Brže od pregledniku!
39 odnosi: Antun Gustav Matoš, Gestapo, Gimnazija, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska enciklopedija (Ujević), Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Imotski, Izrael, Josip Horvat, Jovan Hranilović, Krivodol (Podbablje), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ljubljana, Luč (časopis), Marija Ujević-Galetović, Miroslav Krleža, Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu, Pomorska enciklopedija, Pravednik među narodima, Sinj, Split, Yad Vashem, Zagreb, 13. srpnja, 1901., 1928., 1932., 1934., 1935., 1938., 1941., 1945., 1949., 1954., 1955., 1964., 1967., 6. siječnja.
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Mate Ujević i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Gestapo
Sjedište Gestapa u Berlinu (26. travnja 1933. – 8. svibnja 1945.), bila je pokrata za "Geheime Staatspolizei" (njem. Državna tajna policija) koja je u razdoblju od nastanka Trećeg Reicha pa sve do kraja Drugog svjetskog rata djelovala kako na području samog Reicha, tako i tijekom rata u svim okupiranim zemljama.
Novi!!: Mate Ujević i Gestapo · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Mate Ujević i Gimnazija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mate Ujević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Mate Ujević i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (Ujević)
Hrvatska enciklopedija (Encyclopaedia Croatica) hrvatska je nacionalna i opća enciklopedija.
Novi!!: Mate Ujević i Hrvatska enciklopedija (Ujević) · Vidi više »
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod
Logo HIBZ-a Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, državno nakladničko poduzeće u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Novi!!: Mate Ujević i Hrvatski izdavalački bibliografski zavod · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Mate Ujević i Imotski · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Mate Ujević i Izrael · Vidi više »
Josip Horvat
mini Josip Horvat (Horvath) (Čepin, 15. siječnja 1896. – Zagreb, 6. listopada 1968.), hrvatski novinar i povjesničar.
Novi!!: Mate Ujević i Josip Horvat · Vidi više »
Jovan Hranilović
Jovan Hranilović (Kričke kraj Drniša, 18. prosinca 1855. – Novi Sad, 5. kolovoza 1924.), bio je grkokatolički svećenik, političar, hrvatski književnik i književni kritičar.
Novi!!: Mate Ujević i Jovan Hranilović · Vidi više »
Krivodol (Podbablje)
Krivodol je selo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u Imotskoj krajini u općini Podbablje.
Novi!!: Mate Ujević i Krivodol (Podbablje) · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Mate Ujević i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Mate Ujević i Ljubljana · Vidi više »
Luč (časopis)
Luč je bila revija za misao i život hrvatskog katoličkog đaštva.
Novi!!: Mate Ujević i Luč (časopis) · Vidi više »
Marija Ujević-Galetović
Marija Ujević-Galetović (Zagreb, 20. listopada 1933. – Zagreb, 13. ožujka 2023.) bila je hrvatska kiparica i akademkinja, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Mate Ujević i Marija Ujević-Galetović · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Mate Ujević i Miroslav Krleža · Vidi više »
Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu
Zvjezdarnica Nadbiskupska klasična gimnazija, službeno Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti je srednja škola smještena na Šalati u Zagrebu.
Novi!!: Mate Ujević i Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Pomorska enciklopedija
Pomorska enciklopedija prvo je enciklopedijsko izdanje (Jugoslavenskog) Leksikografskoga zavoda (Leksikografski zavod osnovan je 1950. godine).
Novi!!: Mate Ujević i Pomorska enciklopedija · Vidi više »
Pravednik među narodima
Pravednik među narodima (hebrejski khassidey umot ha-olam) je odlikovanje koje dodjeljuje Izrael kako bi odlikovao pripadnike drugih naroda koji su spašavali Židove od istrjebljenja tijekom holokausta riskirajući pri tome vlastite živote.
Novi!!: Mate Ujević i Pravednik među narodima · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Mate Ujević i Sinj · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Mate Ujević i Split · Vidi više »
Yad Vashem
Pogled iz zraka na Yad Vashem. Yad Vashem (Hebrejski: יָד וַשֵׁם), Izraelski je službeni memorijalni centar posvećen žrtvama Holokausta.
Novi!!: Mate Ujević i Yad Vashem · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mate Ujević i Zagreb · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Mate Ujević i 13. srpnja · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Mate Ujević i 1901. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Mate Ujević i 1928. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Mate Ujević i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Mate Ujević i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Mate Ujević i 1935. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Mate Ujević i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Mate Ujević i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Mate Ujević i 1945. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Mate Ujević i 1949. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Mate Ujević i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Mate Ujević i 1955. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Mate Ujević i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Mate Ujević i 1967. · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Mate Ujević i 6. siječnja · Vidi više »
