Brže od pregledniku!
67 odnosi: Ampèreov zakon, Anizotropija, Apsorpcija, Atom, Atomska jezgra, Brzina svjetlosti, Coulombov zakon, Dielektrična konstanta vakuuma, Dielektrik, Diferencijalne jednadžbe, Dipol, Divergencija polja, Električna struja, Električni kondenzator, Električni naboj, Električni tok, Električno polje, Elektrodinamika, Elektromagnetizam, Elektromagnetsko zračenje, Elektrotehnika, Emisija, Faradayev zakon indukcije, Fizika, Galileijevo načelo relativnosti, Gaussov zakon, Gaussov zakon za magnetizam, George Gabriel Stokes, Gustoća električnoga naboja, Hendrik Antoon Lorentz, Histereza, Homogenost, Integral, Ivan Supek, Izolator, Izotropija, James Clerk Maxwell, Jednadžba kontinuiteta, Kvantna elektrodinamika, Kvantna teorija, Lenzovo pravilo, Lorentzova sila, Lorentzove transformacije, Magnet, Magnetizacija, Magnetska permeabilnost, Magnetski monopol, Magnetski tok, Magnetsko polje, Oliver Heaviside, ..., Optika, Paramagnetizam, Permeabilnost vakuuma, Polarizacija, Posebna teorija relativnosti, Prostor, Prostorvrijeme, Radiovalovi, Relativna dielektrična permitivnost, Rotacija polja, Sila, Silnice, Teorija relativnosti, Vakuum, Vektor, Vektorska analiza, Vrijeme (fizika). Proširite indeks (17 više) »
Ampèreov zakon
električnih naboja. Ampèreov zakon je fizikalni zakon koji izražava činjenicu da magnetsko polje nastaje kao posljedica gibanja električnih naboja, povezujući električne i magnetske pojave: Nazvan je po A. M. Ampèreu, koji je utemeljio elektromagnetizam.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Ampèreov zakon · Vidi više »
Anizotropija
Islandski dvolomac. optičkih vlakana (anizotropna tvar). Anizotropija (grč. ἄνıσος: nejednak) je osobitost nekog sredstva da njegova fizikalna svojstva poprimaju različite vrijednosti za različite smjerove.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Anizotropija · Vidi više »
Apsorpcija
Bez opisa.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Apsorpcija · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Atom · Vidi više »
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Atomska jezgra · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Coulombov zakon
Coulombov zakon je jedan od osnovnih zakona elektrostatike koji je 1785.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Coulombov zakon · Vidi više »
Dielektrična konstanta vakuuma
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Dielektrična konstanta vakuuma, dielektrična permitivnost vakuuma, permitivnost vakuuma ili dielektričnost vakuuma (oznaka ε0) je prirodna ili fizikalna konstanta koja je jednaka recipročnoj vrijednosti umnoška magnetske permeabilnosti vakuuma μ0 i kvadrata brzine svjetlosti c u vakuumu (određena u SI sustavu): gdje je: c_0 - brzina svjetlosti u vakuumu, a \mu_0 - relativna permeabilnost vakuuma.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Dielektrična konstanta vakuuma · Vidi više »
Dielektrik
Polarizirani dielektrični materijal. Jantar je jedan od najboljih dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). Polarizacija dielektrika. ''E'' je jakost električnoga polja (vanjsko) i ''P'' je inducirana polarizacija. Polarizacija paraelektrika. feroelektrika. Dielektrik ili izolator (eng. dielectric, njem. Isolator) je tvar ili medij koji ne vodi električnu struju, to jest vakuum i tvar koja sadrži zanemariv broj slobodnih elektrona i iona koji se mogu gibati pod utjecajem vanjskog električnog polja, odnosno svaka tvar kojoj je električna otpornost veća od 108 Ωm.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Dielektrik · Vidi više »
Diferencijalne jednadžbe
Diferencijalna jednadžba je matematička jednadžba koja povezuje neku funkciju s njenim derivacijama.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Diferencijalne jednadžbe · Vidi više »
Dipol
Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. televizijski prijem. Pojam dipol ima više značenja.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Dipol · Vidi više »
Divergencija polja
U vektorskoj analizi divergencija je operator kojim se određuje jakost izvorā vektorskog polja po prostoru.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Divergencija polja · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Električna struja · Vidi više »
Električni kondenzator
