Brže od pregledniku!
134 odnosi: Alpe, Amijan Marcelin, Annopol, Škotska, Šleska, Šlesko vojvodstvo, Žitarice, Žitnica, Češka, Baltičko more, Baltik, Bastarni, Beskidi, Bochotnica, Brodska prevodnica, Bydgoszcz, Bzura, Crno more, Crvena armija, Dnjepar, Donjonjemački jezici, Drugi svjetski rat, Dunajec, Dunav, Egipat, Erozija, Europa, Europska nizina, Gdanjsk, Germani, Germanija, Grčka, Indoeuropski jezici, Istočna Pruska, Istočnoeuropska nizina, Izvor, Jantarski put, Jidiš, Jordan (povjesničar), Kaligula, Karpati, Klaudije Ptolemej, Koncentracijski logor Auschwitz, Kongresna Poljska, Kopenhagen, Krakov, Kuhinjska sol, Kvartar, Laba, Latinski jezik, ..., Ledenjak, Litavski jezik, Lužička kultura, Luka, Morskie Oko, Most, Nadmorska visina, Narew, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku, Njemen, Oświęcim, Odra, Płock, Plinije Stariji, Poljska, Poljski jezik, Poljsko-Litavska Unija, Porast razine mora, Pripjat (rijeka), Pruska, Rajna, Riga, Riječna delta, Ruski jezik, Samoubojstvo, Sandomierz, Sanskrt, Sarmati, Sjeverna Europa, Sjeverno more, Skandinavski poluotok, Slijev, Slovačka, Srednja Europa, Stablo, Staronordijski jezik, Starovjerje, Stjepan Báthory, Tacit, Tatre, Teutonski viteški red, Toruń, Treći Reich, Tri podjele Poljske, Ugovor, Umanjenica, Ustava, Varšava, Varšavski ustanak, Visla, Vislanski zaljev, Warka, Wehrmacht, Weser, Zapadna Dvina, Zapadna Europa, Zapadni Bug, Zapadni Slaveni, 1. stoljeće, 1. tisućljeće pr. Kr., 10. stoljeće, 12. stoljeće, 1226., 13. stoljeće, 1308., 14. stoljeće, 1491., 15. stoljeće, 1537., 1563., 16. stoljeće, 1618., 1795., 1812., 1914., 1918., 1939., 1945., 2. stoljeće, 7. stoljeće, 8. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (84 više) »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Visla i Alpe · Vidi više »
Amijan Marcelin
Primjerak djela ''Događaji'' iz 1533. godine Amijan Marcelin (latinski: Ammianus Marcellinus) (Antiohija, oko 330. – Rim, oko 400.) bio je rimski povjesničar.
Novi!!: Visla i Amijan Marcelin · Vidi više »
Annopol
Annopol je grad u Lublinskom vojvodstvu u Poljskoj.
Novi!!: Visla i Annopol · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Visla i Škotska · Vidi više »
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Novi!!: Visla i Šleska · Vidi više »
Šlesko vojvodstvo
Položaj vojvodstva na karti Poljske Šlesko vojvodstvo je jedna od jedinica teritorijalne samouprave i administrativne podjele u Poljskoj - vojvodstava.
Novi!!: Visla i Šlesko vojvodstvo · Vidi više »
Žitarice
Polje kukuruza u Lihtenštajnu Žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice trava (Gramineae), čiji zrnasti plodovi (žita) služe za prehranu ljudi i životinja i kao sirovina u prehrambenoj industriji.
Novi!!: Visla i Žitarice · Vidi više »
Žitnica
Žitnica Žitnica je građevina čije ja osnovna namjena skladištenje žita ili hrane za stoku.
Novi!!: Visla i Žitnica · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Visla i Češka · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Visla i Baltičko more · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Visla i Baltik · Vidi više »
Bastarni
Rimska provincija Dacija i narodi koji žive u njenoj blizini, oko 125. godine Bastarni (latinski Bastarnae) ili Basternae, (starogrčki Βαστάρναι ili Βαστέρναι) bili su stari narod miješanog keltsko-germanskog podrijetla koji je između 200.
