Sličnosti između 2002. i Estonija
2002. i Estonija imaju 65 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Belgija, Euro, Europska unija, Finska, Kosovo, Latvija, Litva, Moskva, NATO, Njemačka, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zimske olimpijske igre, 1. siječnja, 1. srpnja, 10. lipnja, 10. svibnja, 12. ožujka, 12. siječnja, 12. studenoga, 17. rujna, 17. siječnja, 18. svibnja, 19. veljače, 1905., 1906., 1907., 1912., 1913., 1914., ..., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1930., 1934., 1935., 1939., 1940., 1941., 1944., 1946., 1947., 1949., 1952., 1967., 1970., 1971., 1982., 1999., 21. studenoga, 24. veljače, 25. listopada, 27. travnja, 5. listopada, 5. travnja, 6. kolovoza. Proširite indeks (35 više) »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
2002. i Belgija · Belgija i Estonija ·
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
2002. i Euro · Estonija i Euro ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
2002. i Europska unija · Estonija i Europska unija ·
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
2002. i Finska · Estonija i Finska ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
2002. i Kosovo · Estonija i Kosovo ·
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
2002. i Latvija · Estonija i Latvija ·
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
2002. i Litva · Estonija i Litva ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
2002. i Moskva · Estonija i Moskva ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
2002. i NATO · Estonija i NATO ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
2002. i Njemačka · Estonija i Njemačka ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2002. i Rusija · Estonija i Rusija ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
2002. i Ujedinjeno Kraljevstvo · Estonija i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Zimske olimpijske igre
Gradovi i države u kojima su održane zimske olimpijske igre Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima.
2002. i Zimske olimpijske igre · Estonija i Zimske olimpijske igre ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 2002. · 1. siječnja i Estonija ·
1. srpnja
1.
1. srpnja i 2002. · 1. srpnja i Estonija ·
10. lipnja
10.
10. lipnja i 2002. · 10. lipnja i Estonija ·
10. svibnja
10.
10. svibnja i 2002. · 10. svibnja i Estonija ·
12. ožujka
12.
12. ožujka i 2002. · 12. ožujka i Estonija ·
12. siječnja
12.
12. siječnja i 2002. · 12. siječnja i Estonija ·
12. studenoga
12.
12. studenoga i 2002. · 12. studenoga i Estonija ·
17. rujna
17.
17. rujna i 2002. · 17. rujna i Estonija ·
17. siječnja
17.
17. siječnja i 2002. · 17. siječnja i Estonija ·
18. svibnja
18.
18. svibnja i 2002. · 18. svibnja i Estonija ·
19. veljače
19.
19. veljače i 2002. · 19. veljače i Estonija ·
1905.
Bez opisa.
1905. i 2002. · 1905. i Estonija ·
1906.
Bez opisa.
1906. i 2002. · 1906. i Estonija ·
1907.
Bez opisa.
1907. i 2002. · 1907. i Estonija ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 2002. · 1912. i Estonija ·
1913.
Bez opisa.
1913. i 2002. · 1913. i Estonija ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i 2002. · 1914. i Estonija ·
1917.
Bez opisa.
1917. i 2002. · 1917. i Estonija ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 2002. · 1918. i Estonija ·
1919.
Bez opisa.
1919. i 2002. · 1919. i Estonija ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 2002. · 1920. i Estonija ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 2002. · 1921. i Estonija ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 2002. · 1922. i Estonija ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 2002. · 1923. i Estonija ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 2002. · 1924. i Estonija ·
1925.
Bez opisa.
1925. i 2002. · 1925. i Estonija ·
1926.
Bez opisa.
1926. i 2002. · 1926. i Estonija ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 2002. · 1927. i Estonija ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 2002. · 1928. i Estonija ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 2002. · 1930. i Estonija ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i 2002. · 1934. i Estonija ·
1935.
Bez opisa.
1935. i 2002. · 1935. i Estonija ·
1939.
Bez opisa.
1939. i 2002. · 1939. i Estonija ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i 2002. · 1940. i Estonija ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2002. · 1941. i Estonija ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 2002. · 1944. i Estonija ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i 2002. · 1946. i Estonija ·
1947.
Bez opisa.
1947. i 2002. · 1947. i Estonija ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 2002. · 1949. i Estonija ·
1952.
Bez opisa.
1952. i 2002. · 1952. i Estonija ·
1967.
Bez opisa.
1967. i 2002. · 1967. i Estonija ·
1970.
Bez opisa.
1970. i 2002. · 1970. i Estonija ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 2002. · 1971. i Estonija ·
1982.
Bez opisa.
1982. i 2002. · 1982. i Estonija ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i 2002. · 1999. i Estonija ·
21. studenoga
21.
2002. i 21. studenoga · 21. studenoga i Estonija ·
24. veljače
24.
2002. i 24. veljače · 24. veljače i Estonija ·
25. listopada
25.
2002. i 25. listopada · 25. listopada i Estonija ·
27. travnja
27.
2002. i 27. travnja · 27. travnja i Estonija ·
5. listopada
5.
2002. i 5. listopada · 5. listopada i Estonija ·
5. travnja
5.
2002. i 5. travnja · 5. travnja i Estonija ·
6. kolovoza
6.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2002. i Estonija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2002. i Estonija
Usporedba između 2002. i Estonija
2002. ima 312 odnose, a Estonija ima 780. Kao što im je zajedničko 65, Jaccard indeks 5.95% = 65 / (312 + 780).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2002. i Estonija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: