Sadržaj
126 odnosi: Adenski zaljev, Alboransko more, Alge, Aljaski zaljev, Arafursko more, Aralsko jezero, Arapsko more, Arktički ocean, Atlantski ocean, Azovsko more, Žuto more, Čukotsko more, Baffinov zaljev, Balearsko more, Baltičko more, Bandsko more, Barentsovo more, Beaufortovo more, Bengalski zaljev, Beringovo more, Bijelo more, Biskajski zaljev, Bismarckovo more, Bor, Botnički zaljev, Brod, Brom, Carpentaria, Celebesko more, Crno more, Crveno more, Egejsko more, Energija, Europa (mjesec), Filipinsko more, Finski zaljev, Fizika, Floresko more, Fluor, Galilejsko more, Geografija, Grenlandsko more, Gvinejski zaljev, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hudsonov zaljev, Indijski ocean, Irsko more, Istočno kinesko more, Istočnosibirsko more, Jadransko more, ... Proširite indeks (76 više) »
- Mora
- Obalni i vodeni reljefni oblici
- Oceani
- Vodene mase
Adenski zaljev
Karta regije s označenim Adenskim zaljevom Adenski zaljev (arap. خليج عدن) nalazi se u Arapskom moru između Jemena na južnoj obali Arapskog poluotoka i Somalije na Rogu Afrike.
Pogledaj More i Adenski zaljev
Alboransko more
mini Alboransko more je najzapadniji dio Sredozemnog mora i nalazi se između Španjolske na sjeveru i Maroka odnosno Alžira na jugu.
Pogledaj More i Alboransko more
Alge
Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.
Pogledaj More i Alge
Aljaski zaljev
Aljaski zaljev Aljaski zaljev je zaljev Tihog oceana koji je određen zakrivljenosti južne obale Aljaske, a proteže se od Poluotoka Aljaska i otoka Kodiak na zapadu do Otočja Aleksander na istoku.
Pogledaj More i Aljaski zaljev
Arafursko more
Arafursko more je more na zapadu Tihog oceana smješteno između Australije i Nove Gvineje.
Pogledaj More i Arafursko more
Aralsko jezero
Aralsko jezero (na kazahstanskom: Арал теңізі, na uzbekistanskom: Orol dengizi, Орол денгизи, na karakalpačkom: Aral ten'izi, Арал теңизи, na ruskom: Аральское море) se nalazi u središnjoj Aziji, između Kazahstana na sjeveru i Karakalpakstana, regiji Uzbekistana, na jugu.
Pogledaj More i Aralsko jezero
Arapsko more
Zemljovid Arapskog mora Arapsko more je dio Indijskog oceana između Afričkog roga, Arapskog poluotoka i Indijskog potkontinenta.
Pogledaj More i Arapsko more
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Pogledaj More i Arktički ocean
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Pogledaj More i Atlantski ocean
Azovsko more
Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.
Pogledaj More i Azovsko more
Žuto more
Žuto more more je koje se nalazi u Aziji u sjevernom umjerenom pojasu.
Pogledaj More i Žuto more
Čukotsko more
Karta Čukotskog mora. Čukotsko more (ruski:Чукотское море) rubno je more Arktičkog oceana.
Pogledaj More i Čukotsko more
Baffinov zaljev
Baffinov zaljev (engleski: Baffin Bay, inuktitut: Saknirutiak Imanga; grenlandski: Avannaata Imaa; francuski: Baie de Baffin) je zaljev smješten između Baffinovog otoka i zapadne obale Grenlanda te se prema Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji smatra rubnim morem Arktičkog oceana s kojim je povezan tjesnacem Nares.
Pogledaj More i Baffinov zaljev
Balearsko more
Balearsko more (špa. Mar Balear) je more koje se nalazi u blizini Balearskog otočja odnosno uz istočnu obalu Španjolske.
Pogledaj More i Balearsko more
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina.
Pogledaj More i Baltičko more
Bandsko more
Bandsko more na zemljovidu indonezijskih mora Bandsko more je more u Indoneziji koje je dio Tihog oceana, površine 470.000 do 695.000 km2.
Pogledaj More i Bandsko more
Barentsovo more
Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.
Pogledaj More i Barentsovo more
Beaufortovo more
Područje Beaufortova mora Beaufortovo more je dio Arktičkog oceana smješten sjeverno od Sjeverozapadnih teritorija, Yukona i Aljaske i zapadno od Kanadskih arktičkih otoka.
