Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Quaestor sacri palatii

Indeks Quaestor sacri palatii

Quaestor sacri palatii (starogrčki κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "kvestor svete palače") je kasno-rimska i bizantska titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji quaestor u povijesti bio je Tribonijan, koji je za cara Justinijana izradio znameniti zakonik Corpus iuris civilis. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu Konstantinopola. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.

9 odnosi: Bizant, Corpus Iuris Civilis, Justinijan I. Veliki, Kasna antika, Konstantinopol, Kvestor, Rimsko Carstvo, Starogrčki jezik, Tribonijan.

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Quaestor sacri palatii i Bizant · Vidi više »

Corpus Iuris Civilis

Corpus Iuris Civilis (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija rimskoga prava koja je sastavljena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog nastajala između 528.

Novi!!: Quaestor sacri palatii i Corpus Iuris Civilis · Vidi više »

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.

Novi!!: Quaestor sacri palatii i Justinijan I. Veliki · Vidi više »

Kasna antika

Politički zemljovid Europe, Sredozemlja, Saharske Afrike, Bliskog i Srednjeg Istoka, Arabije i zapadne Indije u doba kasne antike. Kasna antika je starovjekovno podrazdoblje periodizacije ljudske povijesti.

Novi!!: Quaestor sacri palatii i Kasna antika · Vidi više »

Konstantinopol

Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.

Novi!!: Quaestor sacri palatii i Konstantinopol · Vidi više »

Kvestor

Kvestor (lat. quaerere, ispitati) bio je najniži čin u političkoj karijeri rimske Republike.

Novi!!: Quaestor sacri palatii i Kvestor · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Quaestor sacri palatii i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Starogrčki jezik

Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.

Novi!!: Quaestor sacri palatii i Starogrčki jezik · Vidi više »

Tribonijan

Tribonijan, Gaj (lat. Gaius Tribonianus), istočnorimski pravnik (rođ. Sida u pokrajini Pamfiliji, danas Eski Adalia u pokrajini Antaliji, Turska, 500. – um. Konstantinopol, 547.).

Novi!!: Quaestor sacri palatii i Tribonijan · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »