Brže od pregledniku!
182 odnosi: Ajatolah, Aleksandar VIII., Aleksije I. Trapezuntski, Ante Pažanin, August II. Jaki, Boka kotorska, Bokelji, Boris Jeljcin, Brazil, Buster Keaton, Car, Clark Gable, Clinton Joseph Davisson, Costel Pantilimon, COVID-19, Crna Gora, Dušan Karpatský, Egipat, Emilio Segrè, Erik Adolf von Willebrand, Europska unija, Filipini, Friedrich Paulus, Fritjof Capra, George Gabriel Stokes, George Hoyt Whipple, Giacomo Puccini, Glavni grad, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Gornja Kanada, Gregorijanski kalendar, Gvatemala, Hannes Trinkl, Hedda Hopper, Henry Briggs, Heteroseksualnost, Hildegard Knef, Homoseksualnost, Hrvatska, Hugo von Hofmannsthal, Igor Kuljerić, Irak, Irska, Island, Italija, Jacob Roggeveen, Jóhanna Sigurðardóttir, Jevgenij Zamjatin, Jimmy Carl Black, Johann von Tritheim, ..., John Ford (redatelj), Jugoslavenska narodna armija, Karlo I., portugalski kralj, Karlo IV., kralj Francuske, Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi, Kina, Kiril I., Kosovo, La bohème, Luis Aragonés, Luj XVI., kralj Francuske, Marija Terezija Austrijska, Mary Shelley, Maximilian Schell, Maya Indijanci, Moskva, NASA, Norveška, Novi Sad, Novi vijek, Pandemija COVID-19, Pariz, Patrijarh moskovski i sve Rusije, Piet Mondrian, Povijest Islanda, Predsjednik vlade, Priština, Prijestupna godina, Ranko Zidarić, Rudolf Valdec, Ruholah Homeini, Rusija, São Paulo, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Space Shuttle, Space Shuttle Columbia, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Stanley Matthews, Teksas, Terry Jones, Torino, Toronto, Trygve Lie, Ujedinjena Arapska Republika, Ujedinjeni narodi, Vanja Drach, Werner Heisenberg, Wisława Szymborska, Zemljina atmosfera, Zvonimir Šeparović, 1182., 1222., 1294., 1328., 1462., 1516., 1561., 1610., 1630., 1659., 1670., 1691., 1729., 1733., 1748., 1793., 1796., 1797., 1819., 1832., 1851., 1863., 1870., 1872., 1874., 1878., 1881., 1884., 1885., 1890., 1895., 1896., 1901., 1905., 1908., 1915., 1918., 1923., 1925., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1935., 1937., 1938., 1939., 1942., 1944., 1946., 1949., 1957., 1958., 1960., 1965., 1966., 1968., 1973., 1974., 1976., 1979., 1987., 1989., 1990., 1993., 2000., 2002., 2003., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2012., 2014., 2015., 2017., 2018., 2020., 2022.. Proširite indeks (132 više) »
Ajatolah
Ajatolah, (arap. آية الله, per. آیتالله "Božiji znak") je počasni naslov istaknutog islamskog vođe unutar šijatizma s religijskim i političkim značenjem.
Novi!!: 1. veljače i Ajatolah · Vidi više »
Aleksandar VIII.
Aleksandar VIII., lat. Alexander PP.
Novi!!: 1. veljače i Aleksandar VIII. · Vidi više »
Aleksije I. Trapezuntski
Aleksije Veliki Komnen (grč. Αλέξιος Α΄ Μέγας Κομνηνός, Alexios I Megas Komnēnos) (oko 1182. – 1. veljače 1222.) bio je prvi car Trapezuntskog Carstva u današnjoj Turskoj.
Novi!!: 1. veljače i Aleksije I. Trapezuntski · Vidi više »
Ante Pažanin
Ante Pažanin (Vinišće, 1. veljače 1930. – Zagreb, 28. ožujka 2015.),, pristupljeno 30.
Novi!!: 1. veljače i Ante Pažanin · Vidi više »
August II. Jaki
August II. Jaki na konju. Konjanički spomenik Augusta II. u Dresdenu. August II.
Novi!!: 1. veljače i August II. Jaki · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: 1. veljače i Boka kotorska · Vidi više »
Bokelji
Bokelji su stanovnici područja Boke u Crnoj Gori.
