Brže od pregledniku!
91 odnosi: Andrea Zlatar Violić, Astaroth, August Šenoa, Łucja Danielewska, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Boris Maruna, Bosna i Hercegovina, Branimir Donat, Cvjetko Milanja, Dobriša Cesarić, Docent, Dragutin Tadijanović, Državna nagrada za znanost, Društvo hrvatskih književnika, Dubrovnik, Dunja Fališevac, Filozofski fakultet u Zagrebu, Glagoljica, Grgurići, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Hrvatska književnost, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski leksikon, Ilirski pokret, Ivana Brlić-Mažuranić, Josip Pavičić, Josip Silić, Karlovo sveučilište u Pragu, Kijev, Kroatistika, Krsto Hegedušić, Livno, Ljudevit Gaj, Matica hrvatska, Milan Šufflay, Milan Marjanović, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Na Pacifiku god. 2255., Nagrada Julije Benešić, Nobelova nagrada, Olinko Delorko, P.E.N., Pavao Pavličić, Pero Mioč, Poljski jezik, Povijest književnosti, Poznanj, Priče iz davnine, Prvi svjetski rat, ..., Slavko Mihalić, Slavonija, Slavonski Brod, Stanko Lasić (književni povjesničar), Stijepo Mijović Kočan, Varšava, Večernji list, Vesna Krmpotić, Vjesnik, Zagreb, Zlatko Keser, 1. lipnja, 19. stoljeće, 1917., 1952., 1961., 1971., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1983., 1984., 1989., 1991., 1992., 1994., 1996., 1997., 20. stoljeće, 2002., 2007., 2008., 2009., 2013., 2014., 2015., 2018., 4. ožujka. Proširite indeks (41 više) »
Andrea Zlatar Violić
Andrea Zlatar Violić (Zagreb, 13. travnja 1961.) hrvatska teoretičarka književnosti, ministrica kulture u Vladi premijera Milanovića od 23.
Novi!!: Vinko Brešić i Andrea Zlatar Violić · Vidi više »
Astaroth
Astaroth je faustovski roman Ive Brešana, dio trilogije koju, uz ovaj roman, čine i djela Država Božja 2053. te Vražja utroba.
Novi!!: Vinko Brešić i Astaroth · Vidi više »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Vinko Brešić i August Šenoa · Vidi više »
Łucja Danielewska
Łucja Danielewska (Poznanj, 6. studenoga 1932. – Poznanj, 23. kolovoza 2004.), bila je poljska književnica i prevoditeljica.
Novi!!: Vinko Brešić i Łucja Danielewska · Vidi više »
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Čudnovate zgode šegrta Hlapića prvi je roman Ivane Brlić-Mažuranić i prvi hrvatski roman za djecu.
Novi!!: Vinko Brešić i Čudnovate zgode šegrta Hlapića · Vidi više »
Boris Maruna
Boris Maruna (Podprag, južni Velebit, 13. travnja 1940.Šimun Šito Ćorić,, (arhivirano na 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019. – Zagreb, 14. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj s engleskog i španjolskog jezika na hrvatski jezik.
Novi!!: Vinko Brešić i Boris Maruna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Vinko Brešić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branimir Donat
Branimir Donat (Zagreb, 5. rujna 1934. – Zagreb, 15. travnja 2010.) rođen kao Tvrtko Zane, hrvatski književni kritičar, esejist, publicist, prevoditelj i nakladnik.
Novi!!: Vinko Brešić i Branimir Donat · Vidi više »
Cvjetko Milanja
Cvjetko Milanja (Zaglav, 1943.), hrvatski književni povjesničar i književni teoretičar, član suradnik HAZU od 2016.
Novi!!: Vinko Brešić i Cvjetko Milanja · Vidi više »
Dobriša Cesarić
Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: Vinko Brešić i Dobriša Cesarić · Vidi više »
Docent
Docent, samostalni predavač na fakultetu, prvi je i najniži stupanj znanstveno-nastavnoga i umjetničko-nastavnoga zvanja, po stupnju viši od suradničkih zvanja asistenta i poslijedoktoranda (ranije zvanoga viši asistent), a niži od znanstveno-nastavnoga zvanja izvanrednoga profesora.
Novi!!: Vinko Brešić i Docent · Vidi više »
Dragutin Tadijanović
Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.
Novi!!: Vinko Brešić i Dragutin Tadijanović · Vidi više »
Državna nagrada za znanost
Državna nagrada za znanost je nagrada koju državljanima Republike Hrvatske dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna znanstvenoistraživačka dostignuća i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada.
Novi!!: Vinko Brešić i Državna nagrada za znanost · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Vinko Brešić i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Vinko Brešić i Dubrovnik · Vidi više »
Dunja Fališevac
Dunja Fališevac (Požega, 3. veljače 1946.), hrvatska akademkinja, filologinja, književna povjesničarka.
Novi!!: Vinko Brešić i Dunja Fališevac · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Vinko Brešić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Vinko Brešić i Glagoljica · Vidi više »
Grgurići
Grgurići su naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Vinko Brešić i Grgurići · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vinko Brešić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Vinko Brešić i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Vinko Brešić i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Vinko Brešić i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatski leksikon
Hrvatski leksikon je leksikon koji u dva sveska obrađuje nacionalne teme vezane uz Hrvatsku i Hrvate.
Novi!!: Vinko Brešić i Hrvatski leksikon · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Vinko Brešić i Ilirski pokret · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: Vinko Brešić i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Josip Pavičić
Josip Pavičić može značiti.
