Brže od pregledniku!
29 odnosi: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Akt, Arheološki muzej u Zagrebu, Autoportret, Bosanska Gradiška, Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Dinko Šimunović, Frano Kršinić, Grupa Zemlja, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Jadransko more, Jozo Kljaković, Ljubo Babić, Louvre, Marijan Trepše, Mrtva priroda, Pablo Picasso, Pariz, Pejzaž (likovni motiv), Portret, Slikarstvo, Vanja Radauš, Zagreb, 1. veljače, 1903., 1991., 28. listopada.
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Omer Mujadžić i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Akt
Grci poput ovog Kourosa iz Atene. Mramor, 600. – 590. pr. Kr.Edgar Degas, '''Kupačica''', 1886., pastel, 70 × 70 cm, Farmington, Conneticut. Akt (lat. actus čin, spis; golo tijelo) je općenito sinonim za neku radnju, spis, djelo, čin.
Novi!!: Omer Mujadžić i Akt · Vidi više »
Arheološki muzej u Zagrebu
Antička zbirka Arheološki muzej u Zagrebu samostalno djeluje od 1939. godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja.
Novi!!: Omer Mujadžić i Arheološki muzej u Zagrebu · Vidi više »
Autoportret
Autoportretom nazivamo umjetnikov prikaz samoga sebe, koji može biti ostvaren kao slika, crtež ili plastika.
Novi!!: Omer Mujadžić i Autoportret · Vidi više »
Bosanska Gradiška
Bosanska Gradiška (srp. ćir. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska).
Novi!!: Omer Mujadžić i Bosanska Gradiška · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Omer Mujadžić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Omer Mujadžić i Dalmacija · Vidi više »
Dinko Šimunović
Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.
Novi!!: Omer Mujadžić i Dinko Šimunović · Vidi više »
Frano Kršinić
Frano Kršinić (Lumbarda na Korčuli 24. srpnja 1897. – Zagreb, 1. siječnja 1982.), hrvatski kipar.
Novi!!: Omer Mujadžić i Frano Kršinić · Vidi više »
Grupa Zemlja
Grupa Zemlja je udruženje likovnih umjetnika, koje je djelovalo od 1929. do 1935. kada je rad udruženja zakonski zabranjen.
Novi!!: Omer Mujadžić i Grupa Zemlja · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Omer Mujadžić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Omer Mujadžić i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Omer Mujadžić i Jadransko more · Vidi više »
Jozo Kljaković
Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. – Zagreb, 1. listopada 1969.), bio je hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.
Novi!!: Omer Mujadžić i Jozo Kljaković · Vidi više »
Ljubo Babić
Ljubo Babić (Jastrebarsko, 14. lipnja 1890. – Zagreb, 14. svibnja 1974.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, ilustrator i scenograf.
Novi!!: Omer Mujadžić i Ljubo Babić · Vidi više »
Louvre
Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.
Novi!!: Omer Mujadžić i Louvre · Vidi više »
Marijan Trepše
Marijan Trepše: Ubojstvo, grafika Marijan Trepše (Zagreb, 25. ožujka 1897. – Zagreb, 4. listopada 1964.), hrvatski slikar, grafičar i scenograf Studirao je u Pragu i Parizu.
Novi!!: Omer Mujadžić i Marijan Trepše · Vidi više »
Mrtva priroda
Vincent van Gogh, ''Suncokreti'' (1888.) Mrtva priroda (francuski: Nature morte; engleski: Still Life, njemački: Stillleben) je likovni motiv, prikaz neživih ili nepokretnih predmeta (cvijeće, uporabni predmeti, lovački pribor i ulov, posuđe) u likovnim umjetnostima.
Novi!!: Omer Mujadžić i Mrtva priroda · Vidi više »
Pablo Picasso
Pablo Diego José Francisco de Paula Juan Nepomuceno María de los Remedios Cipriano de la Santísima Trinidad Clito Ruiz y Picasso, poznatiji samo kao Pablo Picasso (Malaga, 25. listopada 1881. - Mougins, 8. travnja 1973.), bio je španjolski slikar, suosnivač kubizma i jedan od najpoznatijih umjetnika 20.
Novi!!: Omer Mujadžić i Pablo Picasso · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Omer Mujadžić i Pariz · Vidi više »
Pejzaž (likovni motiv)
Renesansi, tek se u Baroku '''pejsaž''' osamostalio kao likovni motiv. Pejzaž, pejsaž (francuski: paysage) ili krajolik je likovni motiv s prikazom krajobraza ili dijela krajolika.
Novi!!: Omer Mujadžić i Pejzaž (likovni motiv) · Vidi više »
Portret
Portret je umjetnički prikaz ljudske glave.
Novi!!: Omer Mujadžić i Portret · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Omer Mujadžić i Slikarstvo · Vidi više »
Vanja Radauš
Vanja Radauš (Vinkovci, 29. travnja 1906. – Zagreb, 24. travnja 1975.), bio je hrvatski kipar, slikar i književnik.
Novi!!: Omer Mujadžić i Vanja Radauš · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Omer Mujadžić i Zagreb · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Omer Mujadžić i 1. veljače · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Omer Mujadžić i 1903. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Omer Mujadžić i 1991. · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Omer Mujadžić i 28. listopada · Vidi više »
