Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Aleksandar Deroko

Indeks Aleksandar Deroko

Aleksandar Deroko (4. rujna 1894. – 30. studenog 1988.) je bio srpski arhitekt i pisac mnogobrojnih knjiga iz područja arhitekture, ali i drugih područja, koje je najčešće sam ilustrirao.

69 odnosi: Arhitektura, Beograd, Brno, Crkva, Diploma, Drugi svjetski rat, Francuska, Hram svetog Save, Ilustracija, Jedrilica (zrakoplov), Knjiga, Le Corbusier, Manastir Žiča, Modernizam, Mostar, Narednik, Niš, Novo Sarajevo, Orden rada, Osman Đikić, Pablo Picasso, Pariz, Pisac, Prag, Profesor, Prvi svjetski rat, Rim, Sabirni logor Banjica, Sava, Sava Šumanović, Solunsko bojište, Srbi, Srbija, Srijemski Karlovci, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Sveta Gora, Sveučilište u Beogradu, Vlada, Zrakoplovstvo, 1300 kaplara, 1894., 1910., 1911., 1912., 1915., 1918., 1926., 1927., 1929., 1935., ..., 1937., 1938., 1939., 1940., 1950., 1953., 1954., 1956., 1959., 1962., 1964., 1965., 1967., 1978., 1983., 1987., 1988., 30. studenoga, 4. rujna. Proširite indeks (19 više) »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Arhitektura · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Beograd · Vidi više »

Brno

Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Brno · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Crkva · Vidi više »

Diploma

Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).

Novi!!: Aleksandar Deroko i Diploma · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Francuska · Vidi više »

Hram svetog Save

Katedralni Hram Svetog Save u Beogradu jedna od najvećih je pravoslavnih crkvi u uporabi u svijetu.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Hram svetog Save · Vidi više »

Ilustracija

Gustave Doré, ''Don Quijote'' (Ilustracija iz 1863. godine) Ilustracija (latinski) je crtež ili slika koja tumači, dopunjuje ili urešava neki tekst; odražava stil i ukus vremena te manire autora.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Ilustracija · Vidi više »

Jedrilica (zrakoplov)

Jedrilica neposredno prije vuče; uzlijetanje...... završetk vuče; samostalan let... Jedrilica je zrakoplov teži od zraka, bez motora, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Jedrilica (zrakoplov) · Vidi više »

Knjiga

Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Knjiga · Vidi više »

Le Corbusier

Le Corbusier, pravim imenom Charles-Édouard Jeanneret-Gris (La Chaux-de-Fonds, 6. listopada 1887. – Roquebrune-Cap-Martin kraj Nice, 27. kolovoza 1965.), francuski arhitekt švicarskoga porijekla.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Le Corbusier · Vidi više »

Manastir Žiča

Manastir Žiča (srpski: Манастир Жича) srpski je srednjovjekovni manastir iz prve polovice 13. stoljeća, koji se nalazi u blizini Kraljeva i pripada Eparhiji žičkoj Srpske pravoslavne crkva.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Manastir Žiča · Vidi više »

Modernizam

Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Modernizam · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Mostar · Vidi više »

Narednik

Oznaka čina narednika u OS RH Narednik (narednica) je (zadnji) niži dočasnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, šesti po dočasničkom redosljedu (čin kategorije-status / Rank-position) s NATO klasifikacijom: OR-6.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Narednik · Vidi više »

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Niš · Vidi više »

Novo Sarajevo

Općina Novo Sarajevo jedna je od devet općina Sarajevske županije i jedna od četiri općine Grada Sarajeva.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Novo Sarajevo · Vidi više »

Orden rada

Orden rada bilo je odlikovanje SFRJ koje je osnovalo Predsjedništvo AVNOJ-a 1. svibnja 1945. godine.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Orden rada · Vidi više »

Osman Đikić

Osman Đikić (Mostar, 7. siječnja 1879. – Mostar, 30. ožujka 1912.), pristupljeno 14.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Osman Đikić · Vidi više »

Pablo Picasso

Pablo Diego José Francisco de Paula Juan Nepomuceno María de los Remedios Cipriano de la Santísima Trinidad Clito Ruiz y Picasso, poznatiji samo kao Pablo Picasso (Malaga, 25. listopada 1881. - Mougins, 8. travnja 1973.), bio je španjolski slikar, suosnivač kubizma i jedan od najpoznatijih umjetnika 20.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Pablo Picasso · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Pariz · Vidi više »

Pisac

pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Pisac · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Prag · Vidi više »

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Profesor · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Rim · Vidi više »

Sabirni logor Banjica

Sabirni logor Banjica osnovan je u srpnju 1941., a zatvoren je u rujnu 1944. na prostoru Srbije.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Sabirni logor Banjica · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Sava · Vidi više »

Sava Šumanović

Sava Šumanović (srpska ćirilica: Сава Шумановић; Vinkovci, 22. siječnja 1896. – Srijemska Mitrovica, 30. kolovoza 1942.) je bio srpski slikar.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Sava Šumanović · Vidi više »

Solunsko bojište

Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Solunsko bojište · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Srbija · Vidi više »

Srijemski Karlovci

website.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Srijemski Karlovci · Vidi više »

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Sveta Gora

Sveta Gora (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Sveta Gora · Vidi više »

Sveučilište u Beogradu

Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »

Vlada

Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Vlada · Vidi više »

Zrakoplovstvo

Zrakoplovstvo je grana tehnike koja se bavi svime vezanim za zrakoplove.

Novi!!: Aleksandar Deroko i Zrakoplovstvo · Vidi više »

1300 kaplara

Rajcu (dio Suvobora) Skoplja 1940. Spomenik učenicima-vojnicima 1300 kaplara je naziv za još nedoškolovane oficire koji su poslati kao pojačanja Prvoj armiji u Kolubarskoj bitci.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1300 kaplara · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1894. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1910. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1911. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1912. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1915. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1918. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1927. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1929. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1935. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1940. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1950. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1953. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1954. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1956. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1959. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1962. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1964. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1965. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1967. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1978. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1983. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 1988. · Vidi više »

30. studenoga

30.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 30. studenoga · Vidi više »

4. rujna

4.

Novi!!: Aleksandar Deroko i 4. rujna · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »