Brže od pregledniku!
32 odnosi: Armenija, Azerbajdžan, Školske novine, Bašćina (Zagreb), Baku, Crkva u svijetu, Fokus (časopis), Forum (časopis), Glas Koncila, Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu, Hrvatska, Hrvatska revija, Hrvatski tjednik (Zadar), Hrvatsko kulturno vijeće, Hrvatsko slovo, Jezik (časopis), Jezikoslovlje, Kaj (časopis), Kolo (časopis), Kroatistika, Kroatologija (časopis), Leopold Auburger, Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, Pravopis, Riječ, Rusija, Sankt-Peterburg, Slavistika, Sociolingvistika, Zadarska smotra, 1958., 2. prosinca.
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Armenija · Vidi više »
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Azerbajdžan · Vidi više »
Školske novine
Školske novine su hrvatski tjednik za odgoj i obrazovanje.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Školske novine · Vidi više »
Bašćina (Zagreb)
Bašćina je glasilo i stručni časopis Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Bašćina (Zagreb) · Vidi više »
Baku
Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Baku · Vidi više »
Crkva u svijetu
Crkva u svijetu (CuS), hrvatski je teološki znanstveni časopis iz Splita.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Crkva u svijetu · Vidi više »
Fokus (časopis)
Fokus je bio hrvatski politički tjednik.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Fokus (časopis) · Vidi više »
Forum (časopis)
Naslovnica ''Foruma'' (g. 2021, br. 4–6.) Forum je književni mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (do 1973: Odjel za suvremenu književnost JAZU).
Novi!!: Artur Bagdasarov i Forum (časopis) · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Glas Koncila · Vidi više »
Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu
Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu hrvatska je nagrada.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatski tjednik (Zadar)
Od 2002. do ožujka 2013. tjednik je izlazio pod nazivom ''Hrvatski list'' Hrvatski tjednik, do 2013.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Hrvatski tjednik (Zadar) · Vidi više »
Hrvatsko kulturno vijeće
Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) je dobrovoljna udruga članova koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj, kao i onih članova koji žive izvan granica Republike Hrvatske, a djelatno podupiru kulturni i sveopći boljitak Republike Hrvatske.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Hrvatsko kulturno vijeće · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Jezik (časopis)
Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Jezik (časopis) · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Jezikoslovlje · Vidi više »
Kaj (časopis)
Kaj - časopis za književnost umjetnost i kulturu, dvomjesečnik je koji u Zagrebu izdaje društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti Kajkavsko spravišče.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Kaj (časopis) · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Kolo (časopis) · Vidi više »
Kroatistika
Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Kroatistika · Vidi više »
Kroatologija (časopis)
Kroatologija je hrvatski znanstveni časopis.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Kroatologija (časopis) · Vidi više »
Leopold Auburger
Leopold Auburger (München, 24. ožujka 1941.), njemački je slavist i kroatist.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Leopold Auburger · Vidi više »
Moskovsko državno sveučilište Lomonosov
poštanskoj marki Moskovsko državno sveučilište Lomonosov - najveće i najstarije sveučilište u Rusiji, osnovano 1755. Prema podacima iz 2004. godine, imalo je 4000 zaposlenih koji su podučavali oko 31,000 studenata i 7000 postdiplomanata.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Moskovsko državno sveučilište Lomonosov · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Pravopis · Vidi više »
Riječ
Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Riječ · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Slavistika · Vidi više »
Sociolingvistika
Sociolingvistika je jezikoslovna disciplina koja se bavi proučavanjem uporabe jezika kao sredstva komunikacije u sociokulturnom kontekstu, odnosno bavi se pručavanjem odnosa između ljudskog jezika, društva i kulture.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Sociolingvistika · Vidi više »
Zadarska smotra
Zadarska smotra hrvatski je časopis za kulturu, znanost i umjetnost.
Novi!!: Artur Bagdasarov i Zadarska smotra · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Artur Bagdasarov i 1958. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Artur Bagdasarov i 2. prosinca · Vidi više »
