Brže od pregledniku!Sličnosti između Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini imaju 46 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Armija Republike Bosne i Hercegovine, Široki Brijeg, Žepče, Banja Luka, Beograd, Bihać, Bošnjaci, Bosna, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Dalmacija, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Jajce, Jugoslavenska narodna armija, Knin, Konjic, Kreševo (BiH), Lašva, Livno, Modriča, Mostar, Olovo (BiH), Rat u Bosni i Hercegovini, Romi, Rusija, Sarajevo, Savez komunista Jugoslavije, ..., Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Srbija, Srebrenica, Travnik, Tuzla, Visoko (BiH), Vojska Republike Srpske, Zenica, 1941., 1991., 1993., 1994., 24. lipnja, 5. srpnja, 6. lipnja. Proširite indeks (16 više) »
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Armija Republike Bosne i Hercegovine i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Armija Republike Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Široki Brijeg i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Široki Brijeg i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Žepče · Rat u Bosni i Hercegovini i Žepče ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Beograd i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Bihać i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Bošnjaci i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Crna Gora i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Dalmacija i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Hrvati i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Hrvatska i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Jajce i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Jajce i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Jugoslavenska narodna armija i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Jugoslavenska narodna armija i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Knin · Knin i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Konjic · Konjic i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Kreševo (BiH) · Kreševo (BiH) i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Lašva
Lašva je rijeka u srednjoj Bosni (BiH) i lijeva je pritoka Bosne.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Lašva · Lašva i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Livno · Livno i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Modriča
Modriča je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Modriča · Modriča i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Mostar · Mostar i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Olovo (BiH)
Olovo je općina u Bosni i Hercegovini.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Olovo (BiH) · Olovo (BiH) i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini · Rat u Bosni i Hercegovini i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Romi · Rat u Bosni i Hercegovini i Romi ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Rusija · Rat u Bosni i Hercegovini i Rusija ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Sarajevo · Rat u Bosni i Hercegovini i Sarajevo ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Savez komunista Jugoslavije · Rat u Bosni i Hercegovini i Savez komunista Jugoslavije ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Srbi · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Srbija · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbija ·
Srebrenica
Srebrenica je grad i općina u Republici Srpskoj, BiH.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Srebrenica · Rat u Bosni i Hercegovini i Srebrenica ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Travnik · Rat u Bosni i Hercegovini i Travnik ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Tuzla · Rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla ·
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Visoko (BiH) · Rat u Bosni i Hercegovini i Visoko (BiH) ·
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Vojska Republike Srpske · Rat u Bosni i Hercegovini i Vojska Republike Srpske ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Zenica · Rat u Bosni i Hercegovini i Zenica ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · 1941. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · 1991. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · 1993. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · 1994. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
24. lipnja
24.
24. lipnja i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · 24. lipnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
5. srpnja
5.
5. srpnja i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · 5. srpnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
6. lipnja
6.
6. lipnja i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · 6. lipnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini
Usporedba između Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine ima 234 odnose, a Rat u Bosni i Hercegovini ima 532. Kao što im je zajedničko 46, Jaccard indeks 6.01% = 46 / (234 + 532).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
