Brže od pregledniku!
92 odnosi: Američki muflon, Amfora (jama), Šestanovac, Žičara, Baška Voda, Biokovo, Biokovska cesta, Biokovsko zvonce, Bjelica, Bjelouška, Botanički vrt, Botanički vrt Kotišina, Brela, Bukva, Crni bor, Dalmatinski okaš, Dinaridi, Dinarski voluhar, Divlja svinja, Divokoza, Državna cesta D8, Endem, Europski zec, Fliš, Gmazovi, Hrvatska, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Jadranska perunika, Jama, Jama Mokre noge, Jazavci, Jela, Jure Radić (franjevac), Kamenica, Kamenice, Kiša, Kornjaši, Kravosas, Krš, Kuna bjelica, Kuna zlatica, Kvartar, Lasica, Leptiri, Lisica, Makarska, Makarsko primorje, Mali potkovnjak, Mali vodenjak, Mezozoik, ..., Modro lasinje, Napuljska ciklama, Obična čančara, Obična gatalinka, Obična smukulja, Obični jelen, Ornitologija, Pašnjak, Paleontologija, Park prirode, Pjegava crvenkrpica, Pjegavi daždevnjak, Planina, Podgora, Poskok, Primorska gušterica, Sivi vuk, Smeđi medvjed, Speleologija, Splitsko-dalmatinska županija, Stijena, Suri orao, Sveti Jure (Biokovo), Tercijar, Trobridi sijedac, Tučepi, Vapnenac, Veliki potkovnjak, Vodozemci, Vozilo, Vrtača, Zadvarje, Zagora, Zagvozd, Zmijar, Zmije, 17. stoljeće, 1964., 1968., 1981., 1998., 2002.. Proširite indeks (42 više) »
Američki muflon
Američki muflon (lat. Ovis canadensis) je tipični sisavac Rocky Mountainsa u zapadnim dijelovima SADa, na jugozapadu Kanade i sjeverozapadu Meksika.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Američki muflon · Vidi više »
Amfora (jama)
Amfora (- 788 m) je druga po dubini jama na Biokovu i peta u Hrvatskoj.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Amfora (jama) · Vidi više »
Šestanovac
Šestanovac-teritorij općine Šestanovac je općina u južnoj Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Šestanovac · Vidi više »
Žičara
Putnička žičara u La Grave, Francuska. Skica putničke žičare: 1. usidrenje nosećega užeta, 2. kabina, 3. međustup, 4. naprava za natezanje nosećega užeta, 5. naprava za natezanje vučnoga užeta. Alpama. Stup teretne žičare s voznim užetom: 1. oslonac nosivog užeta, 2. nosivo uže, 3. viseći vagonet, 4. nosivi kotač vučnog užeta. oprugom za namatanje zahvatnog užeta, 4. zahvatno uže, 5. vučno sidro. Žičara je vrsta specijalne željeznice, prijevozni sustav u kojem se vozila (kabine ili sjedala za putnike, platforme ili košare za teret) kreću prisilno vođena duž trase određene čeličnim užetom razapetim među stupovima.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Žičara · Vidi više »
Baška Voda
Baška Voda jest općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Baška Voda · Vidi više »
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Biokovo · Vidi više »
Biokovska cesta
Biokovska cesta najviša je cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Biokovska cesta · Vidi više »
Biokovsko zvonce
Biokovsko zvonce (patuljasto zvonce, lat. Edraianthus pumilio) je endemska biljka iz porodice Campanulaceae (zvončikovke).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Biokovsko zvonce · Vidi više »
Bjelica
Bjelica ili Eskulapova zmija (lat. Zamenis longissimus) je ako izuzmemo kravosasa najveća europska zmija.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Bjelica · Vidi više »
Bjelouška
Bjelouška (lat. Natrix natrix) neotrovna je zmija iz porodice guževa.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Bjelouška · Vidi više »
Botanički vrt
Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu. Botanički vrt u Zagrebu. Arboretum Trsteno. Slave Raškaj. Botanički vrt je mjesto gdje se uzgajaju biljke iz različitih krajeva svijeta.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Botanički vrt · Vidi više »
Botanički vrt Kotišina
Napuljska ciklama Botanički vrt Kotišina, Biokovski botanički vrt, dio Parka prirode Biokovo Osnovao ga je franjevac dr. fra Jure Radić radi znanstvenog istraživanja i motrenja te zaštite i očuvanja, te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta planine Biokove.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Botanički vrt Kotišina · Vidi više »
Brela
Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Brela · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Bukva · Vidi više »
Crni bor
Crni bor (lat. Pinus nigra) je crnogorično drvo iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Crni bor · Vidi više »
