Brže od pregledniku!
233 odnosi: Ana Karić, Antički Rim, Arbitraža, Autocesta A1, Špilja, Šumarija, Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split, Četvorni kilometar, Bakovac Kosinjski, Balvan-revolucija, Biblija, Bicikl, Božić, Bosanski Petrovac, Buša, Bukovac Perušićki, Congeria kusceri, Crkva, Crkva Uzvišenja Sv. Križa u Perušiću, Crna, Crvena, Dalibor Matanić, Dan, Denis Špoljarić, Depopulacija, Divlja mačka, Divlja svinja, Divokoza, Djeca, Dom (pleme), Domaći konj, Domovinski rat, Donji Kosinj, Državna cesta D50, Drugi svjetski rat, Drvo (materijal), Egipat, Europa, Europska unija, Europski zec, Francisova turbina, Francuska, Gašpar Perušić, Gacka (rijeka), Glagoljica, Gornji Kosinj, Gospić, Gotika, Grb, Groblje, ..., Habsburška Monarhija, Hidroelektrana Senj, Hidroelektrana Sklope, HKUD Perušić, Hokej na ledu, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Hrvatski jezik, Jablanac, Jadransko more, Jama, Japodi, Jazavci, Jela car, Jesen, Johannes Gutenberg, John Hećimović, Josip Milković (rukometaš), Josip Mustać, Jugoslavenska narodna armija, Juraj Rukavina, Kalcit, Kaluđerovac, Kamen, Kameno doba, Kanada, Karlobag, Károly Khuen-Héderváry, Köppenova klasifikacija klime, Kiša, Kilogram, Kino Lika (2008.), Klenovac, Klima, Kolunić, Konjsko Brdo, Kosa Janjačka, Kosinj, Kosinjski most, Krš, Krš (Perušić), Kristian Kreković, Kruščica (jezero), Krumpir, Kubni metar u sekundi, Kuna zlatica, Kvarte, Lasice, Latinski jezik, Lav, Lavoslav Vukelić, Ličko polje, Ličko-senjska županija, Lidl, Lika, Lika (rijeka), Lipovo Polje, Lisica, Ljeto, Lov, Mainz, Malo Polje (Perušić), Metar, Mezinovac, Milivoj Frković, Misal, Misal po zakonu rimskoga dvora, Mlakva, Mletačka Republika, Mnogočetinaši, Most, Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nadmorska visina, NK Perušić, Nogomet, Obična jela, Oborina, Obzor (Zagreb, 1886.), Opseg, Osmansko Carstvo, Otočac, Ovčarstvo, Park prirode Velebit, Pećinski park Grabovača, Pergament, Perušić, Petar Krešimir IV., Pisani kamen kod Kosinjskog Bakovca, Pleme, Poštanska marka, Požunski mir, Ponor, Poplava, Potok, Priroda, Prvan Selo, Prvi svjetski rat, Pset, Puh orašar, Reljef, Ribe, Rijeka, Risovi, Rokoko, Selo Sveti Marko, Slaveni, Slavko Štimac, Slobodan Budak, Smeđi medvjed, Snaga, Snijeg, Som, Speleologija, Split, Srbi, Srna, Stanište, Studenci, Studenci (Perušić), Suhozid, Suri orao, Sveti Juraj (Senj), Svijet, Tetrijeb, Tiskara, Tlo, Top, Tunel, Tvornica, Umjetno jezero, Uskrs, Val, Vat, Vatsat, Vegetacija, Velebit, Velebitski kanal, Vino, Voda, Vodostaj, Vojna krajina, Volumni protok, Vrata, Vrhovine, Vrulja, Zadar, Zagreb, Zastava, Zid, 1071., 14. rujna, 1487., 15. stoljeće, 1517., 16. stoljeće, 1685., 17. stoljeće, 1889., 19. siječnja, 19. stoljeće, 1900., 1910., 1920., 1957., 1960., 1966., 1967., 1968., 1970., 1971., 1981., 1991., 1992., 2001., 2010., 2011., 2013., 23. ožujka, 5. kolovoza, 8. stoljeće. Proširite indeks (183 više) »
Ana Karić
Ana Karić (Perušić, 13. svibnja 1941. – Zagreb, 9. listopada 2014.), bila je hrvatska filmska, kazališna i televizijska glumica.