Pogledaj More i Beaufortovo more
Bengalski zaljev
Bengalski zaljev Bengalski zaljev je sjeveroistočno rubno more Indijskog oceana.
Pogledaj More i Bengalski zaljev
Beringovo more
Položaj Beringovog mora Beringovo more je rubno more na sjevernom kraju Tihog oceana, između Sjeverne Amerike i Azije.
Pogledaj More i Beringovo more
Bijelo more
Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.
Pogledaj More i Bijelo more
Biskajski zaljev
Položaj Biskajskog zaljeva u zapadnoj Europi Biskajski zaljev (baskijski: Bizkaiko Golkoa, francuski: Golfe de Gascogne, okcitanski: Golf de Gasconha, španjolski: Golfo de Vizcaya) je zaljev u sjevernom dijelu Atlantskog oceana.
Pogledaj More i Biskajski zaljev
Bismarckovo more
Bismarckovo more je dio Pacifika između Bismarckovog arhipelaga i Nove Gvineje.
Pogledaj More i Bismarckovo more
Bor
* Bor (element), kemijski element.
Pogledaj More i Bor
Botnički zaljev
Botnički zaljev na zemljovidu Baltičkog mora Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti; švedski: Bottniska vikenje) je sjeverni dio Baltičkog mora.
Pogledaj More i Botnički zaljev
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Pogledaj More i Brod
Brom
Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.
Pogledaj More i Brom
Carpentaria
Carpentaria je veliki plitki morski zaljev uz sjevernu obalu Australije.
Pogledaj More i Carpentaria
Celebesko more
Celebesko more Celebesko more je more u zapadnom dijelu Tihog oceana, u Indoneziji.
Pogledaj More i Celebesko more
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Pogledaj More i Crno more
Crveno more
Crveno more (arap. البحر الأحمر Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar; hebrejski: ים סוף Yam Suf; tigrigna ቀይሕ ባሕሪ QeyH baHri) je rubno more na sjeveru Indijskog oceana.
Pogledaj More i Crveno more
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Pogledaj More i Egejsko more
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.
Pogledaj More i Energija
Europa (mjesec)
Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.
Pogledaj More i Europa (mjesec)
Filipinsko more
Filipinsko more Filipinsko more je dio Tihog oceana između Filipina i Tajvana na zapadu, Japana na sjeveru, Marijanskih otoka na istoku, i otoka Palau na jugu.
Pogledaj More i Filipinsko more
Finski zaljev
Baltičko more i Finski zaljev Finski zaljev (finski: Suomenlahti; ruski: Финский залив, Finskii zaliv; švedski: Finska viken; estonski: Soome laht) je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.
Pogledaj More i Finski zaljev
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj More i Fizika
Floresko more
Floresko more na zemljovidu indonezijskih mora Floresko more je more Tihog ceana koje se nalazi u vodama Indonezije, površine od 240.000 km2.
Pogledaj More i Floresko more
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Pogledaj More i Fluor
Galilejsko more
Galilejsko more ili Galilejsko jezero; naziva se još Tiberijadsko jezero (Tiberijsko jezero), Genezaretsko jezero ili jezero Kineret (Kinaretsko jezero); najveće je slatkovodno jezero na teritoriju Izraela.
Pogledaj More i Galilejsko more
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Pogledaj More i Geografija
Grenlandsko more
Grenlandsko more je rubno more Arktičkoga oceana koje graniči s Grenlandom na zapadu, otočjem Svalbard na istoku, Arktičkim oceanom na sjeveru, te s Norveškim morem i Islandom na jugu.
Pogledaj More i Grenlandsko more
Gvinejski zaljev
Gvinejski zaljev Gvinejski zaljev je dio Atlantskog oceana zapadno od Afrike.
Pogledaj More i Gvinejski zaljev
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj More i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hudsonov zaljev
Hudsonov zaljev je veliki zaljev na sjeveru Kanade površine 1 200 000 kilometara kvadratnih.
Pogledaj More i Hudsonov zaljev
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Pogledaj More i Indijski ocean
Irsko more
Irsko more Irsko more (irski: Muir Éireann) razdvaja otoke Irsku i Veliku Britaniju.
Pogledaj More i Irsko more
Istočno kinesko more
Istočno kinesko more je rubno more Tihog oceana između kineskog kopna na zapadu, Južne Koreje na sjeveru, južnih dijelova Japana na istoku i Tajvana na jugu.
Pogledaj More i Istočno kinesko more
Istočnosibirsko more
Istočnosibirsko more je rubno more Arktičkog oceana.