Dalmatinski okaš
Dalmatinski okaš (lat. Proterebia afra dalmata), leptir iz porodice Nymphalidae čija su staništa jedino travnjaci središnje Dalmacije, od Gračaca do sjevernih obronaka Biokova, i na otoku Pagu.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Dalmatinski okaš · Vidi više »
Dinaridi
Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Dinaridi · Vidi više »
Dinarski voluhar
Dinarski voluhar (također runati voluhar; lat. Dinaromys bogdanovi) je endemoreliktna vrsta voluharice.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Dinarski voluhar · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Divlja svinja · Vidi više »
Divokoza
Divokoza (Rupicapra rupicapra) pripada sisavcima (Mammalia), redu parnoprstaša (Artiodactyla), i to šupljorošcima (Bovidae).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Divokoza · Vidi više »
Državna cesta D8
D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Državna cesta D8 · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Endem · Vidi više »
Europski zec
Europski zec ili obični zec (Lepus (Eulagos) europaeus) je vrsta zeca autohtona u Europi i zapadnoj Aziji.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Europski zec · Vidi više »
Fliš
Vardarske zone, Srbija Fliš je serija sedimentnih stijena u kojima se najčešće smjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljci i vapnenci.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Fliš · Vidi više »
Gmazovi
Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Gmazovi · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »
Jadranska perunika
Jadranska perunika (hrvatski naziv: jadranska perunika; lat. Iris adriatica, trajnica iz porodice perunikovki iz središnje Dalmacije, hrvatski endem. Opisana je i ilustrirana 2002. godine, te izdvojena iz srodne vrste I. pseudopumila Tineo. Naime, noviji autori uglavnom se slažu da su biljke iz Dalmacije iste kao i one iz Italije. (Webb & Chater 1980, Mathew 1981, Mitić 2000). No, rezultati komparativnog morfološkog istraživanja cijelog kompleksa I. pumila, s drugim patuljastim perunikama kao što su I. pumila L. i I. attica Boiss. et Heldr., pokazalo je da su perunike iz srednje Dalmacije potpuno drugačije, morfološki manje od polovice veličine u većini značajki od tipične talijanske I. pseudopumila i moraju se odvojiti od I. pseudopumila i opisati kao nova vrsta, usko endemična je za Hrvatsku. Glavne karakteristike I. adriatica su: patuljasta stabljika (dužine 1-3 (5) cm), nježni i uski listovi duži od stabljike, zelenkaste plohe sa širokim rubovima duge kao ili malo duže od hipantijske cijevi, pojedinačni žuti ili ljubičasti cvjetovi koji prekrivaju listove, eliptične trokutne čahure (2-3 cm duge), s eliptičnim tamnosmeđim sjemenkama i brojem kromosoma 2n.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Jadranska perunika · Vidi više »
Jama
Jama blizu sela Lič Jama je okomita šupljina u krškom reljefu nagiba kanala 45°-90°.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Jama · Vidi više »
Jama Mokre noge
Jama Mokre noge je jama na predjelu Lađena na Biokovu koju su 2009. godine otkrili članovi SAK Ekstrem iz Makarske, Ante Kotarac i Kristijan Topić – Basto, spustivši se pri tome bez opreme pedesetak metara, koristeći se samo debljim granama koje su im bile na raspolaganju.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Jama Mokre noge · Vidi više »
Jazavci
Jazavci (lat. melinae) skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodici Mustelidae: istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamo tvorove, lasice, vidre i nekoliko ostalih vrsta zvijeri.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Jazavci · Vidi više »
Jela
Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Jela · Vidi više »
Jure Radić (franjevac)
Dr.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Jure Radić (franjevac) · Vidi više »
Kamenica
* Kamenica (školjka).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Kamenica · Vidi više »
Kamenice
* Kamenica (školjka).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Kamenice · Vidi više »
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Kiša · Vidi više »
Kornjaši
Kornjaši ili tvrdokrilci (Coleoptera) su red kukaca kojima su prednja krila (elitre) jako hitinizirana u tvrdo pokrilje.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Kornjaši · Vidi više »
