Brže od pregledniku!
79 odnosi: Aleksandr Ivanovič Hercen, Alen Bokšić, Alfie Lambe, Antonio Janigro, Automobil, Ban, Benny Hill, Camillo Golgi, Car, Cecil B. DeMille, Concorde, Elvira Petrozzi, Emiliano Sala, Ferdinand I. Austrijski, Francis Bacon, Francuska, Franjo Vlašić, Geena Davis, George Orwell, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Ibrahim Rugova, Ignjat Đurđević, Ivan Ergić, Kemal Monteno, Kralj, London, Luj XVI., kralj Francuske, Mađari, Mađarski jezik, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mustafa III., Opel, Pariz, Parlament, Pitirim Sorokin, Prijestupna godina, Vladimir Iljič Lenjin, 1561., 1626., 1675., 1699., 1717., 1737., 1754., 1774., 1793., 1812., 1840., 1843., ..., 1870., 1881., 1889., 1899., 1903., 1918., 1922., 1924., 1926., 1932., 1937., 1944., 1948., 1950., 1956., 1959., 1968., 1970., 1976., 1979., 1981., 1989., 1990., 1992., 1994., 2006., 2015., 2019., 2023.. Proširite indeks (29 više) »
Aleksandr Ivanovič Hercen
Aleksandr Ivanovič Hercen, Sergei Lvovich Levitsky, 1860. Aleksandr Ivanovič Hercen (Moskva, 6. travnja 1812. – Pariz, 21. siječnja 1870.), ruski revolucionarni demokrat, publicist i književnik.
Novi!!: 21. siječnja i Aleksandr Ivanovič Hercen · Vidi više »
Alen Bokšić
Alen Bokšić, (Makarska, 21. siječnja 1970.), bivši hrvatski nogometaš.
Novi!!: 21. siječnja i Alen Bokšić · Vidi više »
Alfie Lambe
right Sluga Božji Alfonsus "Alfie" Lambe (Tullamore, Irska, 24. lipnja 1932. – Buenos Aires, 21. siječnja 1959.) bio je irski katolički aktivist i izaslanik Marijine legije u Južnoj Americi.
Novi!!: 21. siječnja i Alfie Lambe · Vidi više »
Antonio Janigro
Antonio Janigro (Milano, 21. siječnja 1918. – Milano, 1. svibnja 1989.) bio je talijanski violončelist, koji je ostavio značajni trag kao glazbeni pedagog i dirigent u Hrvatskoj i Njemačkoj.
Novi!!: 21. siječnja i Antonio Janigro · Vidi više »
Automobil
Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.
Novi!!: 21. siječnja i Automobil · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: 21. siječnja i Ban · Vidi više »
Benny Hill
Alfred Hawthorne Hill, poznat pod umjetničkim imenom Benny Hill (Southampton, 21. siječnja 1924. – London, 20. travnja 1992.), poznati britanski komičar Rodio se je kao Alfred Hawthorne Hill 1924.
Novi!!: 21. siječnja i Benny Hill · Vidi više »
Camillo Golgi
'''Camillo Golgi''', 1906. Camillo Golgi (Corteno Golgi, 7. srpnja 1843. – Pavia, 21. siječnja 1926.), talijanski liječnik i znanstvenik.
Novi!!: 21. siječnja i Camillo Golgi · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: 21. siječnja i Car · Vidi više »
Cecil B. DeMille
Cecil Blount DeMille (Ashfield, 12. kolovoza 1881. – Hollywood, 21. siječnja 1959.), američki filmski redatelj i producent Jedan je od pionira američke kinematografije, oličene u pojmu Hollywooda.
Novi!!: 21. siječnja i Cecil B. DeMille · Vidi više »
Concorde
Concorde (također Aérospatiale-British Aerospace Concorde) je turboreaktivni nadzvučni putnički zrakoplov (supersonic transport SST).
Novi!!: 21. siječnja i Concorde · Vidi više »
Elvira Petrozzi
Međugorju.
Novi!!: 21. siječnja i Elvira Petrozzi · Vidi više »
Emiliano Sala
Emiliano Sala (Santa Fe, 31. kolovoza 1990. – Engleski kanal, 21. siječnja 2019.) bio je argentinski nogometaš.