Novi!!: Perušić i Ana Karić · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Perušić i Antički Rim · Vidi više »
Arbitraža
Arbitraža ili izbrano suđenje, u pravu je način rješavanja sporova, u kojem se sporovi rješavaju izvan suda, a stranke svoj predmet spora iznose pred jednu ili više osoba (arbitar, arbitri, arbitražni sud).
Novi!!: Perušić i Arbitraža · Vidi više »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Perušić i Autocesta A1 · Vidi više »
Špilja
Baraćeve špilje. Acsibi špilje. Špilje, pećine, kaverne i jame su podzemne šupljine u Zemljinoj kori.
Novi!!: Perušić i Špilja · Vidi više »
Šumarija
Zgrada Šumarije Ivanska Šumarija je temeljna organizacijska jedinica za izvođenje svih stručno-tehničkih poslova u gospodarenju šumama.
Novi!!: Perušić i Šumarija · Vidi više »
Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split
Pruga Oštarije – Gospić – Knin – Split, službenog imena »željeznička pruga M604« 322 kilometra duga je pruga u Hrvatskoj koja povezuje Ogulin i Oštarije s Gospićem i Kninom te završava u Splitu.
Novi!!: Perušić i Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Perušić i Četvorni kilometar · Vidi više »
Bakovac Kosinjski
Bakovac Kosinjski ili Kosinjski Bakovac je dio Kosinjske doline i naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Bakovac Kosinjski · Vidi više »
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Novi!!: Perušić i Balvan-revolucija · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Perušić i Biblija · Vidi više »
Bicikl
Bicikl (starija hrvatska riječ: kotur, usporedi ime Koturaške ceste) kao cestovno vozilo s dva kotača koji se pogone snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti.
Novi!!: Perušić i Bicikl · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Perušić i Božić · Vidi više »
Bosanski Petrovac
Bosanski Petrovac (stari hrvatski naziv: Pset) je mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Perušić i Bosanski Petrovac · Vidi više »
Buša
Lička buša Buša (domaće planinsko govedo, ilirsko govedo) je hrvatska domaća pasmina goveda.
Novi!!: Perušić i Buša · Vidi više »
Bukovac Perušićki
Bukovac Perušićki je selo u općini Perušić.
Novi!!: Perušić i Bukovac Perušićki · Vidi više »
Congeria kusceri
Congeria kusceri, hrvatska endemska vrsta školjkaša, jedna od dviju iz roda Congeria, Dinarskog špiljskog školjkaša, jedinih poznatih slatkovodnih podzemnih školjkaša na svijetu.
Novi!!: Perušić i Congeria kusceri · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Perušić i Crkva · Vidi više »
Crkva Uzvišenja Sv. Križa u Perušiću
Župna crkva Uzvišenja sv.
Novi!!: Perušić i Crkva Uzvišenja Sv. Križa u Perušiću · Vidi više »
Crna
Crna boja Crna boja.
Novi!!: Perušić i Crna · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Perušić i Crvena · Vidi više »
Dalibor Matanić
Dalibor Matanić (Zagreb, 21. siječnja 1975.), hrvatski filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: Perušić i Dalibor Matanić · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Perušić i Dan · Vidi više »
Denis Špoljarić
Denis Špoljarić (Zagreb, 20. kolovoza 1979.) je hrvatski rukometaš.
Novi!!: Perušić i Denis Špoljarić · Vidi više »
Depopulacija
Depopulacija je pojava smanjenja broja stanovnika nekog kraja ili zemlje zbog iseljavanja i malog prirasta broja rođenih, zbog čega u ruralnim područjima ostaje uglavnom starije stanovništvo, a za posljedicu može imati izrazitu depopulaciju, odnosno izumiranje jer je prirodni prirast ispod nule.
Novi!!: Perušić i Depopulacija · Vidi više »
Divlja mačka
Divlja mačka (lat. Felis silvestris) je vrsta unutar porodice mačaka.
Novi!!: Perušić i Divlja mačka · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Perušić i Divlja svinja · Vidi više »
Divokoza
Divokoza (Rupicapra rupicapra) pripada sisavcima (Mammalia), redu parnoprstaša (Artiodactyla), i to šupljorošcima (Bovidae).
Novi!!: Perušić i Divokoza · Vidi više »
Djeca
Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.
Novi!!: Perušić i Djeca · Vidi više »
Dom (pleme)
Dom, jedno su od domorodačkih plemena raspršeno po velikom dijelu Indije.