Novi!!: Visla i Bastarni · Vidi više »
Beskidi
Beskidi (Slovački: Beskydy, ukrajinski: Бескиди) je planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire u sjevernoj Slovačkoj, istočnoj Češkoj, južnoj Poljskoj i zapadnoj Ukrajini.Beskidi su 600 km dugački i široki 50-70 km.Beskidi su bogati šumom i ugljenom.
Novi!!: Visla i Beskidi · Vidi više »
Bochotnica
Bochotnica je selo starostenstvo u jugozapadnoj Poljskoj, između Puławya i Lublina, u blizini Nałęczówa, na rijeci Visli.
Novi!!: Visla i Bochotnica · Vidi više »
Brodska prevodnica
Vodonepropusna vrata na brodskoj prevodnici Brodska prevodnica je građevina koji služi za izravnavanje plovnog puta, odnosno omogućuje plovilima svladavanje razlike u razinama vode, koja nastaje zbog prirodnih ili umjetnih prepreka na vodnom putu.
Novi!!: Visla i Brodska prevodnica · Vidi više »
Bydgoszcz
Bydgoszcz (njem. Bromberg) je grad na sjeveru Poljske, upravno, kulturno, gospodarsko i prometno središte Kujavsko-pomeranskog vojvodstva.
Novi!!: Visla i Bydgoszcz · Vidi više »
Bzura
Bzura - rijeka u središnjoj Poljskoj, pritoka rijeke Visle.
Novi!!: Visla i Bzura · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Visla i Crno more · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Visla i Crvena armija · Vidi više »
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Novi!!: Visla i Dnjepar · Vidi više »
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Novi!!: Visla i Donjonjemački jezici · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Visla i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dunajec
Dunajec je rijeka koja izvire u južnoj Poljskoj, dužine 274 kilometara.
Novi!!: Visla i Dunajec · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Visla i Dunav · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Visla i Egipat · Vidi više »
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Novi!!: Visla i Erozija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Visla i Europa · Vidi više »
Europska nizina
Europska nizina Europska nizina je europsko nizinsko područje te jedna od četiri glavne topografske jedinice Europe.
Novi!!: Visla i Europska nizina · Vidi više »
Gdanjsk
Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.
Novi!!: Visla i Gdanjsk · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Visla i Germani · Vidi više »
Germanija
2. stoljeća Germanija je antički naziv za prostor koji se većim dijelom rasprostirao po teritoriju današnje Njemačke S vremenom naziv se je u nekim jezicima počeo rabiti za državu Njemačku, kao primjerice hebrejski (גרמניה), bugarski (Германия), talijanski, grčki (Γερμανία), rumunjski (Germania), ruski (Германия), albanski (Gjermania) i armenski (Գերմանիա).
Novi!!: Visla i Germanija · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Visla i Grčka · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Visla i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Istočna Pruska
zastava grb Istočna Pruska unutar Njemačke 1871. – 1918. (tamnoplavo) Istočna Pruska unutar Njemačke 1918. – 1939. (tamnoplavo) Istočna Pruska (standardni njemački: Ostpreußen, niskonjemački:Oostpreußen) je pokrajina bivše njemačke države Pruske.
Novi!!: Visla i Istočna Pruska · Vidi više »
Istočnoeuropska nizina
Položaj Istočnoeuropske nizine Volga najveća rijeka u nizini ali i u cijeloj Europi Istočnoeuropska nizina (rus.: Восточно-Европейская равнина, ukr.: Східноєвропейська рівнина, polj.: Nizina Wschodnioeuropejska, bje.: Усходне-Эўрапейская раўніна, est.: Ida-Euroopa lauskmaa, Vene tasandik, kaz.: Шығыс Еуропа жазығы, lit.: Ryţu Europos lyguma, lat.: Austrumeiropas līdzenums, mol.: Cîmpia Europei de Est) poznata i kao Ruska nizina je velika nizina u istočnoj Europi, koja zauzima približno 40% europskog kontinenta i po tome predstavlja njegovu najveću ravničarsku cjelinu.
