Brže od pregledniku!
94 odnosi: Afroamerikanci, Američka deklaracija o neovisnosti, Atlantski ocean, Španjolska, Banastre Tarleton, Benedict Arnold, Bolest, Boston, Massachusetts, Bostonska čajanka, Brigadni general, Britanci, Brooklyn, New York, Charles Cornwallis, Delaware, Engleska, Englezi, Francuska, Francuzi, General, George Washington, Gibraltar, Guverner, Hessen, HMS Drake, Illinois, Indija, Indijanci, John Paul Jones, Kanada, Karibi, Karipsko more, Kentucky, Kolonija, Kongres Sjedinjenih Američkih Država, Kraljevina Francuska, Kraljevstvo Velike Britanije, Listopad, Lojalisti (Američka revolucija), London, Long Island, Manhattan, Masakr kod Waxhawsa, Metar, Mississippi (rijeka), Mohawk Indijanci, Montréal, More, New Jersey, New York (razdvojba), Nizozemska, ..., Ohio, Opsada Gibraltara, Opsada Yorktowna, Pariz, Patrioti (Američka revolucija), Pennsylvania, Philadelphia, Québec, Rhode Island, Robovlasništvo, Sjedinjene Američke Države, Sjever, Sredozemno more, Staten Island, Svibanj, Trenton, New Jersey, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vitamin C, Washington prelazi rijeku Delaware, William Howe, Wyoming, Zauzimanje utvrde Ticonderoga, 13. studenoga, 15. rujna, 16. rujna, 17. listopada, 17. ožujka, 1775., 1776., 1777., 1778., 1779., 1780., 1783., 1784., 18. travnja, 26. prosinca, 27. kolovoza, 28. listopada, 3. siječnja, 31. prosinca, 4. srpnja, 6. kolovoza, 8. svibnja. Proširite indeks (44 više) »
Afroamerikanci
Afroamerikanci ili Afrički Amerikanci, izvorno Afro-Americans ili African Americans, je ime kojim se danas u SAD službeno i etnički označavaju Amerikanci afričkog porijekla, odnosno potomci crnih robova dovedenih u Sjevernu Ameriku između 17. i 19. stoljeća.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Afroamerikanci · Vidi više »
Američka deklaracija o neovisnosti
Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Američka deklaracija o neovisnosti · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Atlantski ocean · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Španjolska · Vidi više »
Banastre Tarleton
'''Banastre Tarleton''' Banastre Tarleton (Liverpool, 21. kolovoza 1754. – Leintwardine, 16. kolovoza ili 25. siječnja 1833.), britanski časnik i političar.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Banastre Tarleton · Vidi više »
Benedict Arnold
Benedict Arnold (Norwich, 14. siječnja 1741. – 14. lipnja 1801.) bio je general američke vojske tijekom Američkog rata za neovisnost.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Benedict Arnold · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Bolest · Vidi više »
Boston, Massachusetts
Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Boston, Massachusetts · Vidi više »
Bostonska čajanka
Litografija Bostonske čajanke Nathaniela Curriera 1846. Bostonska čajanka dogodila se 16. prosinca 1773. godine i bila je svojevrsna provokacija kojom su građani Bostona izrekli svoje nezadovoljstvo britanskom ekonomskom politikom prema američkim kolonijama.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Bostonska čajanka · Vidi više »
Brigadni general
Oznaka čina u OSRHBrigadni general (brigadna generalica) je uobičajeno najniži generalski čin u većini vojska.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Brigadni general · Vidi više »
Britanci
Britanci, ime kojim se označavaju narodi čije je podrijetlo anglosaksonsko, odnosno stanovnici Britanskog otočja, otoka Man, Kanalskih otoka i britanskih prekomorskih teritorija.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Britanci · Vidi više »
Brooklyn, New York
'''Brooklyn''' (žuto) Tipična ulica u Brooklynu sa zgradama u nizu iz 19. stoljeća. Pogled iz brooklynskog naselja Dumbo na most Manhattan i Empire State Building. Brooklyn (/bru'klin/) je jedna od pet gradskih četvrti New Yorka i centar okruga Kings.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Brooklyn, New York · Vidi više »
Charles Cornwallis
'''Lord Charles Cornwallis''' Charles Cornwallis (London, 31. prosinca 1738. – Ghazipur, Indija, 5. listopada 1805.), britanski general i administrator.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Charles Cornwallis · Vidi više »
Delaware
Delaware je savezna država na istočnoj obali SADa.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Delaware · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Engleska · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Englezi · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Francuzi · Vidi više »
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i General · Vidi više »
George Washington
George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginia, SAD, 22. veljače 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).