Novi!!: Perušić i Dom (pleme) · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Perušić i Domaći konj · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Perušić i Domovinski rat · Vidi više »
Donji Kosinj
Donji Kosinj je dio Kosinjske doline i naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Donji Kosinj · Vidi više »
Državna cesta D50
D50 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Perušić i Državna cesta D50 · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Perušić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drvo (materijal)
Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.
Novi!!: Perušić i Drvo (materijal) · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Perušić i Egipat · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Perušić i Europa · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Perušić i Europska unija · Vidi više »
Europski zec
Europski zec ili obični zec (Lepus (Eulagos) europaeus) je vrsta zeca autohtona u Europi i zapadnoj Aziji.
Novi!!: Perušić i Europski zec · Vidi više »
Francisova turbina
Francisova turbina (uz odobrenje Voith-Siemens) Montaža radnog kola ili rotora (Hidroelektrana Grand Coulee) Presjek kroz Francisovu turbinu, s privodnim zakretnim lopaticama (žute), koje su namještene na minimalni protok Presjek kroz Francisovu turbinu, s privodnim zakretnim lopaticama (žute), koje su namještene na maksimalni protok Pogled na spiralnu komoru. Spiralni dovod ravnomjerno dovodi vodu rotoru i stvara rotacijsko strujanje vode (Hidroelektrana Grand Coulee) Mala Francisova turbina (plava), spojena na električni generator Hidroelektrani Tri klanca Francisova turbina je vrsta vodene turbine koju je konstruirao britansko-američki inženjer James Bicheno Francis a primarno služi za proizvodnju električne energije uz pomoć generatora.
Novi!!: Perušić i Francisova turbina · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Perušić i Francuska · Vidi više »
Gašpar Perušić
Gašpar Perušić (15. stoljeće - Zadar, 10. siječnja 1507.), hrvatski velikaš, banovac Hrvatske i Dalmacije (1484. – 1493.) za banovanja Matije Gereba i Emerika Derenčina, župan u Buškoj župi, kaštelan u Rmanju i Ostrovici.
Novi!!: Perušić i Gašpar Perušić · Vidi više »
Gacka (rijeka)
Gacka je rijeka ponornica duga 61 km sa svojim pritokama, a izvire ispod Godače i Venca u Sincu.
Novi!!: Perušić i Gacka (rijeka) · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Perušić i Glagoljica · Vidi više »
Gornji Kosinj
Gornji Kosinj je dio Kosinjske doline i naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Gornji Kosinj · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Perušić i Gospić · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Perušić i Gotika · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: Perušić i Grb · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Perušić i Groblje · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Perušić i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hidroelektrana Senj
Francisove turbine. Svetog Jurja. HE Sklope, a potom i u HE Senj. Hidroelektrana Senj ili HE Senj je derivacijska hidroelektrana koja se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na obali Jadranskog mora u blizini mjesta Sveti Juraj.
Novi!!: Perušić i Hidroelektrana Senj · Vidi više »
Hidroelektrana Sklope
HE Sklope slikana s vidikovca. jezera Krušćice. Hidroelektrana Sklope. Hidroelektrana Sklope. hidrauličke uređaje i veliki dio zgrade, ali na svu sreću, jedna od dvije postavljene eksplozivne naprave nije eksplodirala, jer bi šteta bila puno veća. Hidroelektrana Sklope ili HE Sklope se gradila dvije godine (1968. – 1970.) na području Ličko-senjske županije na rijeci Lici.
Novi!!: Perušić i Hidroelektrana Sklope · Vidi više »
HKUD Perušić
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Perušić (skraćeno: HKUD Perušić) utemeljeno je 1948. godine, tada pod nazivom "Juka Kolak".
Novi!!: Perušić i HKUD Perušić · Vidi više »
Hokej na ledu
Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.
Novi!!: Perušić i Hokej na ledu · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Perušić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Perušić i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Perušić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Jablanac
Jablanac je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Perušić i Jablanac · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Perušić i Jadransko more · Vidi više »
Jama
Jama blizu sela Lič Jama je okomita šupljina u krškom reljefu nagiba kanala 45°-90°.
Novi!!: Perušić i Jama · Vidi više »
Japodi
ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.
Novi!!: Perušić i Japodi · Vidi više »
Jazavci
Jazavci (lat. melinae) skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodici Mustelidae: istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamo tvorove, lasice, vidre i nekoliko ostalih vrsta zvijeri.