Novi!!: Visla i Istočnoeuropska nizina · Vidi više »
Izvor
izvor Izvor je ishodište vodenog toka koje započinje vodotok, tj.
Novi!!: Visla i Izvor · Vidi više »
Jantarski put
Antički "Put jantara" Jantarski put je vjerojatno najstarija europska komunikacijska trasa između sjevera i juga, nastala za trgovinu jantarom.
Novi!!: Visla i Jantarski put · Vidi više »
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Novi!!: Visla i Jidiš · Vidi više »
Jordan (povjesničar)
Jordan je bio povjesničar iz 6. stoljeća iz provincije Donje Mezije (današnja sjeverna Bugarska), koji je ostavio najviše pisanih tragova o povijesti Gota u vrijeme kada je bilo malo pisaca.
Novi!!: Visla i Jordan (povjesničar) · Vidi više »
Kaligula
Kaligula Kaligula (Antium, 31. kolovoza 12. – Rim, 24. siječnja 41.), Gaius Caesar Augustus Germanicus, rimski car.
Novi!!: Visla i Kaligula · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Visla i Karpati · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Visla i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Koncentracijski logor Auschwitz
Koncentracijski logor Auschwitz (njem. Konzentrationslager Auschwitz), skraćeno KL Auschwitz (njem. KZ Auschwitz) naziv je za najveći sustav nacističkih koncentracijskih logora, logora za istrebljenje i prisilnog rada pod upravom Trećeg Reicha na području okupirane Poljske, za vrijeme Drugog svjetskog rata i Holokausta.
Novi!!: Visla i Koncentracijski logor Auschwitz · Vidi više »
Kongresna Poljska
Karta Kongresne Poljske Kongresna Poljska (poljski: Kongresówka) je bila država koja je od 1814. do 1915. godine bila u personalnoj uniji s Rusijom.
Novi!!: Visla i Kongresna Poljska · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Visla i Kopenhagen · Vidi više »
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Novi!!: Visla i Krakov · Vidi više »
Kuhinjska sol
Kristali kuhinjske soli Kuhinjska sol je namirnica koja se uglavnom sastoji od natrijevog klorida.
Novi!!: Visla i Kuhinjska sol · Vidi više »
Kvartar
Kvartar je posljednji geološki period koji je počeo prije 2,5 milijuna godina i u kojem se razvio suvremeni čovjek.
Novi!!: Visla i Kvartar · Vidi više »
Laba
Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.
Novi!!: Visla i Laba · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Visla i Latinski jezik · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Visla i Ledenjak · Vidi više »
Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.
Novi!!: Visla i Litavski jezik · Vidi više »
Lužička kultura
Lužička kultura je prapovijesna kultura, regionalna inačica kulture polja sa žarama.
Novi!!: Visla i Lužička kultura · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Visla i Luka · Vidi više »
Morskie Oko
Morskie Oko (doslovno Morsko oko ili Oko oceana; slk. Morské oko, mađ. Halas-tó, njem. Fischsee, Meerauge) je jezero u Poljskoj, Malopoljsko vojvodstvo.
Novi!!: Visla i Morskie Oko · Vidi više »
Most
Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.
Novi!!: Visla i Most · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Visla i Nadmorska visina · Vidi više »
Narew
Narew (blr. Нараў) je rijeka u sjeveroistočnoj Poljskoj i zapadnoj Bjelorusiji, pritoka rijeke Visle.
Novi!!: Visla i Narew · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Visla i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Visla i Njemački jezik · Vidi više »
Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku
Invaziju na Poljsku 1939.
Novi!!: Visla i Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku · Vidi više »
Njemen
Njemen (lit. Nemunas, bje. Нёман) je rijeka u Istočnoj Europi, koja izvire u Bjelorusiji, protječe kroz Rusiju, a u Litvi se deltom ulijeva u Kurski zaljev, Baltičko more.
Novi!!: Visla i Njemen · Vidi više »
Oświęcim
Oświęcim (njemački: Auschwitz, češki: Osvětim, slovački Osvienčim, ruski: Освенцим, jidiš: Oshpitsin) je grad u južnoj Poljskoj u Malopoljskom vojvodstvu.