Različite vrste električnih kondenzatora: višeslojni keramički, disk-keramički, višeslojni folijski, cjevasti keramički, polistirolski (aksijalni i radijalni), elektrolitski. Prvi opisani električni kondenzator je nazvan Leidenska boca iz 1745. Pločasti električni kondenzator. Kondenzator promjenjivog kapaciteta. Blok kondenzatori su kondenzatori stalnog kapaciteta. tantalom. Elektrokemijski kondenzatori vrlo velikih kapaciteta ili superkondenzatori. Pri paralelnom spajanju spoje se međusobno sve plus obloge pojedinih kondenzatora i sve minus obloge. Pri serijskom spajanju spoji se minus pol jednog kondenzatora s plus polom drugog kondenzatora. Električni kondenzator (njem. Kondensator, prema lat. condensare: zbiti, zgusnuti) je dio (element) električnoga strujnoga kruga kojemu je osnovno svojstvo sposobnost pohrane energije u obliku električnoga naboja razdvojenoga priključenjem električnoga napona između dviju vodljivih ploha (elektrode), međusobno odvojenih nevodljivim slojem (električni izolator ili dielektrik).
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Električni kondenzator · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Električni naboj · Vidi više »
Električni tok
Električni tok ili električni fluks je fizikalna veličina koja predstavlja broj silnica električnog polja koje prolaze kroz određenu plohu (površ).
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Električni tok · Vidi više »
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Električno polje · Vidi više »
Elektrodinamika
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Elektrodinamika · Vidi više »
Elektromagnetizam
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Elektromagnetizam · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektrotehnika
Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Elektrotehnika · Vidi više »
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Emisija · Vidi više »
Faradayev zakon indukcije
Faraday-Lenzov (Faradayev) zakon elektromagnetske indukcije je osnovni zakon elektromagnetizma, a formula glasi: Inducirana elektromotorna sila u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj promjeni obuhvaćenog magnetskog toka kroz konturu.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Faradayev zakon indukcije · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Fizika · Vidi više »
Galileijevo načelo relativnosti
inercijskim referentnim sustavima. Galileijevo načelo relativnosti (po G. Galileiju) je načelo klasične fizike prema kojem svi prirodni zakoni imaju isti matematički oblik u svim inercijskim sustavima, to jest svi su inercijski sustavi međusobno ravnopravni i nije moguće promatranjem mehaničkih procesa u nekom inercijskom sustavu utvrditi giba li se on ili miruje.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Galileijevo načelo relativnosti · Vidi više »
Gaussov zakon
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. električna naboja. Sferna ljuska predstavlja jednu od "valjanih" Gaussovih ploha. dielektrični materijal. Radijalno (poprečno) električno polje pozitivne kugle. Električni tok kroz cilindričnu površinu. Električni tok točkastog naboja unutar kugle. Na rubu kugle, gdje je ''r'' jednako ''R'', podudara se električno polje s Coulombovim poljem, što bi ga proizveo točkasti naboj ''e'' u centru kugle. Polje u unutrašnjosti kugle neprekidno se nadovezuje na polje izvan kugle. Gaussov zakon ili Gaussov zakon električnoga polja (po Carlu Friedrichu Gaussu) je fizikalni zakon prema kojemu su silnice električnoga polja otvorene krivulje što izlaze iz pozitivnih električnih naboja, a završavaju u negativnim električnim nabojima, odnosno tok električnoga polja kroz zamišljenu zatvorenu plohu jednak je zbroju svih električnih naboja koji se nalaze unutar te plohe podijeljenome s dielektričnom permitivnošću vakuuma.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Gaussov zakon · Vidi više »
Gaussov zakon za magnetizam
Magnetsko polje zavojnice kojom teče struja predočeno je silnicama. U fizici, Gaussov zakon za magnetizam čini jednu od četiri Maxwellove jednadžbe koje su temelj klasične elektrodinamike.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Gaussov zakon za magnetizam · Vidi više »
George Gabriel Stokes
George Gabriel Stokes (Skreen, 13. kolovoza 1819. – Cambridge, 1. veljače 1903.), irsko-engleski matematičar i fizičar.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i George Gabriel Stokes · Vidi više »
Gustoća električnoga naboja