Kravosas
Kravosas (četveroprugi guž; lat. Elaphe quatuorlineata) je neotrovna, te najduža europska zmija.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Kravosas · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Krš · Vidi više »
Kuna bjelica
Kuna bjelica (Martes foina) je zvijer iz porodice kuna (Mustelidae).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Kuna bjelica · Vidi više »
Kuna zlatica
Kuna zlatica (lat. Martes martes) rasprostranjena je po svim šumovitim predjelima sjeverne polovice Staroga Svijeta.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Kuna zlatica · Vidi više »
Kvartar
Kvartar je posljednji geološki period koji je počeo prije 2,5 milijuna godina i u kojem se razvio suvremeni čovjek.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Kvartar · Vidi više »
Lasica
Lasica (Mustela nivalis) je vrsta zvijeri iz roda Mustela, porodice kuna (Mustelidae).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Lasica · Vidi više »
Leptiri
Leptiri (lat. Lepidoptera) su red kukaca s dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Leptiri · Vidi više »
Lisica
Lisica (Vulpini), jedan od tribusa potporodice Caninae.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Lisica · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Makarska · Vidi više »
Makarsko primorje
Vrulja kod Brela, sjeverna granica Makarskog primorja Gradac, naselje na krajnjem jugu Makarskog primorja Makarsko primorje ili Makarska rivijera je mikroregija u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Makarsko primorje · Vidi više »
Mali potkovnjak
Mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) je europski šišmiš iz reda šišmiša i porodice potkovnjaka.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Mali potkovnjak · Vidi više »
Mali vodenjak
Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris, stari naziv:Triturus vulgaris), vrsta iz porodice daždevnjaka.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Mali vodenjak · Vidi više »
Mezozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Mezozoik · Vidi više »
Modro lasinje
Modro lasinje (lat. Moltkia petraea), listopadna trajnica sa statusom endemske vrste u Hrvatskoj, gdje je strogo zaštićena.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Modro lasinje · Vidi više »
Napuljska ciklama
Napuljska ciklama (napuljska skrižalina, miholjica, lat. Cyclamen hederifolium) je vrsta biljke iz roda ciklama.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Napuljska ciklama · Vidi više »
Obična čančara
Obična čančara (latinski: Testudo hermanni) vrsta je kornjače iz roda Testudo unutar porodice Testudinidae.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Obična čančara · Vidi više »
Obična gatalinka
Obične gatalinke (kreketuša; Hyla arborea) su vrsta iz porodice gatalinki i nalazimo u gotovo cijeloj Europi, osim Engleske, Irske i skandinavskih zemalja.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Obična gatalinka · Vidi više »
Obična smukulja
Obična smukulja (lat. Coronella austriaca) je vrsta zmije koja pripada guževima.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Obična smukulja · Vidi više »
Obični jelen
Like Jelen obični (crveni jelen, lat. Cervus elaphus) je vrsta šumske živortinje iz porodice jelena (Cervidae).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Obični jelen · Vidi više »
Ornitologija
Ornitologija je grana zoologije koja se bavi pticama (Avis).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Ornitologija · Vidi više »
Pašnjak
Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Pašnjak · Vidi više »
Paleontologija
Paleontologija je znanost o razvoju života na Zemlji, drevnih biljaka i životinja zasnovana na fosilima, svjedočanstvima njihovog postojanja sačuvanim u stijenama.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Paleontologija · Vidi više »
Park prirode
Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Park prirode · Vidi više »
Pjegava crvenkrpica
Pjegava crvenkrpica (ili šareni guž, mišarica, crvena krpa, crvenokrpica, črljenokrpica, črljenkrpa lat. Zamenis situla; sin Elaphe situla), europska zmija porodice guževa ili smukova (Colubridae), no pripadnost rodu je sporno.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Pjegava crvenkrpica · Vidi više »
Pjegavi daždevnjak
Pjegavi daždevnjak na Mosoru Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda daždevnjaka.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Pjegavi daždevnjak · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Planina · Vidi više »
Podgora
Podgora je mjesto i općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Podgora · Vidi više »
Poskok
Poskok (lat. Vipera ammodytes) je vrsta najotrovnije i najopasnije europske zmije iz porodice ljutica.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Poskok · Vidi više »
Primorska gušterica
Primorska gušterica (Podarcis siculus) je vrsta gušterice iz porodice Lacertidae.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Primorska gušterica · Vidi više »
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Sivi vuk · Vidi više »
Smeđi medvjed
zagrebačkom zoološkom vrtu Smeđi medvjed (Ursus arctos) zvijer je iz porodice medvjeda.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Smeđi medvjed · Vidi više »
Speleologija
Vertikala ''Pakao'' u jami ''Muda labudova.'' Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje (okriće) špilja ili spilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena (u nekrškim stijenama se upotrebljava termin vulkanospeleologija).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Speleologija · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Stijena · Vidi više »
Suri orao
Suri orao je vrsta orla koji je velik 1 m s rasponom krila preko 2 m i težak 2,5 do 7 kg.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Suri orao · Vidi više »
Sveti Jure (Biokovo)
Sveti Jure je, sa svoja 1762 metra visine, najviši vrh Biokova i drugi najviši planinski vrh Hrvatske, iza vrha Sinjal na Dinari (1831 m).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Sveti Jure (Biokovo) · Vidi više »
Tercijar
Tercijar je nekada bio jedan od glavnih dijelova geološke kronologije i pokrivao razdoblje od kraja krede prije 65 milijuna godina do početka kvartarskog perioda prije 1,6 milijuna godina.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Tercijar · Vidi više »
Trobridi sijedac
Trobridi sijedac (jadranski sijedac, trokutasti sijedac, trobridi sijedac, jadranska pevalekija; lat. Resetnikia triquetra; sin. Fibigia triquetra), vrsta biljke iz porodice krstašica, hrvatski endem iz Dalmacije (Biokovo, Omiš, Brač, i oko Imotskog).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Trobridi sijedac · Vidi više »
Tučepi
Tučepi – pogled s jugoistoka Tučepi su općina u Hrvatskoj u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Tučepi · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Park prirode Biokovo i Vapnenac · Vidi više »
Veliki potkovnjak
Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) je europski šišmiš iz porodice potkovnjaka.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Veliki potkovnjak · Vidi više »
Vodozemci
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Vodozemci · Vidi više »
Vozilo
Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Vozilo · Vidi više »
Vrtača
Vrtača Vrtače na Velebitu Crveno jezero Vrtače ili ponikve jesu ljevkasta, okrugla ili dugoljasta udubljenja nastala otapanjem vapnenca i dolomita u tektonski razlomljenim područjima.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Vrtača · Vidi više »
Zadvarje
Zadvarje je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Zadvarje · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Zagora · Vidi više »
Zagvozd
Zagvozd je općina u Hrvatskoj, u Imotskoj krajini, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Zagvozd · Vidi više »
Zmijar
Zmijar (latinski: Circaetus gallicus) ptica je grabljivica, srednje veličine, iz obitelji jastrebova.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Zmijar · Vidi više »
Zmije
Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama.
Novi!!: Park prirode Biokovo i Zmije · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Biokovo i 17. stoljeće · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Biokovo i 1964. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Biokovo i 1968. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Biokovo i 1981. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Park prirode Biokovo i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Park prirode Biokovo i 2002. · Vidi više »
