Brže od pregledniku!
31 odnosi: Arhitektura, Židovi, Freiburg, Funkcionalizam, Heidelberg, Hrvatska, Hrvatski državni arhiv, Juraj Neidhardt, Karlsruhe, Köln, Offenburg, Sarajevo, Secesija, Sinagoga, Stjepan Gomboš, Stjepan Planić, Svećenički dom u Palmotićevoj, Zagreb, Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu, 1873., 1907., 1909., 1910., 1911., 1913., 1926., 1928., 1930., 1935., 27. ožujka, 31. listopada.
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Arhitektura · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Židovi · Vidi više »
Freiburg
Freiburg im Breisgau (njemački: Freiburg im Breisgau, alemanski: Friburg im Brisgau, francuski: Fribourg-en-Brisgau, talijanski: Friburgo in Brisgovia) nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Freiburg · Vidi više »
Funkcionalizam
Funkcionalizam je filozofski pravac koji se pojavio u 19. st. u Europi.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Funkcionalizam · Vidi više »
Heidelberg
Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Heidelberg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Juraj Neidhardt
Juraj Neidhardt (Zagreb, 15. listopada 1901. – Sarajevo, 13. srpnja 1979.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Juraj Neidhardt · Vidi više »
Karlsruhe
Karlsruhe, lepezasti prikaz grada Karlsruhe je s oko 296.033 stanovnika (2012.) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne).
Novi!!: Rudolf Lubynski i Karlsruhe · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Köln · Vidi više »
Offenburg
Offenburg je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, najveći grad i administrativno središte okruga Ortenaukreis.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Offenburg · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Sarajevo · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Secesija · Vidi više »
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Novi!!: Rudolf Lubynski i Sinagoga · Vidi više »
Stjepan Gomboš
Stjepan Gomboš (Sombor, 10. ožujka 1895. – Zagreb, 27. travnja 1975.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Stjepan Gomboš · Vidi više »
Stjepan Planić
Stjepan Planić (Zagreb, 27. prosinca 1900. – Zagreb, 26. prosinca 1980.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Stjepan Planić · Vidi više »
Svećenički dom u Palmotićevoj
Svećenički dom u Palmotićevoj 2013. godine Svećenički dom u Palmotićevoj je rimokatolički svećenički dom Mirovinskoga fonda svećenika Zagrebačke nadbiskupije u Zagrebu u Palmotićevoj ulici kbr.3.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Svećenički dom u Palmotićevoj · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Zagreb · Vidi više »
Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu
Marulićev trg sa spomenikom Marku Maruliću i zgradom knjižnice i arhiva u pozadini Pročelje zgrade Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu izgrađena je 1913. godine za tadašnje Sveučilišnu knjižnicu i Zemaljski arhiv.
Novi!!: Rudolf Lubynski i Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 1873. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 1907. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 1913. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 1930. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 1935. · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 27. ožujka · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Rudolf Lubynski i 31. listopada · Vidi više »
