Brže od pregledniku!
40 odnosi: Španjolska, Šport u 2020., Žabljak, Balkanski kup (klubovi), Cetinje, Crna Gora, FK Lovćen Cetinje, GNK Dinamo Zagreb, Hrvatska, Igor Jovićević, Josip Kuže, Jutarnji list, Kup maršala Tita, Madrid, NK Radnik Velika Gorica, NK Samobor, NK Slavonija Požega, Nogomet, Nogometne pozicije, Požega, Prvenstvo Jugoslavije u nogometu, Real Madrid C.F., Real Valladolid, Sportske novosti, Tomislav Židak, Velika Gorica, Zagreb, 11. travnja, 14. lipnja, 1952., 1968., 1972., 1977., 1980., 1982., 1988., 1989., 1991., 2000., 2002..
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Čedo Jovićević i Španjolska · Vidi više »
Šport u 2020.
Bez opisa.
Novi!!: Čedo Jovićević i Šport u 2020. · Vidi više »
Žabljak
Hrvatska.
Novi!!: Čedo Jovićević i Žabljak · Vidi više »
Balkanski kup (klubovi)
Balkanski kup bio je nogometno klupsko natjecanje, koje se održavalo od 1960.
Novi!!: Čedo Jovićević i Balkanski kup (klubovi) · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Čedo Jovićević i Cetinje · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Čedo Jovićević i Crna Gora · Vidi više »
FK Lovćen Cetinje
Fudbalski klub "Lovćen" (FK Lovćen Cetinje; FK Lovćen; Lovćen Cetinje; Lovćen, ćirilica Фудбалски Kлуб Ловћен Цетиње) je nogometni klub iz Cetinja, Crna Gora.
Novi!!: Čedo Jovićević i FK Lovćen Cetinje · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Čedo Jovićević i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Čedo Jovićević i Hrvatska · Vidi više »
Igor Jovićević
Igor Jovićević (Zagreb, 30. studenoga 1973.), bivši je hrvatski nogometaš i sadašnji trener.
Novi!!: Čedo Jovićević i Igor Jovićević · Vidi više »
Josip Kuže
Josip Kuže (Vranje, Srbija, 13. studenog 1952. – Zagreb, 16. lipnja 2013.) bio je hrvatski nogometaš, nogometni trener i izbornik.
Novi!!: Čedo Jovićević i Josip Kuže · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Čedo Jovićević i Jutarnji list · Vidi više »
Kup maršala Tita
Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.
Novi!!: Čedo Jovićević i Kup maršala Tita · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Čedo Jovićević i Madrid · Vidi više »
NK Radnik Velika Gorica
NK Radnik je bio nogometni klub iz grada Velike Gorice.
Novi!!: Čedo Jovićević i NK Radnik Velika Gorica · Vidi više »
NK Samobor
Nogometni klub Samobor hrvatski je nogometni klub iz Samobora.
Novi!!: Čedo Jovićević i NK Samobor · Vidi više »
NK Slavonija Požega
NK Slavonija je nogometni klub iz Požege.
Novi!!: Čedo Jovićević i NK Slavonija Požega · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Čedo Jovićević i Nogomet · Vidi više »
Nogometne pozicije
Za bolje shvaćanje pojedinih nogometnih formacija, pogledajte: nogometne formacije. U nogometnoj igri, svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena.
Novi!!: Čedo Jovićević i Nogometne pozicije · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Čedo Jovićević i Požega · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu
Prvo prvenstvo Kraljevine Jugoslavije održano je 1923. kup-sustavom, a prvi je prvak bio Građanski iz Zagreba, dok je prvo prvenstvo po liga-sustavu bilo 1927., a osvojio ga je Hajduk iz Splita.
Novi!!: Čedo Jovićević i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu · Vidi više »
Real Madrid C.F.
Real Madrid (šp.: Real Madrid Club de Fútbol), španjolsko je športsko društvo, uz Barcelonu najznačajnije u državi, te jedno od najvećih i najpoznatijih u svijetu.
Novi!!: Čedo Jovićević i Real Madrid C.F. · Vidi više »
Real Valladolid
Real Valladolid Club de Fútbol je španjolski nogometni klub.
Novi!!: Čedo Jovićević i Real Valladolid · Vidi više »
Sportske novosti
Sportske novosti, hrvatski športski dnevni list iz Zagreba.
Novi!!: Čedo Jovićević i Sportske novosti · Vidi više »
Tomislav Židak
Tomislav Židak (Vugrovec, 1. siječnja 1953. – Zagreb, 13. travnja 2017.), bio je hrvatski športski novinar.
Novi!!: Čedo Jovićević i Tomislav Židak · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Čedo Jovićević i Velika Gorica · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Čedo Jovićević i Zagreb · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Čedo Jovićević i 11. travnja · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Čedo Jovićević i 14. lipnja · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Čedo Jovićević i 1952. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Čedo Jovićević i 1968. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Čedo Jovićević i 1972. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Čedo Jovićević i 1977. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Čedo Jovićević i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Čedo Jovićević i 1982. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Čedo Jovićević i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Čedo Jovićević i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Čedo Jovićević i 1991. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Čedo Jovićević i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Čedo Jovićević i 2002. · Vidi više »
