Brže od pregledniku!
22 odnosi: Ana Komnena Angelina, Antička Teba (Grčka), Bela IV., Elizabeta Ugarska, Filipa Armenska, Grčki jezik, Hrvatska, Hrvatski jezik, Irena Komnena Angelina, Irena Laskarina, Jolanda Poljska, Katoličanstvo, Kinga Poljska, Mađarska, Mađarski jezik, Margareta Ugarska, Marija Courtenayska, Princeza, Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj, Teodor I. Laskaris, 1206., 1270..
Ana Komnena Angelina
Ana Komnena Angelina (Άννα Κομνηνή Αγγελίνα) je bila bizantska princeza i carica.
Novi!!: Marija Laskaris i Ana Komnena Angelina · Vidi više »
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Novi!!: Marija Laskaris i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Marija Laskaris i Bela IV. · Vidi više »
Elizabeta Ugarska
Sveta Elizabeta Ugarska (mađ. Árpád-házi Szent Erzsébet; Bratislava, 7. srpnja 1207. – Marburg, 17. studenoga 1231.), ugarska princeza, katolička svetica i redovnica iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Marija Laskaris i Elizabeta Ugarska · Vidi više »
Filipa Armenska
Filipa Armenska je bila bizantska carica.
Novi!!: Marija Laskaris i Filipa Armenska · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Marija Laskaris i Grčki jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marija Laskaris i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Marija Laskaris i Hrvatski jezik · Vidi više »
Irena Komnena Angelina
Irena Komnena Angelina (grč. Ειρήνη Κομνηνή Άγγελίνα, Eirene Komnini Angelina) bila je bizantska princeza od koje su potekli Paleolozi.
Novi!!: Marija Laskaris i Irena Komnena Angelina · Vidi više »
Irena Laskarina
Irena Laskarina (Ειρήνη Λασκαρίνα, Eirēnē Laskarina) bila je princeza i carica Bizanta, kći cara Teodora I. Laskarisa i Ane Komnene Anđeline.
Novi!!: Marija Laskaris i Irena Laskarina · Vidi više »
Jolanda Poljska
Blažena Jolanda Poljska ili Jolanda Ugarska (također poznata kao Helena, Ostrogon, 1235. – Gniezno, 11. lipnja 1298.) bila je kćer ugarskoga i hrvatskoga kralja Bele IV. i kraljice Marije Laskarine.
Novi!!: Marija Laskaris i Jolanda Poljska · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Marija Laskaris i Katoličanstvo · Vidi više »
Kinga Poljska
Sveta Kinga Poljska, također poznata i kao sv.
Novi!!: Marija Laskaris i Kinga Poljska · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Marija Laskaris i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Marija Laskaris i Mađarski jezik · Vidi više »
Margareta Ugarska
Sveta Margareta Ugarska (Klis, 27. siječnja 1242. – Margitin otok, Budimpešta, 18. siječnja 1270.) - svetica, časna sestra, ugarsko-hrvatska princeza, kći ugarskoga kralja Bele IV. i bizantske princeze Marije Laskarine.
Novi!!: Marija Laskaris i Margareta Ugarska · Vidi više »
Marija Courtenayska
Marija od Courtenaya (Marie de Courtenay) (o. 1204. – rujan 1228.) bila je bizantska carica.
Novi!!: Marija Laskaris i Marija Courtenayska · Vidi više »
Princeza
Princeza je titula za žensku osobu, ženski ekvivalent riječi princ (latinski princeps.
Novi!!: Marija Laskaris i Princeza · Vidi više »
Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Marija Laskaris i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Teodor I. Laskaris
Teodor I. Laskaris (grč. Θεóδωρος Λάσϰαρις, Theódōros Láskaris) (?, oko 1175. – Niceja, studeni 1221.), nicejski car (1204. – 1221.) iz dinastije Laskarisa.
Novi!!: Marija Laskaris i Teodor I. Laskaris · Vidi više »
1206.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Laskaris i 1206. · Vidi više »
1270.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Laskaris i 1270. · Vidi više »
