferija.
Novi!!: Lamia i Periferija Središnja Grčka · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Lamia i Poljska · Vidi više »
Popis konzula Rimske Republike
Popis konzula Rimske Republike, koji nam se očuvao iz antike, sastavio je rimski polihistor i znanstvenik Marko Terencije Varon (116. ― 27. pr. Kr.) Premda ovaj popis uključuje četiri "diktatorske godine" te sadržava i neke druge specifičnosti, on je ipak danas uglavnom prihvaćen i smatra se vrlo značajnim povijesnim izvorom.
Novi!!: Lamia i Popis konzula Rimske Republike · Vidi više »
Posejdon
Posejdon (grč., Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat.
Novi!!: Lamia i Posejdon · Vidi više »
Povijest Grčke
Povijest Grčke je povijest prostora današnje Republike Grčke, ali i naroda Grka od prapovijesti do danas.
Novi!!: Lamia i Povijest Grčke · Vidi više »
Prefektura Ftiotida
Ftiotida je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Središnja Grčka.
Novi!!: Lamia i Prefektura Ftiotida · Vidi više »
Regent
Regent (lat. regens.
Novi!!: Lamia i Regent · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Lamia i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rzeszów
Rzeszów (Žešuv) je mjesto u jugoistočnoj Poljskoj.
Novi!!: Lamia i Rzeszów · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Lamia i Slavenski jezici · Vidi više »
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Novi!!: Lamia i Sparta · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Lamia i Turska · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Lamia i 1829. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Lamia i 19. stoljeće · Vidi više »
190.
Bez opisa.
Novi!!: Lamia i 190. · Vidi više »
3. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Lamia i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
322. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Lamia i 322. pr. Kr. · Vidi više »
323. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Lamia i 323. pr. Kr. · Vidi više »
424. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Lamia i 424. pr. Kr. · Vidi više »
5. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Lamia i 5. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
869.
Bez opisa.
Novi!!: Lamia i 869. · Vidi više »