Novi!!: 21. siječnja i Emiliano Sala · Vidi više »
Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.
Novi!!: 21. siječnja i Ferdinand I. Austrijski · Vidi više »
Francis Bacon
Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.
Novi!!: 21. siječnja i Francis Bacon · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 21. siječnja i Francuska · Vidi više »
Franjo Vlašić
Franjo Vlašić (mađ. Ferenc Vlassich) (Dombovar, Mađarska, 24. travnja 1766. – Zagreb, 16. svibnja 1840.), hrvatski ban, član plemićke obitelji Vlašić, koja je imala naslov baruna od 1832.
Novi!!: 21. siječnja i Franjo Vlašić · Vidi više »
Geena Davis
Virginia Elizabeth "Geena" Davis (Wareham, Massachusetts, SAD, 21. siječnja 1956.) je američka glumica, dobitnica Oscara i Zlatnog globusa.
Novi!!: 21. siječnja i Geena Davis · Vidi više »
George Orwell
Eric Arthur Blair (Motihari, Bengal, 25. lipnja 1903. – London, 21. siječnja 1950.), poznatiji pod pseudonimom George Orwell, bio je engleski pisac i novinar.
Novi!!: 21. siječnja i George Orwell · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 21. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 21. siječnja i Hrvatska · Vidi više »
Ibrahim Rugova
Ibrahim Rugova (Crnce u općini Istok, 2. prosinca 1944. – Priština, 21. siječnja 2006.) kosovski albanski političar.
Novi!!: 21. siječnja i Ibrahim Rugova · Vidi više »
Ignjat Đurđević
Ignjat Đurđević poznat i kao Ignazio Giorgi (Dubrovnik, 13. veljače 1675. ‒ Dubrovnik, 21. siječnja 1737.), hrvatski katolički svećenik, isusovac potom benediktinac, barokni pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: 21. siječnja i Ignjat Đurđević · Vidi više »
Ivan Ergić
Ivan Ergić (Šibenik, 21. siječnja 1981.) je bivši srbijanski nogometaš.
Novi!!: 21. siječnja i Ivan Ergić · Vidi više »
Kemal Monteno
Kemal Monteno, Malmö, veljača 2010. Kemal Monteno (Sarajevo, 17. rujna 1948. – Zagreb, 21. siječnja 2015.) bio je bosanskohercegovački pjevač, kantautor i šansonijer.
Novi!!: 21. siječnja i Kemal Monteno · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: 21. siječnja i Kralj · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: 21. siječnja i London · Vidi više »
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Novi!!: 21. siječnja i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: 21. siječnja i Mađari · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: 21. siječnja i Mađarski jezik · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: 21. siječnja i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Mustafa III.
Mustafa III. (28. siječnja 1717. – 21. siječnja 1774.), turski sultan Sultan Mustafa III. Mustafa III.
Novi!!: 21. siječnja i Mustafa III. · Vidi više »
Opel
Opel Rekord C, 1.7 L, 1968 Opel, punog naziva Adam Opel AG, njemački proizvođač automobila.
Novi!!: 21. siječnja i Opel · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 21. siječnja i Pariz · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: 21. siječnja i Parlament · Vidi više »
Pitirim Sorokin
Pitirim Alexandrovič Sorokin (ruski: Питирим Александрович Сорокин) (Turja kraj Siktivkara, Rusija, 21. siječnja 1889. – Winchester, Massachusetts, SAD, 11. veljače 1968.) bio je rusko-američki sociolog, političar i književnik.
Novi!!: 21. siječnja i Pitirim Sorokin · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 21. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Novi!!: 21. siječnja i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1561. · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1626. · Vidi više »
1675.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1675. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1699. · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1717. · Vidi više »
1737.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1737. · Vidi više »
1754.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1754. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1774. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1793. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1812. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1840. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1843. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1870. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1881. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1889. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1899. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1903. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1918. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1926. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1932. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1937. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1944. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1950. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1956. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1959. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1970. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1976. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1981. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 21. siječnja i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 21. siječnja i 1994. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 21. siječnja i 2006. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 21. siječnja i 2015. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 21. siječnja i 2019. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 21. siječnja i 2023. · Vidi više »