Novi!!: Perušić i Jazavci · Vidi više »
Jela car
Jela car, najveće stablo jele u Europi. Jela car je stablo obične jele (lat. Abies alba) u planinskom predjelu Bovan kraj Bakovca Kosinjskog u Općini Perušić.
Novi!!: Perušić i Jela car · Vidi više »
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Novi!!: Perušić i Jesen · Vidi više »
Johannes Gutenberg
Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.
Novi!!: Perušić i Johannes Gutenberg · Vidi više »
John Hećimović
John Hećimović (Cambridge, Ontario, Kanada, 31. ožujka 1984.) kanadski je profesionalni hokejaš na ledu hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Perušić i John Hećimović · Vidi više »
Josip Milković (rukometaš)
Josip Milković (Zagreb, 30. listopada 1942.), bivši je hrvatski rukometaš.
Novi!!: Perušić i Josip Milković (rukometaš) · Vidi više »
Josip Mustać
Josip Mustać (Privlaka, 5. rujna 1935. – Gospić, 15. siječnja 2015.) – hrvatski katolički svećenik, monsinjor Rodio se 5.
Novi!!: Perušić i Josip Mustać · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Perušić i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Juraj Rukavina
Juraj (Juco) Rukavina (Perušić, 4. veljače 1898. – Zagreb, lipanj 1945.), bio je hrvatski nacionalni revolucionar, vođa Ličkog ustanka (Velebitski ustanak) 1932. godine.
Novi!!: Perušić i Juraj Rukavina · Vidi više »
Kalcit
Kalcit (njem. kalzit, kalkspat, engl. calcite, prema kalzium: kalcij) je vrsta vrlo raširenog minerala građenog od kalcijeva karbonata (CaCO3) u obliku heksagonskih kristala.
Novi!!: Perušić i Kalcit · Vidi više »
Kaluđerovac
Kaluđerovac je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Perušić i Kaluđerovac · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Perušić i Kamen · Vidi više »
Kameno doba
Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.
Novi!!: Perušić i Kameno doba · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Perušić i Kanada · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Perušić i Karlobag · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Perušić i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Köppenova klasifikacija klime
Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Wladimir Peter Köppen, Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elementa – temperaturi zraka i padalinama.
Novi!!: Perušić i Köppenova klasifikacija klime · Vidi više »
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Novi!!: Perušić i Kiša · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Perušić i Kilogram · Vidi više »
Kino Lika (2008.)
Kino Lika je hrvatski igrani film autora Dalibora Matanića snimljen prema literarnom predlošku Damira Karakaša koji prikazuje tužne, neprilagođene ljude negdje u Lici.
Novi!!: Perušić i Kino Lika (2008.) · Vidi više »
Klenovac
Klenovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Klenovac · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Perušić i Klima · Vidi više »
Kolunić
Kolunić je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Perušić i Kolunić · Vidi više »
Konjsko Brdo
Konjsko Brdo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Konjsko Brdo · Vidi više »
Kosa Janjačka
Kosa Janjačka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Kosa Janjačka · Vidi više »
Kosinj
Kosinjska dolina. Kosinjski most. Kosinj ili Kosinjska dolina je mikroregija i dolina u Hrvatskoj.
Novi!!: Perušić i Kosinj · Vidi više »
Kosinjski most
Kosinjski most Kosinjski most kameni je most preko rijeke Like koji spaja Gornji i Donji Kosinj.
Novi!!: Perušić i Kosinjski most · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Perušić i Krš · Vidi više »
Krš (Perušić)
Krš je dio Kosinjske doline i naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Krš (Perušić) · Vidi više »
Kristian Kreković
Kristian Kreković (također i Kristijan) (Koprivna kod Modriče, 28. ožujka 1901. – Palma de Mallorca, 21. studenoga 1985.), istaknuti hrvatski slikar i arhitekt,Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997.,, str.
Novi!!: Perušić i Kristian Kreković · Vidi više »
Kruščica (jezero)
Kruščica je umjetno jezero nastalo izgradnjom brane na rijeci Lici 1971.
Novi!!: Perušić i Kruščica (jezero) · Vidi više »
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Novi!!: Perušić i Krumpir · Vidi više »
Kubni metar u sekundi
Kubni metar u sekundi je mjerna jedinica za volumni protok.
Novi!!: Perušić i Kubni metar u sekundi · Vidi više »
Kuna zlatica
Kuna zlatica (lat. Martes martes) rasprostranjena je po svim šumovitim predjelima sjeverne polovice Staroga Svijeta.