Novi!!: Američki rat za neovisnost i George Washington · Vidi više »
Gibraltar
Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka. Gibraltarci su mješavina Španjolaca, Portugalaca, Maltežana, Britanaca i Židova. Gibraltar.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Gibraltar · Vidi više »
Guverner
Guverner (od francuskog: gouverneur) u najširem smislu to je državni djelatnik najčešće iz izvršne vlasti, koji predstavlja poglavara države ili predstavnika vlasti na nekom teritoriju ili instituciji.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Guverner · Vidi više »
Hessen
Hessen je savezna država (''Bundesland'') u središnjemu dijelu Njemačke.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Hessen · Vidi više »
HMS Drake
HMS Drake bio je britanski vojni brod u Američkom ratu za neovisnost.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i HMS Drake · Vidi više »
Illinois
Illinois je savezna država SAD-a. Peta je savezna država po broju stanovnika.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Illinois · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Indija · Vidi više »
Indijanci
20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Indijanci · Vidi više »
John Paul Jones
John Paul Jones (6. srpnja 1747. – 18. srpnja 1792.) bio je škotski pomorac koji se istaknuo kao najuspješniji zapovjednik Američke kontinentalne mornarice tijekom Američkog rata za neovisnost.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i John Paul Jones · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Kanada · Vidi više »
Karibi
eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Karibi · Vidi više »
Karipsko more
Karipsko more je jugoistočni dio Američkog sredozemnog mora odvojeno od Atlantskog oceana otočjem Karibi koji se proteže u luku od meksičkog zaljeva pa gotovo do Venezuele.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Karipsko more · Vidi više »
Kentucky
, službeno Commonwealth of Kentucky, je savezna država SAD-a. Izvorno dio Virginije, 1792.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Kentucky · Vidi više »
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Kolonija · Vidi više »
Kongres Sjedinjenih Američkih Država
Kapitol u Washingtonu Grb Kongresa SAD-a Kongres Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Congress) zakonodavno je tijelo federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Kongres Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Kraljevina Francuska
Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Kraljevina Francuska · Vidi više »
Kraljevstvo Velike Britanije
Kraljevstvo Velike Britanije (eng. Kingdom of Great Britain) bilo je država stvorena ujedinjenjem Kraljevine Engleske i Kraljevine Škotske 1707. g. Prestala je postojati 1801. kada joj je pridruženo Irsko Kraljevstvo te je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Kraljevstvo Velike Britanije · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Listopad · Vidi više »
Lojalisti (Američka revolucija)
Lojalisti su bili sjevernoamerički kolonijalisti koji su u Američkom ratu za neovisnost ostali vjerni britanskoj Kruni.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Lojalisti (Američka revolucija) · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i London · Vidi više »
Long Island
Karta Long Islanda Long Island je otok u saveznoj državi New York te najveći otok u cjelovitom SAD-u (bez Havaja i Aljaske).
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Long Island · Vidi više »
Manhattan
'''Manhattan''' (žuto) Manhattan je otok i četvrt grada New Yorka (SAD), njegova poslovna (Wall Street) i kulturna jezgra (Columbia University, Lincoln Center s Metropolitan Operom, Carnegie Hall, Metropolitan Museum of Art, American Museum of Natural History, vodeća izdavačka djelatnost).