Novi!!: 1. veljače i Bokelji · Vidi više »
Boris Jeljcin
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
Novi!!: 1. veljače i Boris Jeljcin · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: 1. veljače i Brazil · Vidi više »
Buster Keaton
Joseph Buster Keaton (Piqua, 4. listopada 1895. - Woodland Hills, 1. veljače 1966.),Meade, Marion (1997).
Novi!!: 1. veljače i Buster Keaton · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: 1. veljače i Car · Vidi više »
Clark Gable
Clark Gable (Cadiz, 1. veljače 1901. – Hollywood, 16. studenog 1960.), američki filmski glumac.
Novi!!: 1. veljače i Clark Gable · Vidi više »
Clinton Joseph Davisson
Clinton Joseph Davison (22. listopada 1881. -, 1. veljače 1958.), američki fizičar.
Novi!!: 1. veljače i Clinton Joseph Davisson · Vidi više »
Costel Pantilimon
Costel Fane Pantilimon (Bacău, 1. veljače 1987.) je rumunjski nogometaš koji trenutačno igra za Nottingham Forest.
Novi!!: 1. veljače i Costel Pantilimon · Vidi više »
COVID-19
Koronavirusna bolest 2019 (engl. coronavirus disease 2019), skraćeno: COVID-19, virusna je bolest uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2.
Novi!!: 1. veljače i COVID-19 · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 1. veljače i Crna Gora · Vidi više »
Dušan Karpatský
Dušan Karpatský (Trebišov, Slovačka, 28. veljače 1935. Prag, Češka, 31. siječnja 2017.), najistaknutiji češki kroatist, književni povjesničar i prevoditelj, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: 1. veljače i Dušan Karpatský · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: 1. veljače i Egipat · Vidi više »
Emilio Segrè
Emilio Segrè (Tivoli, Lacij, Italija, 1. veljače 1905. – Lafayette (Kalifornija), SAD, 22. travnja 1989.), američki fizičar talijanskog podrijetla.
Novi!!: 1. veljače i Emilio Segrè · Vidi više »
Erik Adolf von Willebrand
Erik Adolf von Willebrand (Vaasa, 1. veljače 1870. – Pernaja, 12. rujna 1949.), finski liječnik (internist).
Novi!!: 1. veljače i Erik Adolf von Willebrand · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: 1. veljače i Europska unija · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: 1. veljače i Filipini · Vidi više »
Friedrich Paulus
Friedrich Wilhelm Ernest Paulus (Guxhagen, 23. rujna 1890. – Dresden, 1. veljače 1957.) bio je njemački general, kasnije feldmaršal.
Novi!!: 1. veljače i Friedrich Paulus · Vidi više »
Fritjof Capra
'''Fritjof Capra''', autor: Karl Grossman Fritjof Capra (Beč, 1. veljače 1939.), austrijsko-američki fizičar i publicist.
Novi!!: 1. veljače i Fritjof Capra · Vidi više »
George Gabriel Stokes
George Gabriel Stokes (Skreen, 13. kolovoza 1819. – Cambridge, 1. veljače 1903.), irsko-engleski matematičar i fizičar.
Novi!!: 1. veljače i George Gabriel Stokes · Vidi više »
George Hoyt Whipple
George Hoyt Whipple (Ashland, New Hampshire 28. kolovoza, 1878. – Rochester, New York, 1. veljače, 1976.), američki liječnik, biomedicinski istraživač, učitelj i administrator.
Novi!!: 1. veljače i George Hoyt Whipple · Vidi više »
Giacomo Puccini
Giacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini (Lucca, 22. prosinca 1858. – Bruxelles, 29. studenog 1924.), talijanski skladatelj.
Novi!!: 1. veljače i Giacomo Puccini · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: 1. veljače i Glavni grad · Vidi više »
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda na čelu je Tajništva Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 1. veljače i Glavni tajnik Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Gornja Kanada
Provincija Gornja Kanada (fra. Province du Haut-Canada) bila je dio Britanske Kanade koju je 1791.
Novi!!: 1. veljače i Gornja Kanada · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 1. veljače i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gvatemala
Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.
Novi!!: 1. veljače i Gvatemala · Vidi više »
Hannes Trinkl
Hannes Trinkl (Windischgarsten, 1. veljače 1968.) je bivši austrijski alpski skijaš.
