Brže od pregledniku!
61 odnosi: Askeza, Češka, Bela IV., Bizant, Budim, Budimpešta, Dominikanci, Donja Dubrava, Dubrava (Zagreb), Duh Sveti, Dunav, Elizabeta Ugarska, Euharistija, Gornji Dubovec, Gradec (Zagreb), Habit, Hrvatska, Isus, Isusov križni put, Jastrebarsko, Jolanda Poljska, Kći, Kinga Poljska, Klis, Knjiga, Kralj, Kraljevina Ugarska, Križevci, Ljiljan, Lobor, Margečan, Margitin otok, Marija (majka Isusova), Marija Laskaris, Milosrđe, Mir, Molitva, Mongoli, Most, Otakar II., Otok, Pokora, Princeza, Roditelji, Samobor, Samostan, Sarkofag, Sestra, Splitska katedrala, Subotica Podravska, ..., Svetac, Vesprim, Vjera, Zagreb, Zlatna bula Bele IV., 1242., 1270., 18. siječnja, 19. studenoga, 1943., 27. siječnja. Proširite indeks (11 više) »
Askeza
Askeza (starogrčki ασκισις askezis – vježba) je način života koji se sastoji u odricanju od strasti i tjelesnih potreba, kako bi se postiglo duhovno pročišćenje.
Novi!!: Margareta Ugarska i Askeza · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Margareta Ugarska i Češka · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Margareta Ugarska i Bela IV. · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Margareta Ugarska i Bizant · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Margareta Ugarska i Budim · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Margareta Ugarska i Budimpešta · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Margareta Ugarska i Dominikanci · Vidi više »
Donja Dubrava
mini Donja Dubrava (mađarski Alsódomboru, kajkavski Dolnja Dobrava) je općina u Međimurskoj županiji, Hrvatska, smještena blizu ušća rijeke Mure u Dravu.
Novi!!: Margareta Ugarska i Donja Dubrava · Vidi više »
Dubrava (Zagreb)
Dubrava s Medvedgrada Dubrava je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koji se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada.
Novi!!: Margareta Ugarska i Dubrava (Zagreb) · Vidi više »
Duh Sveti
Bazilici sv. Petra u Vatikanu, Bernini. Duh Sveti je treća božanska osoba u kršćanstvu, a koja zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo.
Novi!!: Margareta Ugarska i Duh Sveti · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Margareta Ugarska i Dunav · Vidi više »
Elizabeta Ugarska
Sveta Elizabeta Ugarska (mađ. Árpád-házi Szent Erzsébet; Bratislava, 7. srpnja 1207. – Marburg, 17. studenoga 1231.), ugarska princeza, katolička svetica i redovnica iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Margareta Ugarska i Elizabeta Ugarska · Vidi više »
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Novi!!: Margareta Ugarska i Euharistija · Vidi više »
Gornji Dubovec
Gornji Dubovec je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Margareta Ugarska i Gornji Dubovec · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: Margareta Ugarska i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Habit
franjevačkog reda Habit je vlastito odijelo redovnika i redovnica u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: Margareta Ugarska i Habit · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Margareta Ugarska i Hrvatska · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Margareta Ugarska i Isus · Vidi više »
Isusov križni put
Simone Martini, ''Isus nosi križ'', 1333., tempera na drvu, 28 x 16 cm, Louvre, Pariz Isusov križni put, također i Isusove muke, Kristova patnja ili pasija (latinski passio od grčkog paschō, što znači „patiti”), je događaj iz Isusova života opisan u Novome zavjetu.
Novi!!: Margareta Ugarska i Isusov križni put · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Margareta Ugarska i Jastrebarsko · Vidi više »
Jolanda Poljska
Blažena Jolanda Poljska ili Jolanda Ugarska (također poznata kao Helena, Ostrogon, 1235. – Gniezno, 11. lipnja 1298.) bila je kćer ugarskoga i hrvatskoga kralja Bele IV. i kraljice Marije Laskarine.
Novi!!: Margareta Ugarska i Jolanda Poljska · Vidi više »
Kći
Kći je naziv za ženskog potomka roditelja.
Novi!!: Margareta Ugarska i Kći · Vidi više »
Kinga Poljska
Sveta Kinga Poljska, također poznata i kao sv.
Novi!!: Margareta Ugarska i Kinga Poljska · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Margareta Ugarska i Klis · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Margareta Ugarska i Knjiga · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Margareta Ugarska i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Margareta Ugarska i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Margareta Ugarska i Križevci · Vidi više »
Ljiljan
Ljiljan (liljan, lijer, lat. Lilium) je rod jednosupnica iz porodice ljiljani (Liliaceae), trajnica s lukovicom i nadzemnom stabljikom.