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Manhattan · Vidi više »
Masakr kod Waxhawsa
Masakr kod Waxhawsa je kontroverzni naziv za Bitku kod Waxhawsa koja se dogodila 29. svibnja 1780. u Južnoj Karolini za vrijeme Američkog rata za neovisnost.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Masakr kod Waxhawsa · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Metar · Vidi više »
Mississippi (rijeka)
Mississippi je rijeka na području SAD-a, duga je 3 779 kilometara, s pritokom Missouri 6 020.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Mississippi (rijeka) · Vidi više »
Mohawk Indijanci
Thayendanegea, poglavica Mohawka Teyoninhokovrawen Poglavica Tekarihoge, poznat i kao Dekarihokenh, Ahyonwaeghs, Ahyouwaeghs ili John Brant Mohawk (Kanienkehaka) najistočnije je pleme iz saveza Irokeza nastanjeno zapadno od Schenectadyja u New Yorku.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Mohawk Indijanci · Vidi više »
Montréal
Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Montréal · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i More · Vidi više »
New Jersey
New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i New Jersey · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Nizozemska · Vidi više »
Ohio
Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Ohio · Vidi više »
Opsada Gibraltara
Opsada Gibraltara neuspjeli je pokušaj Francuske i Španjolske za osvajanjem Gibraltara tijekom Američkog rata za neovisnost.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Opsada Gibraltara · Vidi više »
Opsada Yorktowna
Opsada Yorktowna je jedna od odlučujućih pobjeda američko-francuske vojske u Američkom ratu za neovisnost.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Opsada Yorktowna · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Pariz · Vidi više »
Patrioti (Američka revolucija)
Patrioti su bili britanski kolonijalisti u Sj.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Patrioti (Američka revolucija) · Vidi više »
Pennsylvania
Pennsylvania je američka savezna država smještena na Istočnoj obali SAD-a, omeđena saveznim državama New York, New Jersey, Delaware, Maryland, West Virginia i Ohio.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Pennsylvania · Vidi više »
Philadelphia
Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Philadelphia · Vidi više »
Québec
Québec (izgovor)Službeni naziv pokrajine na francuskom je Québec (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom Quebec (bez naglaska), izgovor: ili.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Québec · Vidi više »
Rhode Island
Rhode Island je površinski najmanja država SADa.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Rhode Island · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Robovlasništvo · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Sjever · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Sredozemno more · Vidi više »
Staten Island
'''Staten Island''' (žuto) Staten Island je jedna od pet gradskih četvrti New Yorka, koja se nalazi na istoimenom otoku i prostire se na području okruga Richmond.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Staten Island · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Svibanj · Vidi više »
Trenton, New Jersey
Trenton je glavni grad američke savezne države New Jersey i sjedište Okruga Mercer.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Trenton, New Jersey · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vitamin C
|- align.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Vitamin C · Vidi više »
Washington prelazi rijeku Delaware
Washington prelazi rijeku Delaware (engl. Washington Crossing the Delaware) je slika koju je naslikao Emanuel Leutze, američki je slikar njemačkoga podrijetla, 1851.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Washington prelazi rijeku Delaware · Vidi više »
William Howe
Sir William Howe, 5.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i William Howe · Vidi više »
Wyoming
Wyoming, 44 država SAD-a nastala 1890.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Wyoming · Vidi više »
Zauzimanje utvrde Ticonderoga
Zauzimanje utvrde Ticonderoga je bio događaj koji se zbio na početku Američkog rata za neovisnost.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i Zauzimanje utvrde Ticonderoga · Vidi više »
13. studenoga
13.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 13. studenoga · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 15. rujna · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 16. rujna · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 17. listopada · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 17. ožujka · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 1775. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 1776. · Vidi više »
1777.
Bez opisa.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 1777. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 1778. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 1779. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 1780. · Vidi više »
1783.
Bez opisa.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 1783. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 1784. · Vidi više »
18. travnja
18.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 18. travnja · Vidi više »
26. prosinca
26.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 26. prosinca · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 27. kolovoza · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 28. listopada · Vidi više »
3. siječnja
3.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 3. siječnja · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 31. prosinca · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 4. srpnja · Vidi više »
6. kolovoza
6.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 6. kolovoza · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Američki rat za neovisnost i 8. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Američka revolucija, Američki rat za nezavisnost, Američki revolucionarni rat.
