Brže od pregledniku!
50 odnosi: Akord, Švicarska, Belgija, Boja, Claude Debussy, Etida, Francuska, Franz Liszt, Frédéric Chopin, Glasovir, Gregorijanski kalendar, Harmonija (glazba), Ideal, Italija, Julijanski kalendar, Konzervatorij, Kvarta, Kvintni krug, Maurice Ravel, Mecena, Miris, Misticizam, Moskva, Muzička enciklopedija, Nakladništvo, Pariz, Pedagog, Pijanist, Poezija, Richard Wagner, Rusi, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sankt-Peterburg, Secesija, Sepsa, Sergej Rahmanjinov, Sinestezija, Sjedinjene Američke Države, Skladatelj, Sonata, Teozofija, Tonalitet, Travanj, Zapadna Europa, 1872., 1882., 1915., 27. travnja, 6. siječnja.
Akord
Akord (lat. accord) ili suzvuk u glazbenoj teoriji označava istodobno suzvučje triju ili više tonova različite visine, ili odvojeno ako pritom ostavljaju dojam suzvučnosti.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Akord · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Švicarska · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Belgija · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Boja · Vidi više »
Claude Debussy
Achille-Claude Debussy (22. kolovoza 1862. – 25. ožujka 1918.) bio je francuski skladatelj i pijanist.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Claude Debussy · Vidi više »
Etida
Etida je instrumentalna skladba prvenstveno namijenjena usavršavanju u tehnici sviranja, odnosno svladavanju određenog tehničkog problema (ljestvice, arpeggia, oktave, trileri i sl.) Obično je etida građena monotematski u obliku dvodijelne ili trodijelne pjesme, ronda ili fuge.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Etida · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Francuska · Vidi više »
Franz Liszt
Franz Liszt (na mađarskom: Liszt Ferenc), (Rajnof, 22. listopada 1811. – Bayreuth, 31. srpnja 1886.), mađarski skladatelj.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Franz Liszt · Vidi više »
Frédéric Chopin
Frédéric François Chopin, polj.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Frédéric Chopin · Vidi više »
Glasovir
Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Glasovir · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Harmonija (glazba)
Prvi obrat septakorda (kvintsekstakord) I. stupnja u a-molu prikazan na klavijaturi (plave tipke) Harmonija je izraz koji u glazbi označava dio glazbene teorije koji se bavi proučavanjem akorda, tj.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Harmonija (glazba) · Vidi više »
Ideal
Ideal (iz starogrčkog idéa.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Ideal · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Italija · Vidi više »
Julijanski kalendar
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Julijanski kalendar · Vidi više »
Konzervatorij
Konzervatorij (tal.: conservatorio, iz lat.: conservare - zadržati) je ustanova za izobrazbu glazbenika.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Konzervatorij · Vidi više »
Kvarta
Kvarta je interval od četiri stupnja na glazbenoj ljestvici.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Kvarta · Vidi više »
Kvintni krug
U teoriji glazbe to je grafički prikaz odnosa 12 tonova kromatske ljestvice i odgovarajućih im predznaka za durske i molske ljestvice, na način da krug slijedi uzastopni porast njihovih predznaka (povisilica i snizilica).