Novi!!: Vinko Brešić i Josip Pavičić · Vidi više »
Josip Silić
Josip Silić (Milaši pokraj Jelenja, 4. siječnja 1934. – Zagreb, 28. veljače 2019.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i teoretičar jezika.
Novi!!: Vinko Brešić i Josip Silić · Vidi više »
Karlovo sveučilište u Pragu
Povijesna zgrada Karlovog sveučilišta u Pragu. Karlovo sveučilište u Pragu (češki Univerzita Karlova v Praze, latinski Universitas Carolina Pragensis) je najstarije sveučilište u Srednjoj Europi i jedno vodećih čeških sveučilišta.
Novi!!: Vinko Brešić i Karlovo sveučilište u Pragu · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Vinko Brešić i Kijev · Vidi više »
Kroatistika
Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.
Novi!!: Vinko Brešić i Kroatistika · Vidi više »
Krsto Hegedušić
Grob Krste Hegedušića na Mirogoju Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.
Novi!!: Vinko Brešić i Krsto Hegedušić · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Vinko Brešić i Livno · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Vinko Brešić i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Vinko Brešić i Matica hrvatska · Vidi više »
Milan Šufflay
Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.
Novi!!: Vinko Brešić i Milan Šufflay · Vidi više »
Milan Marjanović
Milan Marjanović (Kastav, 12. svibnja 1879. – Zagreb, 21. prosinca 1955.), hrvatski književnik, političar, filmski djelatnik i ideolog predratnog jugoslavenstva.
Novi!!: Vinko Brešić i Milan Marjanović · Vidi više »
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.
Novi!!: Vinko Brešić i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Na Pacifiku god. 2255.
Na Pacifiku god.
Novi!!: Vinko Brešić i Na Pacifiku god. 2255. · Vidi više »
Nagrada Julije Benešić
Nagrada Julije Benešić je hrvatska nagrada u području književne kritike.
Novi!!: Vinko Brešić i Nagrada Julije Benešić · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: Vinko Brešić i Nobelova nagrada · Vidi više »
Olinko Delorko
Olinko Delorko (30. siječnja 1910., Split – 18. veljače 2000., Zagreb) hrvatski je književnik, proučavatelj usmene književnosti i prevoditelj.
Novi!!: Vinko Brešić i Olinko Delorko · Vidi više »
P.E.N.
P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca.
Novi!!: Vinko Brešić i P.E.N. · Vidi više »
Pavao Pavličić
Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.
Novi!!: Vinko Brešić i Pavao Pavličić · Vidi više »
Pero Mioč
Pero Mioč (Žabljak kod Livna, 12. siječnja 1942.) hrvatski je kazališni redatelj, glumac i književni prevoditelj.
Novi!!: Vinko Brešić i Pero Mioč · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Vinko Brešić i Poljski jezik · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Vinko Brešić i Povijest književnosti · Vidi više »
Poznanj
Poznanj (poljski: Poznań, njemački: Posen, latinski: Posnania, jidiš: פוזנא or פּױזן Poyzn) je jedan od najstarijih i (po broju stanovnika) najvećih gradova u Poljskoj.
Novi!!: Vinko Brešić i Poznanj · Vidi više »
Priče iz davnine
Naslovnica ''Priča iz davnine'' iz 1926. godine Priče iz davnine, glasovita zbirka od osam pripovijetki-bajki Ivane Brlić-Mažuranić, u kojima je autorica ostvarila svoj književni vrhunac.
Novi!!: Vinko Brešić i Priče iz davnine · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Vinko Brešić i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Slavko Mihalić
Slavko Mihalić (Karlovac, 16. ožujka 1928. – Zagreb, 5. veljače 2007.) bio je hrvatski pjesnik, novelist, novinar, književni kritičar i akademik.
Novi!!: Vinko Brešić i Slavko Mihalić · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Vinko Brešić i Slavonija · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Vinko Brešić i Slavonski Brod · Vidi više »
Stanko Lasić (književni povjesničar)
Stanko Lasić (Karlovac, 25. lipnja 1927. – Pariz, 5. listopada 2017.) je hrvatski književni teoretičar, povjesničar i esejist, poznati krležolog, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Vinko Brešić i Stanko Lasić (književni povjesničar) · Vidi više »
Stijepo Mijović Kočan
Stijepo Mijović Kočan (Đurinići u Konavlima, 14. travnja 1940.) hrvatski književnik, pjesnik, putopisac, scenarist i redatelj.
Novi!!: Vinko Brešić i Stijepo Mijović Kočan · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Vinko Brešić i Varšava · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Vinko Brešić i Večernji list · Vidi više »
Vesna Krmpotić
Vesna Krmpotić (Dubrovnik, 17. lipnja 1932. – Beograd, 21. kolovoza 2018.) bila je hrvatska književnica i prevoditeljica.
Novi!!: Vinko Brešić i Vesna Krmpotić · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Vinko Brešić i Vjesnik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vinko Brešić i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Keser
Zlatko Keser (Zagreb, 23. siječnja 1942.), hrvatski slikar, grafičar i akademik.
Novi!!: Vinko Brešić i Zlatko Keser · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Vinko Brešić i 1. lipnja · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 19. stoljeće · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1917. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1952. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1961. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1980. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1984. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Vinko Brešić i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vinko Brešić i 1997. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 20. stoljeće · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Vinko Brešić i 2002. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vinko Brešić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Vinko Brešić i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Vinko Brešić i 2009. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Brešić i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vinko Brešić i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Vinko Brešić i 2015. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Vinko Brešić i 2018. · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Vinko Brešić i 4. ožujka · Vidi više »