Novi!!: 1. veljače i Hannes Trinkl · Vidi više »
Hedda Hopper
Hedda Hopper (Hollidaysburg, Pennsylvania, 2. svibnja 1885. - Los Angeles, Kalifornija, 1. veljače 1966.) bila je američka glumica i novinarka, najpoznatija po trač kolumni koju je pisala za Los Angeles Times iz 1938.
Novi!!: 1. veljače i Hedda Hopper · Vidi više »
Henry Briggs
Henry Briggs (Worley Wood, veljača 1561. – Oxford, 26. siječnja 1630.) je bio engleski matematičar.
Novi!!: 1. veljače i Henry Briggs · Vidi više »
Heteroseksualnost
Inačica simbola heteroseksualnosti Heteroseksualnost je fizička, seksualna, emocionalna i duhovna privlačnost prema osobama suprotnog spola (muško i žensko).
Novi!!: 1. veljače i Heteroseksualnost · Vidi više »
Hildegard Knef
Hildegard Frieda Albertine Knef (Ulm, 28. prosinca 1925. – Berlin, 1. veljače 2002.), njemačka glumica, pjevačica, pjesnikinja i književnica.
Novi!!: 1. veljače i Hildegard Knef · Vidi više »
Homoseksualnost
Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.
Novi!!: 1. veljače i Homoseksualnost · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1. veljače i Hrvatska · Vidi više »
Hugo von Hofmannsthal
Hugo von Hofmannsthal Hugo von Hofmannsthal (Beč, 1. veljače 1874. - 15. srpnja 1929.) austrijski je pisac židovsko-talijanskog podrijetla rođen u Beču.
Novi!!: 1. veljače i Hugo von Hofmannsthal · Vidi više »
Igor Kuljerić
Igor Kuljerić (Šibenik, 1. veljače 1938. – Zagreb, 20. travnja 2006.), je bio hrvatski skladatelj, dirigent i akademik.
Novi!!: 1. veljače i Igor Kuljerić · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 1. veljače i Irak · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: 1. veljače i Irska · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: 1. veljače i Island · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 1. veljače i Italija · Vidi više »
Jacob Roggeveen
Jacob Roggeveen (1. veljače 1659. – 31. siječnja 1729.), nizozemski istraživač poslan da pronađe Terru Australis, no umjesto toga slučajno je pronašao Uskršnji otok.
Novi!!: 1. veljače i Jacob Roggeveen · Vidi više »
Jóhanna Sigurðardóttir
Jóhanna Sigurðardóttir (Reykjavík, 4. listopada 1942.) je islandska političarka i bivša premijerka Republike Island.
Novi!!: 1. veljače i Jóhanna Sigurðardóttir · Vidi više »
Jevgenij Zamjatin
Boris Kustodiev: '''Jevgenij Zamjatin''' (1923.) Jevgenij Ivanovič Zamjatin (Lebedjan, 1. veljače 1884. – Pariz, 10. ožujka 1937.) ruski književnik.
Novi!!: 1. veljače i Jevgenij Zamjatin · Vidi više »
Jimmy Carl Black
Jimmy Carl Black (rođen kao James Inkanish, Jr.,, 1. veljače 1938. – 1. studenog 2008.), američki je glazbenik koji je najpoznatiji po svom djelovanju u sastavu The Mothers of Invention.
Novi!!: 1. veljače i Jimmy Carl Black · Vidi više »
Johann von Tritheim
Johann von Tritheim Johann von Tritheim (lat. Johannes Trithemius), pravim imenom Johann von Heidenberg (Trittenheim, 1. veljače 1462. – Würzburg, 13. prosinca 1516.), njemački svećenik, povjesničar, teolog, kriptograf i okultist.
Novi!!: 1. veljače i Johann von Tritheim · Vidi više »
John Ford (redatelj)
John Ford (Cape Elisabeth, 1. veljače 1895. – Palm Desert, 31. kolovoza 1973.), američki filmski redatelj.
Novi!!: 1. veljače i John Ford (redatelj) · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 1. veljače i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Karlo I., portugalski kralj
Karlo I. Karlo I. (28. rujna 1863. – 1. veljače 1908.), punim imenom Carlos Fernando Luís Maria Victor Miguel Rafael Gabriel Gonzaga Xavier Francisco de Assis José Simão de Bragança Sabóia Bourbon e Saxe-Coburgo-Gota, pretposljednji kralj Portugala, vladao od 1889. do 1908. godine.
Novi!!: 1. veljače i Karlo I., portugalski kralj · Vidi više »
Karlo IV., kralj Francuske
Karlo IV., kralj Francuske Karlo IV.
Novi!!: 1. veljače i Karlo IV., kralj Francuske · Vidi više »
Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi
Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi Katedrala Krista Spasitelja ili Katedralni saborni hram Krista Spasitelja (posvećen Kristovom rođenju) katedrala je Ruske pravoslavne Crkve, nedaleko od Moskovskog kremlja, na lijevoj obali rijeke Moskve.
Novi!!: 1. veljače i Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: 1. veljače i Kina · Vidi više »
Kiril I.
Kiril I. 2011. Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril I. (svjetovno Vladimir Mihajlovič Gundjajev; Sankt-Peterburg, Rusija, 20. studenoga 1946.) je vrhovni predsjedatelj Ruske pravoslavne crkve.
Novi!!: 1. veljače i Kiril I. · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: 1. veljače i Kosovo · Vidi više »
La bohème
Boemi (La bohème) ili scene iz boemskog života je opera u četiri čina Giacoma Puccinija.
Novi!!: 1. veljače i La bohème · Vidi više »
Luis Aragonés
José Luis Aragonés Suárez (Hortaleza, Madrid, 28. srpnja 1938. – Madrid, 1. veljače 2014.), ponekad zvan samo Luis, bio je španjolski nogometaš i trener španjolske nacionalne vrste te drugih klubova.
Novi!!: 1. veljače i Luis Aragonés · Vidi više »
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Novi!!: 1. veljače i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: 1. veljače i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Mary Shelley
Mary Shelley Mary Wollstonecraft Shelley (London, 30. kolovoza 1797. – London, 1. veljače 1851.), engleska književnica.
Novi!!: 1. veljače i Mary Shelley · Vidi više »
Maximilian Schell
Maximilian Schell 2006. Maximilian Schell (Beč, 8. studenog 1930. – Innsbruck, 1. veljače 2014.), Oscarom nagrađeni austrijsko-švicarski glumac, scenarist, filmski redatelj i producent.
Novi!!: 1. veljače i Maximilian Schell · Vidi više »
Maya Indijanci
Mayanski grad Uxmal Maya ili Maja, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku Yucatán u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj Gvatemali.
Novi!!: 1. veljače i Maya Indijanci · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: 1. veljače i Moskva · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: 1. veljače i NASA · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: 1. veljače i Norveška · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: 1. veljače i Novi Sad · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: 1. veljače i Novi vijek · Vidi više »
Pandemija COVID-19
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i Pandemija COVID-19 · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 1. veljače i Pariz · Vidi više »
Patrijarh moskovski i sve Rusije
Patrijarh moskovski Kiril, 16. ruski patrijarh Patrijarh moskovski i sve Rusije je vrhovni predstojatelj Ruske pravoslavne crkve.
Novi!!: 1. veljače i Patrijarh moskovski i sve Rusije · Vidi više »
Piet Mondrian
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. ožujka 1872. – New York, 1. veljače 1944.), nizozemski slikar i teoretičar.
Novi!!: 1. veljače i Piet Mondrian · Vidi više »
Povijest Islanda
Olaus Magnus, Island na mapi ''Carta Marina'' iz 1539. god., detalj, 1,70 x 1,25 cm, Carolina Rediviva, Švedska. Povijest Islanda traje s dolaskom prvih doseljenika na Island u 7. stoljeću do danas.
Novi!!: 1. veljače i Povijest Islanda · Vidi više »
Predsjednik vlade
Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.
Novi!!: 1. veljače i Predsjednik vlade · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: 1. veljače i Priština · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 1. veljače i Prijestupna godina · Vidi više »
Ranko Zidarić
Ranko Zidarić (Zagreb, 1. veljače 1965.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 1. veljače i Ranko Zidarić · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: 1. veljače i Rudolf Valdec · Vidi više »
Ruholah Homeini
Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.
Novi!!: 1. veljače i Ruholah Homeini · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: 1. veljače i Rusija · Vidi više »
São Paulo
São Paulo sɐ̃u̯mˈpau̯lu (portugalski za Svetog Pavla) glavni je grad istoimene federalne države u Brazilu.
Novi!!: 1. veljače i São Paulo · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: 1. veljače i Sirija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 1. veljače i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Space Shuttle
Space Shuttle, službeno nazvan Space Transportation System ili STS (svemirski transportni sustav), svemirska je letjelica koju je svemirska agencija NASA vlade Sjedinjenih Američkih Država upotrebljavala za svemirske letove s ljudskom posadom.
