Brže od pregledniku!
34 odnosi: Bitange i princeze, Cimmer fraj, Dar mar (televizijska serija), Dubrovnik, Film, Glumac, Hrvatska, IN magazin, Između nas, Kad zvoni?, Kazalište, Konjanik (2003.), Kumovi (televizijska serija), Luda kuća (televizijska serija), Mamutica (televizijska serija), Most na kraju svijeta (2014.), Naša mala klinika, Televizija, Trg Petra Preradovića (Zagreb), Zvijezde pjevaju, 15. listopada, 1971., 2002., 2003., 2005., 2007., 2008., 2009., 2012., 2014., 2015., 2019., 2020., 2022..
Bitange i princeze
Bitange i princeze je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 15. travnja 2005. godine.
Novi!!: Nikša Kušelj i Bitange i princeze · Vidi više »
Cimmer fraj
Cimmer fraj je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 7. listopada 2006. godine.
Novi!!: Nikša Kušelj i Cimmer fraj · Vidi više »
Dar mar (televizijska serija)
Dar Mar je hrvatska telenovela u produkciji Nove TV.
Novi!!: Nikša Kušelj i Dar mar (televizijska serija) · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Nikša Kušelj i Dubrovnik · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Nikša Kušelj i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Nikša Kušelj i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nikša Kušelj i Hrvatska · Vidi više »
IN magazin
IN magazin je hrvatska zabavna televizijska emisija koja se s prikazivanjem krenula 26. siječnja 2009. godine.
Novi!!: Nikša Kušelj i IN magazin · Vidi više »
Između nas
Između nas debitantski je studijski album virovitičkog rock sastava Vatra, koji je 1999. godine objavila diskografska kuća Jabukaton.
Novi!!: Nikša Kušelj i Između nas · Vidi više »
Kad zvoni?
"Kad zvoni?" je hrvatska tinejdžerska serija koja je s emitiranjem krenula 13. veljače 2005. godine na HRT-u. Emitirala se jednom tjedno, nedjeljom u poslijepodnevnom terminu.
Novi!!: Nikša Kušelj i Kad zvoni? · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Nikša Kušelj i Kazalište · Vidi više »
Konjanik (2003.)
Konjanik je hrvatska povijesna drama iz 2003. godine koju je režirao Branko Ivanda prema istoimenom romanu Ivana Aralice.
Novi!!: Nikša Kušelj i Konjanik (2003.) · Vidi više »
Kumovi (televizijska serija)
Kumovi su hrvatska telenovela koja se prikazuje na Novoj TV od 7. veljače 2022. iza 20 sati.
Novi!!: Nikša Kušelj i Kumovi (televizijska serija) · Vidi više »
Luda kuća (televizijska serija)
"Luda kuća" je hrvatska dramsko-humoristična serija koja se prikazivala od 28. rujna 2005. do 26. lipnja 2010. na prvom programu HRT-a. Glavni redatelj serije je Danilo Šerbedžija, a scenarij potpisuju Zinka Kiseljak i Tanja Kirhmajer.
Novi!!: Nikša Kušelj i Luda kuća (televizijska serija) · Vidi više »
Mamutica (televizijska serija)
Mamutica je hrvatska kriminalistička serija koja je s emitiranjem krenula 15. studenog 2008. godine na HRT-u. Emitirala se jednom tjedno, subotom u večernjem terminu.
Novi!!: Nikša Kušelj i Mamutica (televizijska serija) · Vidi više »
Most na kraju svijeta (2014.)
Most na kraju svijeta je film redatelja Branka Ištvančića iz 2014., snimljen po romanu Čuvari mostova Josipa Mlakića.
Novi!!: Nikša Kušelj i Most na kraju svijeta (2014.) · Vidi više »
Naša mala klinika
Naša mala klinika je hrvatska humoristična serija koja je prikazivana na programu Nove TV, koja je snimljena nakon slovenske originalne serije u produkciji POP TV.
Novi!!: Nikša Kušelj i Naša mala klinika · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Nikša Kušelj i Televizija · Vidi više »
Trg Petra Preradovića (Zagreb)
Deutsch. Preradovićev trg Trg Petra Preradovića u Zagrebu, nazvan po preporoditeljskom velikanu Petru Preradoviću.
Novi!!: Nikša Kušelj i Trg Petra Preradovića (Zagreb) · Vidi više »
Zvijezde pjevaju
Zvijezde pjevaju, hrvatska je zabavno-pjevačka televizijska emisija čiji su voditelji Barbara Kolar i Duško Ćurlić.
Novi!!: Nikša Kušelj i Zvijezde pjevaju · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Nikša Kušelj i 15. listopada · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Nikša Kušelj i 1971. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2009. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2015. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2020. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nikša Kušelj i 2022. · Vidi više »