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Kvintni krug · Vidi više »
Maurice Ravel
Joseph-Maurice Ravel (Ciboure, 7. ožujka 1875. – Pariz, 28. prosinca 1937.) je baskijsko-francuski skladatelj i pijanist iz razdoblja impresionizma.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Maurice Ravel · Vidi više »
Mecena
Mecena i uz to vezani izrazi mecenatsvo - mecenatski (po imenu rimskog političara, pjesnika i pokrovitelja umjetnika, savjetnika i prijatelja cara Augusta - Gaja Mecene (Gaius Cilnius Maecenas) (13. travnja 70. pr. Kr. - listopada 8. pr. Kr.) označava osobu ili neko društvo koji nesebično i izdašno daje podršku i potporu umjetničkim, kulturnim ili u današnje vrijeme športskim ili znanstvenim aktivnostima i njihovim nositeljima (umjetnicima, znanstvenicima, športašima). U povijesti mecene su se dolazili iz krugova kraljeva, plemića, zemljoposjednika i raznih vladara i upravitelja (uglavnom iz višeg društvenog sloja) koji su financijski (ili materijalom) pomagali umjetnike svoga vremena (pisce, slikare, kipare, glazbenike). Velike mecene bili su i brojne crkvene organizacije. Za vrijeme talijanske renesanse mecenatsvo je bilo usko povezano s fenomenom veličanstvenosti. Najpoznatiji mecene bili su firentinska vladarska dinastija Medici, točnije dvojica najpoznatijih Cosimo il Vecchio (1389. – 1464.) i njegov nećak Lorenzo Veličanstveni (1449. – 1492.) oni su na svom dvoru okupili najbolje umjetnike, književnike, filozofe i humaniste svoga vremena, između otalih to su bili; Michelozzo, Pico della Mirandola, Angelo Poliziano, Antonio Pollaiolo i Sandro Botticelli. Poznati mecene u Hrvata bili su Marin Bobaljević, Ivo Tartaglia, Vicko Zmajević, Ivan Ručić, Jure Petričević, Đuro Čanić i drugi, a najvećim se mecenom u hrvatskoj povijesti smatra Josip Juraj Strossmayer.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Mecena · Vidi više »
Miris
Miris odnosno vonj je proizvod onoga što osjeti osjetilo njuha.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Miris · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Misticizam · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Moskva · Vidi više »
Muzička enciklopedija
Muzička enciklopedija stručno je enciklopedijsko izdanje negdašnjega Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža).
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Muzička enciklopedija · Vidi više »
Nakladništvo
Izdavač pokazuje otisak knjige engleskom kralju i kraljici Nakladništvo (izdavaštvo) je djelatnost kojom pisano ili snimljeno djelo postaje dostupno javnosti, a uključuje pribavljanje i odabir rukopisa, uređivanje, grafičko-likovno oblikovanje, organizaciju tiskanja ili drugog oblika proizvodnje, promidžbenu djelatnost te raspačavanje.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Nakladništvo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Pariz · Vidi više »
Pedagog
Pedagog ili pedagoginja (grč. παιδαγωγός, doslovno: onaj koji vodi dijete; odgojitelj) naziv je za stručnjake koji se bave odgojem.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Pedagog · Vidi više »
Pijanist
Pijanist i pijanistica su glazbenici koji glazbu izvode na glasoviru.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Pijanist · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Poezija · Vidi više »
Richard Wagner
Richard Wagner (Leipzig, 22. svibnja 1813. – Venecija, 13. veljače 1883.), njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Richard Wagner · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Rusi · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Secesija · Vidi više »
Sepsa
Sepsa je teško zdravstveno stanje uzrokovano sustavnim upalnim odgovorom tijela na infekciju (uzrokovanu npr. bakterijama ili gljivicama).
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Sepsa · Vidi više »
Sergej Rahmanjinov
Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов, Semjonovo, 2. travnja 1873. – Beverly Hills, 28. ožujka 1943.), ruski pijanist, dirigent i skladatelj.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Sergej Rahmanjinov · Vidi više »
Sinestezija
Sinestezija (starogrčki syn (ujedinjene) + aesthesis (osjeti); ujedinjenje osjeta) je spontana subjektivna asocijacija raznorodnih osjeta izazvana izravnim doživljavanjem samo jednoga od njih; učenje i osjećaj po kojem se ono što opažamo svojim osjetilima može miješati (mirisi imaju oblik, boje, zvukove...). U književnosti sinestezija predstavlja stilsku figuru povezivanja slika koje ne potječu od istoga osjetila (npr. meko plavetnilo).
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Sinestezija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Skladatelj · Vidi više »
Sonata
Beethovenov manuskript četvrtog stavka njegove klavirske sonate br. 28 Sonata (tal. sonare – zvučati) je naziv za raznovrsne instrumentalne skladbe bez obzira na njihov oblik.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Sonata · Vidi više »
Teozofija
Teozofija (grč. θεοσοφία theosophia, "božanska mudrost") je mistično ezoterična doktrina, koja nastoji povezati filozofska istraživanja i teme s mističnim nastojanjima spoznaje Boga.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Teozofija · Vidi više »
Tonalitet
Tonalitet je naziv za ukupnost svih značajki koje povezuju niz tonova ili akorda neke skladbe.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Tonalitet · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Travanj · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i Zapadna Europa · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i 1872. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i 1882. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i 1915. · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i 27. travnja · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Aleksandr Skrjabin i 6. siječnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Aleksandr Nikolajevič Skrjabin.