Novi!!: Perušić i Kuna zlatica · Vidi više »
Kvarte
Kvarte je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Kvarte · Vidi više »
Lasice
Lasice su sisavci koji pripadaju rodu Mustela svrstanog u potporodici Mustelinae, koji je smješten u porodici Mustelidae.
Novi!!: Perušić i Lasice · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Perušić i Latinski jezik · Vidi više »
Lav
Lav (lat. Panthera leo) životinjska je vrsta iz porodice mačaka.
Novi!!: Perušić i Lav · Vidi više »
Lavoslav Vukelić
Lavoslav Vukelić (Gornji Kosinj, 20. ožujka 1840. – Sveti Križ Začretje, 26. ožujka 1879.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: Perušić i Lavoslav Vukelić · Vidi više »
Ličko polje
Ličko polje može biti.
Novi!!: Perušić i Ličko polje · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Perušić i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Lidl
Lidl, punog naziva Lidl Stiftung & Co.
Novi!!: Perušić i Lidl · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Perušić i Lika · Vidi više »
Lika (rijeka)
Lika je rijeka ponornica u Hrvatskoj.
Novi!!: Perušić i Lika (rijeka) · Vidi više »
Lipovo Polje
Lipovo Polje je dio Kosinjske doline i naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Lipovo Polje · Vidi više »
Lisica
Lisica (Vulpini), jedan od tribusa potporodice Caninae.
Novi!!: Perušić i Lisica · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Perušić i Ljeto · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Perušić i Lov · Vidi više »
Mainz
Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.
Novi!!: Perušić i Mainz · Vidi više »
Malo Polje (Perušić)
Malo Polje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Malo Polje (Perušić) · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Perušić i Metar · Vidi više »
Mezinovac
Mezinovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Mezinovac · Vidi više »
Milivoj Frković
200px Milivoj Frković (Petrinja, 1887. – Zagreb, 28. prosinca 1946.), hrvatski inženjer graditeljstva.
Novi!!: Perušić i Milivoj Frković · Vidi više »
Misal
Rimski misal Rukopisni Misal, Francuska, 14. stoljeće Rimski Misal ili jednostavno Misal jedna je od bogoslužnih knjigâ dijela Katoličke Crkve, koji se služi rimskim obredom.
Novi!!: Perušić i Misal · Vidi više »
Misal po zakonu rimskoga dvora
Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ''Misal po zakonu rimskoga dvora'' Misal po zakonu rimskoga dvora naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo završeno.
Novi!!: Perušić i Misal po zakonu rimskoga dvora · Vidi više »
Mlakva
Mlakva je dio Kosinjske doline i naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Mlakva · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Perušić i Mletačka Republika · Vidi više »
Mnogočetinaši
Ernst Haeckel: Mnogočetinaši Mnogočetinaši su pretežito morski organizmi, koji pripadaju u kolutićavce.
Novi!!: Perušić i Mnogočetinaši · Vidi više »
Most
Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.
Novi!!: Perušić i Most · Vidi više »
Nacionalni park Paklenica
Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.
Novi!!: Perušić i Nacionalni park Paklenica · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Perušić i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.
Novi!!: Perušić i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Perušić i Nadmorska visina · Vidi više »
NK Perušić
NK Perušić je nogometni klub iz Perušića.
Novi!!: Perušić i NK Perušić · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Perušić i Nogomet · Vidi više »
Obična jela
200px Jela car, najveće stablo jele na Velebitu i u Europi. Obična jela (bijela jela, vita jela, borika prava, lat. Abies alba Mill.), crnogorična vrsta drveća umjerenih predjela sjeverne polutke, treća najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj, poslije bukve i hrasta lužnjaka.
Novi!!: Perušić i Obična jela · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Perušić i Oborina · Vidi više »
Obzor (Zagreb, 1886.)
Obzor je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.
Novi!!: Perušić i Obzor (Zagreb, 1886.) · Vidi više »
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Novi!!: Perušić i Opseg · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Perušić i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Perušić i Otočac · Vidi više »
Ovčarstvo
Australske Merino ovce Ovce u Patagoniji, Argentina Ovčarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem ovaca i njihovim iskorištavanjem radi dobivanja vune, mlijeka i mesa.
Novi!!: Perušić i Ovčarstvo · Vidi više »
Park prirode Velebit
Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.