Novi!!: 1. veljače i Space Shuttle · Vidi više »
Space Shuttle Columbia
Space Shuttle Columbia (NASA Orbiter Vehicle Designation: OV-102) bio je drugi izrađeni, i prvi Space Shuttle korišten za svemirske letove u floti orbitera NASA-e. Prvi puta lansiran u misiji STS-1, prvoj misiji Space Shuttle programa, obavio je 27 misija prije nego što je uništen u nesreći tijekom povratka u atmosferu 1.
Novi!!: 1. veljače i Space Shuttle Columbia · Vidi više »
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
SSP stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili skraćeno SSP (engleski Stabilisation and Association Agreement; francuski L'accord de stabilisation et d'association) predstavlja novu generaciju sporazuma o pridruženom članstvu za države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Makedonija, Albanija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo).
Novi!!: 1. veljače i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju · Vidi više »
Stanley Matthews
Sir Stanley Matthews (Hanley, 1. veljače 1915. – Stoke-on-Trent, 23. veljače 2000.) - engleski nogometaš i nogometni trener.
Novi!!: 1. veljače i Stanley Matthews · Vidi više »
Teksas
Teksas (Texas) je savezna država na jugu Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: 1. veljače i Teksas · Vidi više »
Terry Jones
Terry Graham Parry Jones (Colwyn Bay, 1. veljače 1942. – London, 21. siječnja 2020.), britanski komičar, glumac, režiser, pisac, autor povjesničarskih dokumentaraca i bivši član komičarske grupe Monty Python.
Novi!!: 1. veljače i Terry Jones · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: 1. veljače i Torino · Vidi više »
Toronto
Toronto je najveći grad u Kanadi te glavni grad provincije Ontario.
Novi!!: 1. veljače i Toronto · Vidi više »
Trygve Lie
Trygve Halvdan Lie (Oslo, 16. srpnja 1896. – Geilo, 30. prosinca 1968.), norveški političar.
Novi!!: 1. veljače i Trygve Lie · Vidi više »
Ujedinjena Arapska Republika
Ujedinjena Arapska Republika je bila država koja se sastojala od današnjeg Egipta i Sirije.
Novi!!: 1. veljače i Ujedinjena Arapska Republika · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: 1. veljače i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Vanja Drach
Vanja Drach (Bošnjaci, 1. veljače 1932. – Zagreb, 6. rujna 2009.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 1. veljače i Vanja Drach · Vidi više »
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.
Novi!!: 1. veljače i Werner Heisenberg · Vidi više »
Wisława Szymborska
Wisława Szymborska, punoga imena Maria Wisława Anna Szymborska (Bnjin, 2. srpnja 1923. – Krakow, 1. veljače 2012.), bila je poljska pjesnikinja, prevoditeljica i književna kritičarka, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1996. godine.
Novi!!: 1. veljače i Wisława Szymborska · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: 1. veljače i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zvonimir Šeparović
Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928. – Zagreb, 30. siječnja 2022.) - hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: 1. veljače i Zvonimir Šeparović · Vidi više »
1182.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1182. · Vidi više »
1222.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1222. · Vidi više »
1294.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1294. · Vidi više »
1328.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1328. · Vidi više »
1462.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1462. · Vidi više »
1516.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1516. · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1561. · Vidi više »
1610.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1610. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1630. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1659. · Vidi više »
1670.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1670. · Vidi više »
1691.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1691. · Vidi više »
1729.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1729. · Vidi više »
1733.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1733. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1748. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1793. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1796. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1797. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1819. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1832. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1851. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1863. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1870. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1872. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1874. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1878. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1881. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1885. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1890. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1896. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 1. veljače i 1901. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1905. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1908. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1918. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1923. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 1. veljače i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1932. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1935. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1939. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 1. veljače i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1944. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 1. veljače i 1946. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1949. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1960. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 1. veljače i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1968. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 1. veljače i 1974. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1976. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1979. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 1. veljače i 1993. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 1. veljače i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 1. veljače i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 1. veljače i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1. veljače i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 1. veljače i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 1. veljače i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 1. veljače i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1. veljače i 2009. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1. veljače i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 1. veljače i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 1. veljače i 2015. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 1. veljače i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 1. veljače i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 1. veljače i 2020. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1. veljače i 2022. · Vidi više »