Novi!!: Visla i Oświęcim · Vidi više »
Odra
Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.
Novi!!: Visla i Odra · Vidi više »
Płock
Płock (jidiš: פלאצק) je grad u središnjoj Poljskoj na rijeci Visla (polj. Wisła), najdužoj i najvažnijoj rijeci u Poljskoj.
Novi!!: Visla i Płock · Vidi više »
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Novi!!: Visla i Plinije Stariji · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Visla i Poljska · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Visla i Poljski jezik · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Visla i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Porast razine mora
Mjerenja razine mora su pokazala porast razine mora od 200 mm u 20. stoljeću. ledenog doba. Porast razine mora ima trenutno vrijednost 1,8 milimetar na godinu, u zadnjih 100 godina ili 3,1 milimetar na godinu, u zadnjih 7 godina.
Novi!!: Visla i Porast razine mora · Vidi više »
Pripjat (rijeka)
Pripjat (ukrajinski: Прип'ять, bjeloruski: Прыпяць, ruski: Припять, poljski: Prypeć, litavski: Pripetė) je rijeka u južnoj Bjelorusiji i sjevernoj Ukrajini, najveći pritoka Dnjepra, dug 775 km.
Novi!!: Visla i Pripjat (rijeka) · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Visla i Pruska · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Visla i Rajna · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Visla i Riga · Vidi više »
Riječna delta
Delta Nila snimljena iz satelita NASA-e Riječnom deltom se naziva karakteristični oblik ušća rijeke.
Novi!!: Visla i Riječna delta · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Visla i Ruski jezik · Vidi više »
Samoubojstvo
Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.
Novi!!: Visla i Samoubojstvo · Vidi više »
Sandomierz
Sandomierz je grad u južnoj Poljskoj, ima 25 000 stanovnika (2008.). Važan je turistički centar.
Novi!!: Visla i Sandomierz · Vidi više »
Sanskrt
Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.
Novi!!: Visla i Sanskrt · Vidi više »
Sarmati
Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.
Novi!!: Visla i Sarmati · Vidi više »
Sjeverna Europa
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².
Novi!!: Visla i Sjeverna Europa · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Visla i Sjeverno more · Vidi više »
Skandinavski poluotok
Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.
Novi!!: Visla i Skandinavski poluotok · Vidi više »
Slijev
Utjecajni slijevovi Europe. razvodnica. Slijev ili sliv je područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru.
Novi!!: Visla i Slijev · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Visla i Slovačka · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Visla i Srednja Europa · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Visla i Stablo · Vidi više »
Staronordijski jezik
Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.
Novi!!: Visla i Staronordijski jezik · Vidi više »
Starovjerje
Prikaz božanskog boja, Žrnovica, Hrvatska Slavensko starovjerje (najčešće poznato pod pojmom slavensko poganstvo) je najstariji oblik duhovnosti u slavenskih naroda, zasnovan na kultovima štovanja prirodnih sila, ponekad antropomorfiziranih u likovima patronskih božanstava, kao i na kultovima predaka.
Novi!!: Visla i Starovjerje · Vidi više »
Stjepan Báthory
Stjepan Báthory mađarski István Báthory (Şimleu Silvaniei, 27. rujna 1533. - Grodno, 12. prosinca 1586.), bio je transilvanijski Veliki vojvoda od 1571. do 1576. i poljski kralj od 1575. – 1586. Stjepan se uspješno othrvao habsburgškoj konkurenciji kod izbora za poljskog kralja, nakon toga branio poljske istočne baltičke pokrajine od ruskih nasrtaja, i pokušao utemeljiti veliku državnu zajednicu od Poljaka, Rusa i Transilvanaca.
Novi!!: Visla i Stjepan Báthory · Vidi više »
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Novi!!: Visla i Tacit · Vidi više »
Tatre
Tatre (slovački: i poljski: Tatry) su planinski lanac koji se prostire na granici Slovačke i Poljske.
Novi!!: Visla i Tatre · Vidi više »
Teutonski viteški red
Grb Teutonskih vitezova Teutonski vitezovi ili Teutonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina.
Novi!!: Visla i Teutonski viteški red · Vidi više »
Toruń
Toruń (njemački: Thorn, latinski: Thorunium) je grad u Poljskoj na rijeci Wisli.
Novi!!: Visla i Toruń · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Visla i Treći Reich · Vidi više »
Tri podjele Poljske
teritorijalnom opsegu Tri podjele Poljske odigrale su se u 18.
Novi!!: Visla i Tri podjele Poljske · Vidi više »
Ugovor
Ugovor je pravni posao zaključen suglasnim očitovanjem volja dviju ili više osoba usmjerenim na proizvođenje pravom dopuštenih pravnih učinaka koji se sastoje u postanku, prestanku ili promjeni pravnih odnosa.
Novi!!: Visla i Ugovor · Vidi više »
Umanjenica
Umanjenica ili deminutiv (lat. deminutivum) je imenica s umanjenim značenjem.
Novi!!: Visla i Umanjenica · Vidi više »
Ustava
Zapornica na ustavi Temzi. brodske prevodnice, ispod mosta Grave Ustava je vodna građevina, kojom se uz pomoć zapornica omogućava kontrolirano propuštanje vode na kanalima, rijekama, branama i rudnicima.
Novi!!: Visla i Ustava · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Visla i Varšava · Vidi više »
Varšavski ustanak
Varšavski ustanak (poljski: powstanie warszawskie; njemački: Warschauer Aufstand) bio je oružani ustanak protiv njemačkih okupacijskih vlasti kojeg je pokrenula poljska Domovinska vojska (na poljskom: Armia Krajowa) u kasno ljeto 1944.
Novi!!: Visla i Varšavski ustanak · Vidi više »
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Novi!!: Visla i Visla · Vidi više »
Vislanski zaljev
Satelitska fotografija Vislanskog zaljeva. Vislanski zaljev (poljski: Zalew Wiślany, ruski: Калининградский залив, njemački: Frisches Haff) plitka je laguna (zaljev) na sjeveroistoku Poljske i zapadu Kalinjingradske oblasti.
Novi!!: Visla i Vislanski zaljev · Vidi više »
Warka
Warka je grad koji se nalazi u poljskom Mazovjeckom vojvodstvu.
Novi!!: Visla i Warka · Vidi više »
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Novi!!: Visla i Wehrmacht · Vidi više »
Weser
Weser (Vezera) je rijeka u sjeverozapadnoj Njemačkoj.
Novi!!: Visla i Weser · Vidi više »
Zapadna Dvina
Zapadna Dvina (bje. Заходняя Дзвіна/Zahodnjaja Dzvina, lat. Daugava, latg. Daugova, liv. Vēna, rus. Западная Двина, nje. Düna, polj. Dźwina) je rijeka u Europi koja prolazi kroz Bjelorusiju, Latviju i Rusiju.
Novi!!: Visla i Zapadna Dvina · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Visla i Zapadna Europa · Vidi više »
Zapadni Bug
Zapadni Bug (ukr. Західний Буг, rus. Западный Буг, bje. Захо́дні Буг) je rijeka u Ukrajini, Bjelorusiji i Poljskoj duga 772 kilometra.
Novi!!: Visla i Zapadni Bug · Vidi više »
Zapadni Slaveni
Zapadni Slaveni.- Jedna od triju grana slavenskih naroda indoeuropske jezične obitelji nastanjeni u središnjoj Europi na područjima današnjih država: Poljske, Češke, Slovačke i Njemačke.
Novi!!: Visla i Zapadni Slaveni · Vidi više »
1. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1. stoljeće · Vidi više »
1. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 10. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 12. stoljeće · Vidi više »
1226.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1226. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 13. stoljeće · Vidi više »
1308.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1308. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 14. stoljeće · Vidi više »
1491.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1491. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 15. stoljeće · Vidi više »
1537.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1537. · Vidi više »
1563.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1563. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 16. stoljeće · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1618. · Vidi više »
1795.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1795. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1812. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Visla i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1918. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1939. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 1945. · Vidi više »
2. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 2. stoljeće · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 7. stoljeće · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 8. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Visla i 9. stoljeće · Vidi više »