Pogledaj More i Istočnosibirsko more
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj More i Jadransko more
Japansko more
desno Japansko more (još i Istočno more) rubno je more zapadnog Tihog oceana, koje se nalazi između Japana, Koreje, Sjeverne Koreje i Rusije.
Pogledaj More i Japansko more
Javansko more
Javansko more na zemljovidu indonezijskih mora Javansko more je veliko plitko more u Tihom oceanu koje je nastalo otapanjem leda na kraju zadnjeg ledenog doba.
Pogledaj More i Javansko more
Jonsko more
Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.
Pogledaj More i Jonsko more
Južni ocean
Prostor koji obuhvaća ''Južni ocean''. Južni ocean, još poznat i kao Južni polarni ocean (još je poznato ime i Antarktički ocean), velika je vodena masa koja se nalazi blizu Antarktike.
Pogledaj More i Južni ocean
Južno kinesko more
Južno kinesko more na zemljovidu Filipina Obala Južnokineskog mora u kmerskom mjestu Kepu Južno kinesko more (kineski 南海, Nán Hǎi, "južno more", vijetnamski Biển Đông, "istočno more") je dio Kineskog mora i rubno more Tihog oceana u Aziji.
Pogledaj More i Južno kinesko more
Kalifornijski zaljev
Kalifornijski zaljev (šp. Golfo de California), također poznat kao Cortesovo more (Mar de Cortés ili Mar Bermejo) je vodena masa koja razdvaja poluotok Kaliforniju od ostatka sjeveroistočnog Meksika.
Pogledaj More i Kalifornijski zaljev
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Pogledaj More i Kalij
Karinsko more
Pogled na Karinsko more Bijeli, koja se ulijeva u Karinsko more Karinsko more je gotovo zatvoreni morski zaljev površine 5,7 km2 koji je uskim kanalom spojen s Novigradskim morem.
Pogledaj More i Karinsko more
Karipsko more
Karipsko more je jugoistočni dio Američkog sredozemnog mora odvojeno od Atlantskog oceana otočjem Karibi koji se proteže u luku od meksičkog zaljeva pa gotovo do Venezuele.
Pogledaj More i Karipsko more
Karsko more
Položaj Karskog mora. Plovilo Hivus-10 na obali Karskoga mora Karsko more je dio Arktičkog oceana koji se nalazi sjeverno od Sibira, između Barentsovog mora na zapadu i Laptevskog mora i otočja Severnaja zemlja na istoku.
Pogledaj More i Karsko more
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Pogledaj More i Kaspijsko jezero
Keltsko more
Keltsko more na karti. Keltsko more (eng. Celtic Sea, irs: An Mhuir Cheilteach, vel. Y Mor Celtaidd, korn. An Mor Keltek, bret. Ar Mor Keltiek, fra. La Mer celtique) predstavlja rubno more Sjevernog Atlantika.
Pogledaj More i Keltsko more
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Pogledaj More i Kemija
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Pogledaj More i Klor
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Pogledaj More i Kontinent
Koraljno more
Koraljno more je rubno more uz sjeveroistočnu obalu Australije i dio je Tihog oceana.
Pogledaj More i Koraljno more
Korejski zaljev
Karta regije s označenim Korejskim zaljevom Korejski zaljev se nalazi sjeverno od Žutog mora, između Kine i Sjeverne Koreje.
Pogledaj More i Korejski zaljev
Kretsko more
Karta Kretskog mora Kretsko more je more, dio Egejskog mora, smješteno na njegovom južnom kraju, s ukupnom površinom od 45,000 km.
Pogledaj More i Kretsko more
Labradorsko more
Položaj Labradorskog mora. Labradorsko more rubno je more sjeveroistočnoga dijela Atlantskoga oceana, smješteno između poluotoka Labradora i Grenlanda.
Pogledaj More i Labradorsko more
Laptevsko more
Laptevsko more je rubno more Arktičkog oceana.
Pogledaj More i Laptevsko more
Ligursko more
Ligursko more Ligursko more (talijanski: Mar Ligure, francuski: Mer Ligure ili Mer ligurienne, latinski: Mare Ligusticum) dio je Sredozemnog mora koji se nalazi između Talijanske rivijere i otoka Korzike i Elbe.
Pogledaj More i Ligursko more
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Pogledaj More i Magnezij
Meksički zaljev
Meksički zaljev je velika vodena površina između Sjeverne i Srednje Amerike.