Novi!!: Margareta Ugarska i Ljiljan · Vidi više »
Lobor
Lobor je općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Margareta Ugarska i Lobor · Vidi više »
Margečan
Margečan je naselje u Republici Hrvatskoj u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Margareta Ugarska i Margečan · Vidi više »
Margitin otok
Margitin otok (mađarski: Margit-sziget, njemački: Margaretheninsel) je riječni otok na Dunavu, usred grada Budimpešte u Mađarskoj.
Novi!!: Margareta Ugarska i Margitin otok · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Margareta Ugarska i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Marija Laskaris
Marija Laskarina (Μαρία Λασκαρίνα; Maria) (o. 1206. – 16. srpnja ili 24. lipnja 1270.) bila je princeza Bizanta te kraljica Mađarske i Hrvatske.
Novi!!: Margareta Ugarska i Marija Laskaris · Vidi više »
Milosrđe
Slika Milosrdnoga Isusa, koju časte milijuni katolika. Milosrđe ili samilost slobodan je i dobrovoljan čin opraštanja kazne nekome tko je tu kaznu dobio ili mu je prijetila.
Novi!!: Margareta Ugarska i Milosrđe · Vidi više »
Mir
Najčešće korišten znak mira maslinovu grančicu. Mir se obično definira kao razdoblje bez ratova.
Novi!!: Margareta Ugarska i Mir · Vidi više »
Molitva
Isus moli na Maslinskoj gori, 1664. Molitva je religiozni čin izgovaranja određenog teksta, u kojem se vjernici obraćaju Bogu.
Novi!!: Margareta Ugarska i Molitva · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: Margareta Ugarska i Mongoli · Vidi više »
Most
Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.
Novi!!: Margareta Ugarska i Most · Vidi više »
Otakar II.
150px Přemysl Otakar II. (1230. – 26. kolovoza 1278.), češki kralj od 1253. do 1278. godine.
Novi!!: Margareta Ugarska i Otakar II. · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Margareta Ugarska i Otok · Vidi više »
Pokora
Pietro Rotari: Portret pokorne djevojčice Pokora je čin kajanja, kojim osoba pokazuje svoju iskrenu namjeru, da više ne sagriješi.
Novi!!: Margareta Ugarska i Pokora · Vidi više »
Princeza
Princeza je titula za žensku osobu, ženski ekvivalent riječi princ (latinski princeps.
Novi!!: Margareta Ugarska i Princeza · Vidi više »
Roditelji
Majka, otac i dijete Roditelji svaka jedinka koja ima potomstvo.
Novi!!: Margareta Ugarska i Roditelji · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Margareta Ugarska i Samobor · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Margareta Ugarska i Samostan · Vidi više »
Sarkofag
zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.
Novi!!: Margareta Ugarska i Sarkofag · Vidi više »
Sestra
Johannes Vermeer: Isus u kući sestara Marte i Marije. Sestre Marie i Adelheid Torhorst Sestra je ženska osoba, koja dijeli iste roditelje s drugom osobom.
Novi!!: Margareta Ugarska i Sestra · Vidi više »
Splitska katedrala
Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, u narodu je poznata kao Katedrala sv. Dujma (sv. Duje).
Novi!!: Margareta Ugarska i Splitska katedrala · Vidi više »
Subotica Podravska
Subotica Podravska je naselje u sastavu Općine Rasinja, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Margareta Ugarska i Subotica Podravska · Vidi više »
Svetac
sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
Novi!!: Margareta Ugarska i Svetac · Vidi više »
Vesprim
Vesprim (u hrvatskim izvorima također i Besprim)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Margareta Ugarska i Vesprim · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Margareta Ugarska i Vjera · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Margareta Ugarska i Zagreb · Vidi više »
Zlatna bula Bele IV.
''Zlatna bula'' Bele IV. Zlatna bula je povelja (nazvana tako zbog svog zlatnog pečata) koju je izdao ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. Arpadović 16. studenog 1242. godine u Virovitici nedugo nakon provale Mongola 1242.
Novi!!: Margareta Ugarska i Zlatna bula Bele IV. · Vidi više »
1242.
Bez opisa.
Novi!!: Margareta Ugarska i 1242. · Vidi više »
1270.
Bez opisa.
Novi!!: Margareta Ugarska i 1270. · Vidi više »
18. siječnja
18.
Novi!!: Margareta Ugarska i 18. siječnja · Vidi više »
19. studenoga
19.
Novi!!: Margareta Ugarska i 19. studenoga · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Margareta Ugarska i 1943. · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Margareta Ugarska i 27. siječnja · Vidi više »
