Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Slavko Goluža

Indeks Slavko Goluža

Slavko Goluža (Pješivac-Kula u općini Stolac, BiH, 17. rujna 1971.), bivši hrvatski rukometni reprezentativac i trener, odrastao je u Metkoviću.

44 odnosi: Andrija Hebrang (sin), Željko Babić, Bosna i Hercegovina, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994., Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012., Francuska, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska na OI 1996., Hrvatska na OI 2004., Hrvatska na OI 2012., Hrvatska rukometna reprezentacija, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski predsjednički izbori 2009., Hrvatski rukometni savez, Mađarska, Metković, MKB Veszprém KC, Nagrada Dražen Petrović, Njemačka, Paris Handball, Pješivac-Kula, RK Metković, RK Siscia Sisak, RK Zagreb, Rukomet na OI 1996., Rukomet na OI 2004., Sportske novosti, Stolac (BiH), Svjetsko prvenstvo u rukometu – Španjolska 2013., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Katar 2015., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005., Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina, Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina – Bahrein 2007., TuS Nettelstedt-Lübbecke, XIV. Mediteranske igre – Tunis 2001., XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013., XXX. Olimpijske igre – London 2012., 17. rujna, 1971., 1996., 2004..

Andrija Hebrang (sin)

Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Novi!!: Slavko Goluža i Andrija Hebrang (sin) · Vidi više »

Željko Babić

Željko Babić (Metković, 19. svibnja 1972.), bivši hrvatski rukometaš, sada rukometni trener te bivši izbornik hrvatske rukometne reprezentacije.

Novi!!: Slavko Goluža i Željko Babić · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Slavko Goluža i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Slavko Goluža i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »

Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.

Europsko prvenstvo za rukometaše 1994. održavalo se od 3. lipnja do 12. lipnja 1994. u Portugalu.

Novi!!: Slavko Goluža i Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012.

Deseto Europsko prvenstvo u rukometu održavalo se u Srbiji.

Novi!!: Slavko Goluža i Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012. · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Slavko Goluža i Francuska · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Slavko Goluža i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Slavko Goluža i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska na OI 1996.

Hrvatska reprezentacija na je Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. nastupila s brojnijom ekspedicijom nego li četiri godine ranije na Igrama u Barceloni.

Novi!!: Slavko Goluža i Hrvatska na OI 1996. · Vidi više »

Hrvatska na OI 2004.

Hrvatska na je Olimpijskim igrama u Ateni 2004. nastupila s nešto manje sportaša nego li na Igrama u Sydneyu četiri godine ranije, ali je ostvaren bitno bolji uspjeh: osvojeno je pet medalja, najviše u povijesti hrvatskih samostalnih nastupa na ljetnim Olimpijskim igrama.

Novi!!: Slavko Goluža i Hrvatska na OI 2004. · Vidi više »

Hrvatska na OI 2012.

Hrvatska je nastupila na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. godine u Londonu, koje su se održale od 27. srpnja do 12. kolovoza 2012. godine.

Novi!!: Slavko Goluža i Hrvatska na OI 2012. · Vidi više »

Hrvatska rukometna reprezentacija

Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.

Novi!!: Slavko Goluža i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Hrvatski olimpijski odbor

100px |- bgcolor.

Novi!!: Slavko Goluža i Hrvatski olimpijski odbor · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2009.

Predsjednički izbori 2009. su peti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Novi!!: Slavko Goluža i Hrvatski predsjednički izbori 2009. · Vidi više »

Hrvatski rukometni savez

Hrvatski rukometni savez (HRS) je krovna organizacija za šport rukomet u Hrvatskoj.

Novi!!: Slavko Goluža i Hrvatski rukometni savez · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Slavko Goluža i Mađarska · Vidi više »

Metković

Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.

Novi!!: Slavko Goluža i Metković · Vidi više »

MKB Veszprém KC

MKB Veszprém KC je jedan od najuspješnijih mađarskih rukometnih klubova.

