Brže od pregledniku!
78 odnosi: Akvedukt, Andora, Antički Rim, Aragonija, Aranska dolina, Arapi, Arheologija, Arhitektura, Španjolska, Španjolski građanski rat, Španjolski jezik, Četvorni kilometar, Barcelona, Burbonci, Casa Milà, Cisterciti, Djela Antonia Gaudija, Francisco Franco, Francuska, Habsburg, Hospital de Sant Pau, Iberi, Italija, Juan Carlos I., Karlo Veliki, Kartaga, Katalonski jezik, Kruna Aragonije, Kuća Batlló, Mariano Rajoy, Mauzolej, Napoleon Bonaparte, Okcitanski jezik, Palau de la Música Catalana, Pireneji, Pirenejski poluotok, Rimsko Carstvo, Romanička arhitektura, Romanika, Sagrada Familia, Samostan, Samostan Poblet, Secesija, Sredozemno more, Svjetska baština, Tarragona, UNESCO, Ustav, Valencijska Zajednica, Vall de Boi, ..., Zapadni Goti, 1. siječnja, 11. rujna, 1137., 1479., 17. stoljeće, 1714., 18. lipnja, 1848., 1932., 1936., 1939., 1977., 1979., 1987., 20. srpnja, 20. stoljeće, 2005., 2006., 2014., 2015., 28. listopada, 3. stoljeće pr. Kr., 5. stoljeće, 711., 8. stoljeće, 9. stoljeće, 9. studenoga. Proširite indeks (28 više) »
Akvedukt
Akvedukt u okolini Splita Akvedukt ili akvadukt (lat. aquaeductus, vodovod) je vrsta vodovoda, mostna građevina za provođenje vode preko rijeka, reljefnih zapreka i oblika (uzvišenja, različitih vrsta neravnina, dolina, jaruga) prirodnim padom od izvora do naselja.
Novi!!: Katalonija i Akvedukt · Vidi više »
Andora
Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.
Novi!!: Katalonija i Andora · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Katalonija i Antički Rim · Vidi više »
Aragonija
Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.
Novi!!: Katalonija i Aragonija · Vidi više »
Aranska dolina
Aranska dolina (oksitanski: Val d'Aran; katalonski: Vall d'Aran; španjolski: Valle de Arán) je dolina (620,47 km²) u pirinejskom gorju i ''comarca'' (općina) u sjeverozapadnom dijelu provincije Lleida, u Kataloniji, na sjeveru Španjolske.
Novi!!: Katalonija i Aranska dolina · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Katalonija i Arapi · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Katalonija i Arheologija · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Katalonija i Arhitektura · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Katalonija i Španjolska · Vidi više »
Španjolski građanski rat
Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.
Novi!!: Katalonija i Španjolski građanski rat · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Katalonija i Španjolski jezik · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Katalonija i Četvorni kilometar · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Katalonija i Barcelona · Vidi više »
Burbonci
Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.
Novi!!: Katalonija i Burbonci · Vidi više »
Casa Milà
Kuća Milà (katalonski: Casa Milà ili "La Pedrera") stambena je zgrada u Barceloni koja gleda u ulicu Passeig de Gràcia, i jedno je od ključnih djela Antonija Gaudíja.
Novi!!: Katalonija i Casa Milà · Vidi više »
Cisterciti
Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Katalonija i Cisterciti · Vidi više »
Djela Antonia Gaudija
Antoni Gaudí je katalonski arhitekt koji je stvarao u stilu art nouveau, a proslavio se svojim jedinstvenim arhitektonskim stilom i originalnim građevinama.
Novi!!: Katalonija i Djela Antonia Gaudija · Vidi više »
Francisco Franco
Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.
Novi!!: Katalonija i Francisco Franco · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Katalonija i Francuska · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Katalonija i Habsburg · Vidi više »
Hospital de Sant Pau
Bolnica sv.
Novi!!: Katalonija i Hospital de Sant Pau · Vidi više »
Iberi
La Dama de Elche Jedan od najljepših sačuvanih primjeraka iberske kulture Iberi su skupina naroda koja se naseljavaju na jug i istok Pirinejskog poluotoka i na jug Francuske, prije dolaska indoeuropskih naroda, te koji unatoč svojoj raznolikosti iskazuju zajedničke osobine.
Novi!!: Katalonija i Iberi · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Katalonija i Italija · Vidi više »
Juan Carlos I.
Juan Carlos I. (kroatizirano Ivan Karlo I.; puno ime Juan Carlos Alfonso Víctor María de Borbón y Borbón-Dos Sicilias) (Rim, 5. siječnja 1938.), kralj Španjolske od 1975.
Novi!!: Katalonija i Juan Carlos I. · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Katalonija i Karlo Veliki · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Katalonija i Kartaga · Vidi više »
Katalonski jezik
Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.
Novi!!: Katalonija i Katalonski jezik · Vidi više »
Kruna Aragonije
Kruna Aragonije (arag. Corona d'Aragón, kat. Corona d'Aragó, špa. Corona de Aragón) je nastala ujedinjenjem Kraljevine Aragonije i Grofovije Barcelone.
Novi!!: Katalonija i Kruna Aragonije · Vidi više »
Kuća Batlló
Kuća Batlló (katalonski: La Casa Batlló) je stambena zgrada u Barceloni, u ulici Passeig de Gràcia br.
Novi!!: Katalonija i Kuća Batlló · Vidi više »
Mariano Rajoy
'''Mariano Rajoy''' Mariano Rajoy Brey (Santiago de Compostela, 27. ožujka 1955.) je španjolski konzervativni političar.
Novi!!: Katalonija i Mariano Rajoy · Vidi više »
Mauzolej
Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.
Novi!!: Katalonija i Mauzolej · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Katalonija i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Okcitanski jezik
okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.
Novi!!: Katalonija i Okcitanski jezik · Vidi više »
Palau de la Música Catalana
Palača katalonske glazbe (katalonski: Palau de la Música Catalana) u četvrti Sant Pere u Barceloni koncertna je dvorana izgrađena prema nacrtima art nouveau arhitekta Lluísa Domènecha i Montanera.
Novi!!: Katalonija i Palau de la Música Catalana · Vidi više »
Pireneji
Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.
Novi!!: Katalonija i Pireneji · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Katalonija i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Katalonija i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Romanička arhitektura
kosog tornja u Pisi, Toskana (Italija), 11. – 12. st. Romanika je stil arhitekture koji dolazi nakon predromanike.
Novi!!: Katalonija i Romanička arhitektura · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Katalonija i Romanika · Vidi više »
Sagrada Familia
Bazilika Svete obitelji, katalonski: Temple Expiatori de la Sagrada Família, u Barceloni je krunsko remek djelo arhitekta Antonija Gaudíja, iako je ostala nedovršena nakon njegove iznenadne smrti.
Novi!!: Katalonija i Sagrada Familia · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Katalonija i Samostan · Vidi više »
Samostan Poblet
Kraljevski Gospin samostan Poblet (katalonski: Reial Monestir de Santa Maria de Poblet, španjolski: Real Monasterio de Santa María de Poblet) je cistercitski samostan iz 12.
Novi!!: Katalonija i Samostan Poblet · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Katalonija i Secesija · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Katalonija i Sredozemno more · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Katalonija i Svjetska baština · Vidi više »
Tarragona
Tarragona je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Tarragona, na južnoj obali španjolske autonomne zajednice Katalonije.
Novi!!: Katalonija i Tarragona · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Katalonija i UNESCO · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Katalonija i Ustav · Vidi više »
Valencijska Zajednica
Valencijska Zajednica (špa. Comunidad Valenciana, val. Comunitat Valenciana) je španjolska autonomna zajednica smještena na istoku Pirenejskog poluotoka, na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Katalonija i Valencijska Zajednica · Vidi više »
Vall de Boi
Vall de Boi (španjolski: Valle de Bohí) je uska dolina i visoravan (1.111 m visine i površine 219,49 km²) te općina u pokrajini Lleida, u zajednici Kataloniji u sjevernoj Španjolskoj.
Novi!!: Katalonija i Vall de Boi · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Katalonija i Zapadni Goti · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Katalonija i 1. siječnja · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Katalonija i 11. rujna · Vidi više »
1137.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 1137. · Vidi više »
1479.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 1479. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 17. stoljeće · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 1714. · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Katalonija i 18. lipnja · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 1848. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 1932. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 1939. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 1979. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 1987. · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Katalonija i 20. srpnja · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 20. stoljeće · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Katalonija i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Katalonija i 2006. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Katalonija i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Katalonija i 2015. · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Katalonija i 28. listopada · Vidi više »
3. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 5. stoljeće · Vidi više »
711.
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 711. · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 8. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Katalonija i 9. stoljeće · Vidi više »
9. studenoga
9.
Novi!!: Katalonija i 9. studenoga · Vidi više »