Pogledaj More i Meksički zaljev
Mjesečeva mora
Glavna Mjesečeva mora i Mjesečevi krateri na bližoj strani Mjeseca. Mjesečeva mora su ogromne tamne ravnice na Mjesecu koje su ranim astronomima izgledale kao vodene mase, pa su ih nazivali "morima".
Pogledaj More i Mjesečeva mora
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj More i Mjesec
Molučko more
Zemljovid Molučkog mora Molučko more je more u zapadnom dijelu Tihog oceana, u Indoneziji.
Pogledaj More i Molučko more
More Mindanao
More Mindanao ili Boholsko more je more u Tihom oceanu koje nalazi između otoka otočne skupine Visayas i otoka Mindanao, na Filipinima.
Pogledaj More i More Mindanao
Morska salata
Morska salata (lat. Ulva) je jestiva zelena alga, široko rasprostranjena na stjenovitim obalama mora i oceana.
Pogledaj More i Morska salata
Morska sol
Morska sol u Dakaru (Senegal) grubi kristali morske soli Morska sol je jestiva sol koja se dobiva postupkom isparavanja morske vode, obično u velikim plitkim bazenima solana.
Pogledaj More i Morska sol
Morska struja
Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.
Pogledaj More i Morska struja
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene''').
Pogledaj More i Morske mijene
Mramorno more
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.
Pogledaj More i Mramorno more
Mrtvo more
Mrtvo more (hebr. ים המלח Yam HaMelach odnosno "Slano more"; arap. بحر الميّت Bahr al-Mayyit ili بحر لوط Bahr Lūt, "More smrti" ili "Lotovo more") je jezero koje napaja Jordan.
Pogledaj More i Mrtvo more
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Pogledaj More i Natrij
Natrijev klorid
Kristalna struktura natrijevog klorida Struktura NaCl Kristal kuhinjske soli Natrijev klorid, (NaCl), je natrijeva sol klorovodične kiseline.
Pogledaj More i Natrijev klorid
Norveško more
Norveško more (nor. Norskehavet, isl. Noregshaf, far. Norskahavið) rubno je more Atlantskoga oceana.
Pogledaj More i Norveško more
Novigradsko more
Masleničkog mosta) Novigradsko more Novigradsko more je zaljev Jadranskog mora.
Pogledaj More i Novigradsko more
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Pogledaj More i Ocean
Ohotsko more
desno Ohotsko more je more u zapadnom dijelu Tihog oceana, smješteno između Kamčatke, Kurilskih otoka, otoka Hokkaidō, otoka Sahalin i istočne obale Sibira.
Pogledaj More i Ohotsko more
Omanski zaljev
Omanski zaljev (poznat kao i Omansko more ili Makranov zaljev) zapravo je morski prolaz (a ne zaljev) koji spaja Perzijski zaljev s Arapskim morem (dio Indijskog oceana), a nalazi se između država UAE i Omana na jugozapadu Arapskog poluotoka te Irana i Pakistana na sjeveru.
Pogledaj More i Omanski zaljev
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Pogledaj More i Perzijski zaljev
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Pogledaj More i Prirodni satelit
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Pogledaj More i Ribe
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj More i Rijeka
Rossovo more
Rossovo more je zaljev u Južnom oceanu (ili po nekima Tihom oceanu) okružen kopnenim masama Antarktike.
Pogledaj More i Rossovo more
Rubno more
Indijskom oceanu Rubnim morima se smatraju mora koja se nalaze uz rub kontinenta odnosno oceana, a od njega su djelomično odvojena otočnim nizom, pragom ili morskim jarkom.
Pogledaj More i Rubno more
Salinitet
svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.
Pogledaj More i Salinitet
Salomonsko more
Salomonsko more (Solomonsko more) je more u Tihom oceanu, koje je smješteno između Nove Gvineje i Salomonovih Otoka.
Pogledaj More i Salomonsko more
Sargaško more
Sargaško more Sargaško more je dio Atlantskog oceana s površinom od oko 8.635.000 km2.
Pogledaj More i Sargaško more
Sidranski zaljev
Sidranski zaljev je zaljev u Sredozemnom moru na sjeveru libijske obale.
Pogledaj More i Sidranski zaljev
Silicij
Silicij (lat. silex.
Pogledaj More i Silicij
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Pogledaj More i Sjeverno more
Spencer (zaljev)
Položaj Zaljeva Spencer u Australiji. Zaljev Spencer je zaljev na južnoj obali Australije, u australskoj državi Južna Australija.