Novi!!: Perušić i Park prirode Velebit · Vidi više »
Pećinski park Grabovača
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić.
Novi!!: Perušić i Pećinski park Grabovača · Vidi više »
Pergament
Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).
Novi!!: Perušić i Pergament · Vidi više »
Perušić
Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Perušić i Perušić · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Perušić i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Pisani kamen kod Kosinjskog Bakovca
Pisani kamen Pisani kamen je epigrafski spomenik.
Novi!!: Perušić i Pisani kamen kod Kosinjskog Bakovca · Vidi više »
Pleme
Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Novi!!: Perušić i Pleme · Vidi više »
Poštanska marka
Poštanske marke s motivima automobila Poštanska marka je najčešće na komadu papira otisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge.
Novi!!: Perušić i Poštanska marka · Vidi više »
Požunski mir
*Požunski mir 1271.
Novi!!: Perušić i Požunski mir · Vidi više »
Ponor
Ponor Monte de Fóses Đulinom ponoru kod Ogulina Reka ulazi u Škocjanske jame Ponor je otvor u reljefu kroz koji površinske vode iz potoka, rijeka ili jezera prodiru u zemlju i nastavljaju teći podzemljem.
Novi!!: Perušić i Ponor · Vidi više »
Poplava
Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.
Novi!!: Perušić i Poplava · Vidi više »
Potok
SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.
Novi!!: Perušić i Potok · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Perušić i Priroda · Vidi više »
Prvan Selo
Prvan Selo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Prvan Selo · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Perušić i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pset
Županija Pset ili Pesenta predstavlja jednu od 11 najstarijih u teritorijalnoj podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.
Novi!!: Perušić i Pset · Vidi više »
Puh orašar
Puh orašar (Muscardinus avellanarius) je vrsta glodavca iz porodice Gliridae.
Novi!!: Perušić i Puh orašar · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Perušić i Reljef · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Perušić i Ribe · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Perušić i Rijeka · Vidi više »
Risovi
Risovi (lat. Lynx) su rod iz porodice mačaka (Felidae).
Novi!!: Perušić i Risovi · Vidi više »
Rokoko
nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.
Novi!!: Perušić i Rokoko · Vidi više »
Selo Sveti Marko
Selo Sveti Marko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Selo Sveti Marko · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Perušić i Slaveni · Vidi više »
Slavko Štimac
Slavko Štimac (Konjsko Brdo kraj Perušića, 15. listopada 1960.) je hrvatski i srbijanski filmski glumac.
Novi!!: Perušić i Slavko Štimac · Vidi više »
Slobodan Budak
Slobodan Budak (Perušić, pokraj Gospića, Savska banovina, Kraljevina Jugoslavija, 5. rujna 1930. – Zagreb, Republika Hrvatska, 5. svibnja 2012.), bio je hrvatski pravnik, borac za ljudska prava, okružni javni tužitelj (1959. - 1971.) i bivši djelatnik Ozne i Udbe (1945. - 1958.).Radelić Zdenko, Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj (1942.-1954.) - Kadrovi, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019., str.
Novi!!: Perušić i Slobodan Budak · Vidi više »
Smeđi medvjed
zagrebačkom zoološkom vrtu Smeđi medvjed (Ursus arctos) zvijer je iz porodice medvjeda.
Novi!!: Perušić i Smeđi medvjed · Vidi više »
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Novi!!: Perušić i Snaga · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Perušić i Snijeg · Vidi više »
Som
Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae.
Novi!!: Perušić i Som · Vidi više »
Speleologija
Vertikala ''Pakao'' u jami ''Muda labudova.'' Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje (okriće) špilja ili spilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena (u nekrškim stijenama se upotrebljava termin vulkanospeleologija).
Novi!!: Perušić i Speleologija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Perušić i Split · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Perušić i Srbi · Vidi više »
Srna
Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.
Novi!!: Perušić i Srna · Vidi više »
Stanište
Stanište Stanište, habitat ili biotop (stojbina, životni okoliš) je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.
Novi!!: Perušić i Stanište · Vidi više »
Studenci
Naselja u Hrvatskoj.
Novi!!: Perušić i Studenci · Vidi više »
Studenci (Perušić)
Studenci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Perušić i Studenci (Perušić) · Vidi više »
Suhozid
Suhozid na Velebitu Stari rimski put između suhozida Inishmaan Gardens Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja morta.
