Brže od pregledniku!
45 odnosi: Świnoujście, Autobus, Łódź, Četvorni kilometar, Baltičko more, Berlin, Bremen, Brodogradilište, Dani mora, Delta, Europski pravac E28, Europski pravac E65, Gdanjsk, Hamburg, Hania, Hanza, Kašupski jezik, Krakov, Latinski jezik, Malmö, Minsk, Njemački jezik, Odra, Otto von Bismarck, Poljska, Poljska vojvodstva, Prag, Secesija, Skoplje, Slaveni, Solidarnost, Split, Srednjoeuropska nizina, Stargard, Tramvaj, Tramvajski promet u Szczecinu, Tramwaje Szczecińskie, Tridesetogodišnji rat, Varšava, Veliki sjeverni rat, Vilnius, Wrocław, Zagreb, Zapadnopomeransko vojvodstvo, 2014..
Świnoujście
Świnoujście je mjesto u zapadnoj Poljskoj.
Novi!!: Szczecin i Świnoujście · Vidi više »
Autobus
MAN u vlasništvu ZET-a Varšavi, Poljska Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni prijevoz većeg broja putnika u cestovnom prometu (obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do 8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo autobus).
Novi!!: Szczecin i Autobus · Vidi više »
Łódź
Łódź (jidiš: לאדזש, Lodzh) je grad u središnjoj Poljskoj.
Novi!!: Szczecin i Łódź · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Szczecin i Četvorni kilometar · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Szczecin i Baltičko more · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Szczecin i Berlin · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: Szczecin i Bremen · Vidi više »
Brodogradilište
Brodogradilšte ''Uljanik'' Brodogradilište je veći ili manji industrijski pogon za gradnju i popravak brodova, objekata morske tehnologije i drugih plovnih objekata te njihovo popravljanje i održavanje smještenog na pogodnom mjestu morske obale, na riječnim ušćima, obalama rijeka, kanala i jezera.
Novi!!: Szczecin i Brodogradilište · Vidi više »
Dani mora
Luka u Szczecinu - mjesto, gdje se odvijaju Dani mora Dani mora (Dni morza) je svetkovina mornara, ribara i drugih radnika vezanih uz more.
Novi!!: Szczecin i Dani mora · Vidi više »
Delta
Delta (grčki srednji rod: Δέλτα; veliko slovo Δ; malo slovo δ) četvrto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 4.
Novi!!: Szczecin i Delta · Vidi više »
Europski pravac E28
Europski pravac E28 (ukratko: E28) je europski pravac.
Novi!!: Szczecin i Europski pravac E28 · Vidi više »
Europski pravac E65
Europski pravac E65 (ukratko: E65) je europski pravac koji vodi od Malmöa u Švedskoj prema gradu Hania u Grčkoj.
Novi!!: Szczecin i Europski pravac E65 · Vidi više »
Gdanjsk
Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.
Novi!!: Szczecin i Gdanjsk · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Szczecin i Hamburg · Vidi više »
Hania
Hania (grčki: Χανιά, venecijanski: Canea, turski: خانيه Hanya) je drugi po veličini grad na Kreti i glavni grad Prefekture Hania.
Novi!!: Szczecin i Hania · Vidi više »
Hanza
Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.
Novi!!: Szczecin i Hanza · Vidi više »
Kašupski jezik
turistička karta na kašupskom left Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000 ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donje Wisłe.
Novi!!: Szczecin i Kašupski jezik · Vidi više »
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Novi!!: Szczecin i Krakov · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Szczecin i Latinski jezik · Vidi više »
Malmö
Malmö (danski: Malmø) grad je u Švedskoj.
Novi!!: Szczecin i Malmö · Vidi više »
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Novi!!: Szczecin i Minsk · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Szczecin i Njemački jezik · Vidi više »
Odra
Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.
Novi!!: Szczecin i Odra · Vidi više »
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.
Novi!!: Szczecin i Otto von Bismarck · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Szczecin i Poljska · Vidi više »
Poljska vojvodstva
Karta Poljske s vojvodstvima Vojvodstvo (županija, poljski: województwo) je najviša razina administrativnog ustroja Poljske od 14.
Novi!!: Szczecin i Poljska vojvodstva · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Szczecin i Prag · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Szczecin i Secesija · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Szczecin i Skoplje · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Szczecin i Slaveni · Vidi više »
Solidarnost
Solidarnost je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i dodijeli međusobna podrška unutar grupe.
Novi!!: Szczecin i Solidarnost · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Szczecin i Split · Vidi više »
Srednjoeuropska nizina
Srednjoeuropska nizina Prizemna magla u Istočnoj Friziji. Srednjoeuropska nizina, Pribaltička nizina ili Njemačko-poljska nizina prostire se u dužini od oko 600 km (i upola toliko po širini) i nalazi na sjeveru Srednje Europe.
Novi!!: Szczecin i Srednjoeuropska nizina · Vidi više »
Stargard
Stargard je mjesto u zapadnoj Poljskoj, nedaleko od grada Szczecina.
Novi!!: Szczecin i Stargard · Vidi više »
Tramvaj
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.
Novi!!: Szczecin i Tramvaj · Vidi više »
Tramvajski promet u Szczecinu
Tramvajski promet u Szczecinu je tramvajski sustav u Szczecinu u Poljskoj.
Novi!!: Szczecin i Tramvajski promet u Szczecinu · Vidi više »
Tramwaje Szczecińskie
Tramwaje Szczecińskie (hrv.: Ščećinski tramvaji, akr. TS), društvo s ograničenom odgovornošću u Szczecinu kome je osnovna djelatnost prijevoz putnika u gradskom tramvajskom prometu.
Novi!!: Szczecin i Tramwaje Szczecińskie · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Szczecin i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Szczecin i Varšava · Vidi više »
Veliki sjeverni rat
Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.
Novi!!: Szczecin i Veliki sjeverni rat · Vidi više »
Vilnius
Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.
Novi!!: Szczecin i Vilnius · Vidi više »
Wrocław
Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.
Novi!!: Szczecin i Wrocław · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Szczecin i Zagreb · Vidi više »
Zapadnopomeransko vojvodstvo
Položaj vojvodstva na karti Poljske Zapadnopomeransko vojvodstvo (poljski: województwo zachodniopomorskie) je jedno od 16 poljskih administrativnih jedinica - vojvodstava.
Novi!!: Szczecin i Zapadnopomeransko vojvodstvo · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Szczecin i 2014. · Vidi više »