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Gustoća električnoga naboja (oznake λ, σ, ρ) je fizikalna veličina koja opisuje električni naboj ili količinu elektriciteta po duljini l: ploštini S: ili obujmu (volumenu): Koristi se za potrebe proračuna kad se na naelektriziranom tijelu nalazi tako velik broj nepomičnih električki nabijenih čestica da nije moguće uzeti u obzir njihove pojedinačne električne naboje i položaje.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Gustoća električnoga naboja · Vidi više »
Hendrik Antoon Lorentz
brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »
Histereza
magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. magnetskoga polja. Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. sile i njegova sporijega skupljanja prilikom smanjivanja sile koja je izazvala rastezanje. Histereza (grč. ὑστέρησıς: manjak, zaostajanje) je pojava da učinci nekoga djelovanja kasne u odnosu na to djelovanje.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Histereza · Vidi više »
Homogenost
Homogenost označava istovrsnost (jednolikost) nekoga svojstva (obilježja) unutar promatranog objekta, sustava, skupa, područja itd.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Homogenost · Vidi više »
Integral
Integral od ''f''(''x'') od ''a'' do ''b'' je površina iznad ''x''-osi i ispod krivulje ''y''.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Integral · Vidi više »
Ivan Supek
Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Ivan Supek · Vidi više »
Izolator
Izolator (njem. Isolator izolator, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Izolator · Vidi više »
Izotropija
Staklo je izotropna i amorfna tvar. opruge ''x''. Izotropija je svojstvo nekih kemijskih tvari da u svim smjerovima imaju jednaka fizikalna svojstva.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Izotropija · Vidi više »
James Clerk Maxwell
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i James Clerk Maxwell · Vidi više »
Jednadžba kontinuiteta
tekućine. Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi (1) je viši nego u drugoj (2), a brzina fluida "1" je niža u mjernoj točki "2", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". I ovdje vrijedi jednadžba kontinuiteta. Jednadžba kontinuiteta, u fizici, izražava zakon o neuništivosti materije: promjena gustoće u nekoj točki uvijek je praćena strujanjem tvari iz te točke ili prema njoj.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Jednadžba kontinuiteta · Vidi više »
Kvantna elektrodinamika
Sila između elektrona nastaje zbog razmjene fotona Kvantna elektrodinamika (ili kraće QED od) fizikalna je teorija koja daje relativistički kvantnomehanički opis elektromagnetizma.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Kvantna elektrodinamika · Vidi više »
Kvantna teorija
U kvantnoj mehanici i termodinamici, kvantna teorija je teorija koju je osnovao Max Planck kako bi objasnio zračenje crnog tijela.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Kvantna teorija · Vidi više »
Lenzovo pravilo
edition.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Lenzovo pravilo · Vidi više »
Lorentzova sila
elektromagnetske valove, gube energiju i gibaju se sve sporije pa su im putanje spirale. alt.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Lorentzova sila · Vidi više »
Lorentzove transformacije
inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Lorentzove transformacije · Vidi više »
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Magnet · Vidi više »
Magnetizacija
Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Histerezna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. Magnetizacija (oznaka M) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuje razlika između jakosti magnetskoga polja u vakuumu i u nekom sredstvu.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Magnetizacija · Vidi više »
Magnetska permeabilnost
feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Magnetska permeabilnost je elektromagnetska osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada su ona izložena vanjskim magnetskom polju.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Magnetska permeabilnost · Vidi više »
Magnetski monopol
U fizici elementarnih čestica, magnetski monopol je hipotetska čestica koja bi se laički dala opisati kao "magnet s jednim polom", od kuda potječe i ime.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Magnetski monopol · Vidi više »
Magnetski tok