Novi!!: Perušić i Suhozid · Vidi više »
Suri orao
Suri orao je vrsta orla koji je velik 1 m s rasponom krila preko 2 m i težak 2,5 do 7 kg.
Novi!!: Perušić i Suri orao · Vidi više »
Sveti Juraj (Senj)
Sveti Juraj ili Jurjevo je podvelebitsko mjesto.
Novi!!: Perušić i Sveti Juraj (Senj) · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Perušić i Svijet · Vidi više »
Tetrijeb
Tetrijebi (lat. Tetrao) su rod šumskih ptica iz reda kokoški (Galliformes) koji obuhvaća četiri vrste.
Novi!!: Perušić i Tetrijeb · Vidi više »
Tiskara
Moderni ofsetni tisak Tiskara je industrijski obrt za tiskanje knjiga, novina i razne druge literature.
Novi!!: Perušić i Tiskara · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Perušić i Tlo · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: Perušić i Top · Vidi više »
Tunel
Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.
Novi!!: Perušić i Tunel · Vidi više »
Tvornica
Tvornica Volkswagena Tvornica kao industrijski pogon ili zgrada je mjesto za industrijsku proizvodnju na kojem se odvijaju razni organizirani i međusobno povezani postupci rada koji se temelje se na serijskoj ili masovnoj proizvodnji.
Novi!!: Perušić i Tvornica · Vidi više »
Umjetno jezero
Egiptu Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan (Tajvan) Brana i umjetno jezero HE Peruća. Velikoj Britaniji Umjetno jezero Stocks (Lancashire, Velika Britanija) Umjetno jezero je jezero nastalo djelovanjem čovjeka.
Novi!!: Perušić i Umjetno jezero · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Perušić i Uskrs · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Perušić i Val · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Perušić i Vat · Vidi više »
Vatsat
Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.
Novi!!: Perušić i Vatsat · Vidi više »
Vegetacija
Vegetacija je pojam koji može značiti.
Novi!!: Perušić i Vegetacija · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Perušić i Velebit · Vidi više »
Velebitski kanal
Sjeverni dio Velebitskog kanala. Velebitski kanal je tjesnac u Jadranskom moru duljine oko 90 km.
Novi!!: Perušić i Velebitski kanal · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Perušić i Vino · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Perušić i Voda · Vidi više »
Vodostaj
Visine vodostaja u Češkoj prilikom poplava Vodostaj je razina vode u moru, rijeci ili jezeru.
Novi!!: Perušić i Vodostaj · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Perušić i Vojna krajina · Vidi više »
Volumni protok
Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Volumni protok ili volumetrijski protok je fizikalna veličina koja određuje obujam (volumen) fluida koji prolazi neku točku u jedinici vremena (m3/s).
Novi!!: Perušić i Volumni protok · Vidi više »
Vrata
Stara vrata (Isfahan, Iran) Vrata u Alžiru Vrata su vrsta pokretne strukture koja služi za zatvaranje nekog ulaza ili prolaza, a najčešće se sastoje od plohe koja se ovješena rotira prema unutra i(li) vani.
Novi!!: Perušić i Vrata · Vidi više »
Vrhovine
Vrhovine su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Perušić i Vrhovine · Vidi više »
Vrulja
Vrulja kod Brela Vrulja Vrulja (vruja, vrilo) je izvor ispod površine mora.
Novi!!: Perušić i Vrulja · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Perušić i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Perušić i Zagreb · Vidi više »
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Novi!!: Perušić i Zastava · Vidi više »
Zid
kameni zid Zidine grada Dubrovnika Kineski zid Zid općenito označava uspravan dio zgrade koji nosi krovište ili pregrađuje unutarnji prostor, ili jednostavno vanjsku zidanu ogradu.
Novi!!: Perušić i Zid · Vidi više »
1071.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1071. · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Perušić i 14. rujna · Vidi više »
1487.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1487. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 15. stoljeće · Vidi više »
1517.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1517. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 16. stoljeće · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1685. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 17. stoljeće · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1889. · Vidi više »
19. siječnja
19.
Novi!!: Perušić i 19. siječnja · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Perušić i 1900. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1910. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1920. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1957. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1960. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Perušić i 1992. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Perušić i 2001. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Perušić i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 2013. · Vidi više »
23. ožujka
23.
Novi!!: Perušić i 23. ožujka · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Perušić i 5. kolovoza · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Perušić i 8. stoljeće · Vidi više »