Pogledaj More i Spencer (zaljev)
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj More i Sredozemno more
Stroncij
Stroncij je mekani, srebrnastobijeli metal, koji na zraku poprima žućkastu boju.
Pogledaj More i Stroncij
Sulusko more
Sulusko more Sulusko more je veliko more Tihog oceana jugozapadno od Filipina.
Pogledaj More i Sulusko more
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Pogledaj More i Sumpor
Svjetsko more
Južni; posljednja dva oceana su ponekad objedinjuju u prva tri oceana. Atlantski ocean, jedan dio sustava, čini 23% Svjetskoga mora. Svjetsko more ili svjetski ocean međusobno je povezani sustav oceanskih voda Zemlje koji se sastoji od većega dijela hidrosfere i koji obuhvaća 361.132.000 km2 (139.434.000 sq mi) (70,8%) površine Zemlje, s ukupnim volumenom od 1.332.000.000 km3 (320.000.000 cu mi).
Pogledaj More i Svjetsko more
Tajlandski zaljev
Obala Tajlandskog zaljeva u kmerskom mjestu Kepu, s pogledom na otok Koh Tonsay Tajlandski zaljev, ranije a i danas u nekim jezicima nazivan Sijamski zaljev (tajlandski Ao Thai ili อ่าวไทย) je rubno more Tihog oceana.
Pogledaj More i Tajlandski zaljev
Tasmanovo more
Tasmanovo more je rubno more Tihog oceana između istočne obale Australije i otoka Tasmanije na zapadu, Novog Zelanda, Norfolka i Nove Kaledonije na istoku.
Pogledaj More i Tasmanovo more
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Pogledaj More i Tihi ocean
Timorsko more
Timorsko more je more Indijskog oceana koje se nalazi između otoka Timora i sjeverne obale Australije, površine oko 615 000 km2.
Pogledaj More i Timorsko more
Tirensko more
Tirensko more Tirensko more nalazi se zapadno od Italije, između talijanskog kopna, Sardinije i Sicilije.
Pogledaj More i Tirensko more
Titan (mjesec)
Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.
Pogledaj More i Titan (mjesec)
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Pogledaj More i Tlak
Toplinska vodljivost
Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.
Pogledaj More i Toplinska vodljivost
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Pogledaj More i Ugljik
Unutarnje more
desno Unutarnje more je more na zapadu Tihog oceana koje razdvaja otoke Honshū, Shikoku i Kyushu, tri glavna otoka Japana.
Pogledaj More i Unutarnje more
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača.
Pogledaj More i Val
Veliki australski zaljev
Veliki australski zaljev je veliki otvoreni zaljev uz južnu obalu Australije.
Pogledaj More i Veliki australski zaljev
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.
Pogledaj More i Vjetar
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj More i Voda
Zaljev
Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.
Pogledaj More i Zaljev
Zaljev sv. Lovrijenca
Pogled na zaljev iz Nacionalnog parka Forillon Zaljev sv.
Pogledaj More i Zaljev sv. Lovrijenca
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj More i Zemlja
Zvjezdače
Zvjezdače (Asteroidea) su razred pokretnih morskih životinja iz koljena bodljikaša sploštena tijela na kojemu se ističu krakovi.
Pogledaj More i Zvjezdače
Vidi također
Mora
- More
Obalni i vodeni reljefni oblici
- Abisalna ravnica
- Atol
- Epikontinentalni pojas
- Estuarij
- Faraglioni
- Fjord
- Greben
- Hladni izvori
- Hrid
- Koraljni greben
- Laguna
- Litica
- More
- Obala
- Ocean
- Oceanski jarak
- Otok
- Otočje
- Pješčana dina
- Plaža
- Podmorska rijeka u Crnom moru
- Podvodno slano jezero
- Presque-isle
- Prud
- Rijas
- Rt
- Srednjooceanski hrbat
- Tjesnac
- Zaljev
Oceani
- Arktički ocean
- Atlantski ocean
- Indijski ocean
- Južni ocean
- Kopnena i vodena polutka
- Krater Chicxulub
- More
- Ocean
- Sedam mora
- Tihi ocean
Vodene mase
- Bara
- Bazen
- Dolina
- Endoreički bazen
- Epikontinentalni pojas
- Estuarij
- Fjord
- Gejzir
- Hladni izvori
- Jezero
- Laguna
- More
- Ocean
- Podvodno slano jezero
- Poplava
- Rijeka (vodotok)
- Riječna delta
- Sutok
- Termalno vrelo
- Tjesnac
- Umjetno jezero
- Vlažno područje
- Zaljev
- Zdenac