tok prolazi. Vektori magnetskog toka su uvijek okomiti (normalni) na plohu. električne zavojnice. magnetskom polju. Magnetski tok ili magnetski fluks (oznaka Φ) je fizikalna veličina određena skalarnim umnoškom magnetske indukcije B i plohe ploštine (površine) S kroz koju taj tok prolazi: to jest za homogeno magnetsko polje i ravninski geometrijski lik ploštine S: Pojednostavljeno gledano, magnetski tok kroz neku ploštinu razmjeran je broju silnica koje prolaze kroz tu ploštinu.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Magnetski tok · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Magnetsko polje · Vidi više »
Oliver Heaviside
Oliver Heaviside (18. svibnja 1850. – 3. veljače 1925.) bio je elektroinženjer, matematičar i fizičar koji je prilagodio kompleksne brojeve potrebama analize električkih krugova, otkrio načine rješavanja diferencijalnih jednadžbi ekvivalentne Laplaceovim transformacijama te preoblikovao Maxwellove jednadžbe polja sukladno današnjim suvremenim pojmovima s područja elektromagnetizma.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Oliver Heaviside · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Optika · Vidi više »
Paramagnetizam
magnetskog polja, pokazujući time paramagnetska svojstva. dijamagnetika (μd). Paramagnetizam je svojstvo mnogih tvari, kemijskih elemenata (na primjer aluminija i kisika) i kemijskih spojeva, koje obilježava relativna magnetska permeabilnost nešto veća od 1.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Paramagnetizam · Vidi više »
Permeabilnost vakuuma
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Permeabilnost vakuuma, magnetska permeabilnost vakuuma ili magnetska konstanta (oznaka μ0) je prirodna ili fizikalna konstanta magnetske permeabilnosti za vakuum, koja iznosi: u SI sustavu, osnosno tesla · metar po amperu (T · m/A).
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Permeabilnost vakuuma · Vidi više »
Polarizacija
Polarizacija (prema srednjovj. lat. polaris: polarni, od lat. polus: pol, stožer) može značiti usmjeravanje u suprotne strane; stjecanje polarnosti.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Polarizacija · Vidi više »
Posebna teorija relativnosti
Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Prostor · Vidi više »
Prostorvrijeme
Zemlje u toku mjerenja prostora-vremena, četverodimenzionalnog opisa svemira, uključujući visinu, širinu, dužinu i vrijeme. Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena. Prikaz prostora–vremena svjetlosnim čunjevima (dolje je svjetlosni čunj prošlosti ili natražnji čunj, a gore svjetlosni čunj budućnosti ili napredovanja. Prostorvrijeme ili prostor–vrijeme, u teoriji relativnosti, je prostor koji se uz prostorne koordinate opisuje i četvrtom koordinatom razmjernom vremenu.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Prostorvrijeme · Vidi više »
Radiovalovi
minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Radiovalovi · Vidi više »
Relativna dielektrična permitivnost
Relativna dielektrična permitivnost ili relativna dielektričnost (oznaka εr) je fizikalna veličina koja opisuje električnu propusnost tvari u odnosu na dielekričnu permitivnost vakuuma; količnik je dielektrične permitivnosti tvari ε i dielektrične permitivnosti vakuuma ε0, to jest: Mjerna je jedinica relativne dielektrične permitivnosti broj jedan.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Relativna dielektrična permitivnost · Vidi više »
Rotacija polja
U vektorskoj analizi rotor ili rotacija (eng. curl) je operator kojim se izražava lokalna cirkulacija vektorskog polja po prostoru.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Rotacija polja · Vidi više »
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Sila · Vidi više »
Silnice
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. sile. Silnice su zamišljene crte, sa strelicama ili bez njih, kojima se predočuju različita svojstva fizikalnih polja.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Silnice · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Teorija relativnosti · Vidi više »
Vakuum
U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Vakuum · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Vektor · Vidi više »
Vektorska analiza
Vektorska analiza je grana matematike koja proučava diferencijalni i integralni račun nad vektorskim poljima.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Vektorska analiza · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Maxwellove jednadžbe i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