Novi!!: Slavko Goluža i MKB Veszprém KC · Vidi više »

Nagrada Dražen Petrović

Nagradu "Dražen Petrović" Hrvatski olimpijski odbor ustanovio je 2006. godine, te je prvi put dodijeljena 2007. godine na svečanosti Velikog dana hrvatskog športa, koji se održava u čast 17. siječnja, godišnjice primitka HOO u Međunarodni olimpijski odbor.

Novi!!: Slavko Goluža i Nagrada Dražen Petrović · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Slavko Goluža i Njemačka · Vidi više »

Paris Handball

Paris Saint-Germain Handball (kraći naziv: PSG Handball) (bivši: Paris Handball) je francuski rukometni klub iz Pariza.

Novi!!: Slavko Goluža i Paris Handball · Vidi više »

Pješivac-Kula

Pješivac-Kula je naseljeno mjesto u općini Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Slavko Goluža i Pješivac-Kula · Vidi više »

RK Metković

RK Metković je bivši rukometni klub iz Metkovića osnovan 29. rujna 1963. Od osnivanja je nekoliko puta mijenjao ime, a zvao se još "RK Mehanika", "RK Metković Razvitak", te "RK Metković Jambo".

Novi!!: Slavko Goluža i RK Metković · Vidi više »

RK Siscia Sisak

Rukometni klub Siscia je bio muško rukometni klub iz Siska.

Novi!!: Slavko Goluža i RK Siscia Sisak · Vidi više »

RK Zagreb

RK Zagreb hrvatski je rukometni klub iz Zagreba, osnovan 1922. godine.

Novi!!: Slavko Goluža i RK Zagreb · Vidi više »

Rukomet na OI 1996.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. uključivao je natjecanja u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Novi!!: Slavko Goluža i Rukomet na OI 1996. · Vidi više »

Rukomet na OI 2004.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. okupio je na olimpijskom turniru 12 momčadi i 10 djevojčadi.

Novi!!: Slavko Goluža i Rukomet na OI 2004. · Vidi više »

Sportske novosti

Sportske novosti, hrvatski športski dnevni list iz Zagreba.

Novi!!: Slavko Goluža i Sportske novosti · Vidi više »

Stolac (BiH)

Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Slavko Goluža i Stolac (BiH) · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Španjolska 2013.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2013. bilo je 23.

Novi!!: Slavko Goluža i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Španjolska 2013. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Katar 2015.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2015. je 24.

Novi!!: Slavko Goluža i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Katar 2015. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2003. održano je u Portugalu od 20. siječnja do 2. veljače.

Novi!!: Slavko Goluža i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2005. održano je u Tunisu između 23. siječnja i 23. veljače.

Novi!!: Slavko Goluža i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina

Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina (eng. IHF Men's Youth World Championship) međunarodno je rukometno natjecanje koje se održava svake dvije godine od 2005.

Novi!!: Slavko Goluža i Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina – Bahrein 2007.

Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina održalo se u Bahreinu 2007.

Novi!!: Slavko Goluža i Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina – Bahrein 2007. · Vidi više »

TuS Nettelstedt-Lübbecke

TuS Nettelstedt-Lübbecke (puno ime: Turn- und Sportverein Nettelstedt-Lübbecke e. V) je rukometni klub i natječe se u Prvoj njemačkoj rukometnoj ligi.

Novi!!: Slavko Goluža i TuS Nettelstedt-Lübbecke · Vidi više »

XIV. Mediteranske igre – Tunis 2001.

14.

Novi!!: Slavko Goluža i XIV. Mediteranske igre – Tunis 2001. · Vidi više »

XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013.

17.

Novi!!: Slavko Goluža i XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. · Vidi više »

XXX. Olimpijske igre – London 2012.

XXX.

Novi!!: Slavko Goluža i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »

17. rujna

17.

Novi!!: Slavko Goluža i 17. rujna · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Goluža i 1971. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Goluža i 1996. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Slavko Goluža i 2004. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »