Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Sferici

Indeks Sferici

vremena (spektrogram) koji prikazuje nekoliko signala atmosferskih smetnji koje su nastale zbog nastajanja sferika (Palmer Station, Antartika, 24. kolovoza 2005.). Sferici (od grč. σφαιριϰός: kuglast) ili atmosferici su elektromagnetski valovi koji nastaju električnim pražnjenjem (munjama) u Zemljinoj atmosferi.

37 odnosi: Antarktika, Antena, Atmosferski elektricitet, Azimut, Detektor, Električni izboj, Elektromagnetsko zračenje, Frekvencija, Goniometar, Grčki jezik, Grmljavinska oluja, Herc, Istok, Jug, Katodna cijev, Kumulonimbus, Metar, Meteorološka postaja, Meteorologija, Munja, Oblaci, Oluja, Orijentacija, Pojava, Pravi kut, Računalni monitor, Radioprijamnik, Radiovalovi, Signal, Sjever, Strojevi, Telefon, Vrijeme (fizika), Zapad, Zemljina atmosfera, Zemljopisne karte, Zvuk.

Antarktika

Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.

Novi!!: Sferici i Antarktika · Vidi više »

Antena

TV UHF i VHF, te satelitska). električnog polja. ''Yagi-Udine antena''. ''Dipolna antena''. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. reflektor. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Antena (lat. antenna: jedreni križ), u elektrotehnici, je aktivni ili pasivni elektromagnetski uređaj ili dio koji u sklopu s nekim elektroničkim uređajima (na primjer radijskim ili radarskim odašiljačima i prijamnicima) pretvara elektromagnetsku energiju, vezanu uz vodove ili valovode, u prostorni elektromagnetski val ili obratno.

Novi!!: Sferici i Antena · Vidi više »

Atmosferski elektricitet

grmljavinske oluje. emisiju svjetlosti, najčešće na visinama između 90 i 150 kilometara. ionosfere. Atmosferski elektricitet su električni naboji, električne struje i električna polja nastali djelovanjem različitih ionizatora Zemljine atmosfere: radioaktivnim zračenjem tvari u Zemljinoj kori i atmosferi, kozmičkim zračenjem, zračenjem Sunca.

Novi!!: Sferici i Atmosferski elektricitet · Vidi više »

Azimut

zenitnom daljinom.

Novi!!: Sferici i Azimut · Vidi više »

Detektor

Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).

Novi!!: Sferici i Detektor · Vidi više »

Električni izboj

Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. tračnicama vlaka. elektrolučnog zavarivanja. dozimetru. Geigerov brojač. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Korona je svjetleći izboj koji se pojavljuje obično na mjestima gdje su vodiči visokog napona svinuti pod oštrim kutom. Munja udara Space Shuttle Challenger prije lansiranja. Električni izboj je prolazak električnoga naboja kroz plinove u električnom polju pri kojem zbog sudara među česticama dolazi do određenih (svjetlosnih, akustičkih, toplinskih) popratnih pojava.

Novi!!: Sferici i Električni izboj · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Sferici i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Sferici i Frekvencija · Vidi više »

Goniometar

Goniometer koji je napravio Develey le Jeune u Lausannei (krajem 18. – početkom 19. stoljeća). kristalografiji (oko 1900.). Drugog svjetskog rata. Goniometar je mjerni instrument za mjerenje kutova.

Novi!!: Sferici i Goniometar · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Sferici i Grčki jezik · Vidi više »

Grmljavinska oluja

Nizozemskoj Grmljavinska oluja je lokalna pojava praćena jakom kišom, pljuskovima, grmljavinom i pojačanim vjetrom.

Novi!!: Sferici i Grmljavinska oluja · Vidi više »

Herc

Tri svjetla s blijeskovima, od najniže frekvencije (gore) do najviše (dolje): f je frekvencija Hertza ("Hz"), tj. broj bljeskanja po sekundi. T je vremensko razdoblje u sekundama ("s"), tj. broj sekundi po bljeskanju. Herc (znak: Hz) mjerna je jedinica za frekvenciju u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice SI.

Novi!!: Sferici i Herc · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Sferici i Istok · Vidi više »

Jug

Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.

Novi!!: Sferici i Jug · Vidi više »

Katodna cijev

Presjek katodne cijevi u boji: '''1.''' Tri elektronska topa (svaki za jednu primarnu boju: crveno, zeleno i plavi)'''2.''' Elektronski snopovi '''3.''' Fokusne zavojnice'''4.''' Zavojnice za odbijanje '''5.''' Anodni spoj '''6.''' Rešetka za odvajanje snopova za stvaranje slike u boji: jedna za svaku primarnu boju '''7.''' Fosforni slojevi za svaku primarnu boju '''8.''' Povećanje fosfornog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona osciloskop. televiziju. Katodna cijev (eng. Cathode Ray Tube ili CRT)) je elektronska cijev u kojoj se elektroni, izbačeni iz užarene katode, zbog visokog napona između katode i anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa (katodno zračenje). Taj se snop usmjerava na fluorescentni zaslon, na kojem stvara svijetleću točku. Sustav za usmjeravanje (kondenzatorska polja dvaju parova pločica ili magnetska polja dvaju parova električnih zavojnica) otklanja elektronski snop u dva međusobno okomita smjera, oba okomita na smjer snopa. Položaj i gibanje točke na zaslonu ovisi o naponima između pločica, to jest o strujama u zavojnicama. Katodna cijev osnova je osciloskopa, uređaja za vizualizaciju i analizu električnog signala. Prvi je takvu cijev i uređaj konstruirao Karl Ferdinand Braun 1897. U katodnoj cijevi, koja služi za stvaranje slike u televizijskim prijamnicima te radarskim i računalnim zaslonima, može se upravljati jakošću snopa, a time i svjetloćom točke na zaslonu. U cijevima za stvaranje slike u boji stvaraju se tri snopa, radi postizanja svjetloće točke u trima osnovnim bojama. U tim se primjenama katodne cijevi sve više potiskuju zaslonima s tekućim kristalima.

Novi!!: Sferici i Katodna cijev · Vidi više »

Kumulonimbus

''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. ''Cumulonimbus calvus'' ili ćelavi kumulonimbusi. oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Kumulonimbus (lat. cumulus: gomila, hrpa + nimbus: oblak; međunarodna kratica Cb) je veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis, katkada i iznad 10 kilometara.

Novi!!: Sferici i Kumulonimbus · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Sferici i Metar · Vidi više »

Meteorološka postaja

Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja je ustanova meteorološke službe koja služi za meteorološka promatranja radi proučavanja vremena i klime, te za druga znanstvena istraživanja koja su od značaja za sve grane ljudske djelatnosti, naročito za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i promet.

Novi!!: Sferici i Meteorološka postaja · Vidi više »

Meteorologija

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

Novi!!: Sferici i Meteorologija · Vidi više »

Munja

Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).

Novi!!: Sferici i Munja · Vidi više »

Oblaci

zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Sferici i Oblaci · Vidi više »

Oluja

Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.

Novi!!: Sferici i Oluja · Vidi više »

Orijentacija

Orijentacija je snalaženje u prostoru - određivanje mjesta na površini Zemlje (stajne točke) na kojoj se promatrač nalazi.

Novi!!: Sferici i Orijentacija · Vidi više »

Pojava

Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.

Novi!!: Sferici i Pojava · Vidi više »

Pravi kut

U geometriji, pravi kut je kut u iznosu od 90°.

Novi!!: Sferici i Pravi kut · Vidi više »

Računalni monitor

Računalni monitor je uređaj koji služi za prikaz slike stvorene računalom.Glavni dio monitora je zaslon ("ekran"), pa se u svakodnevnom govoru ti nazivi često koriste i za cijeli uređaj.

Novi!!: Sferici i Računalni monitor · Vidi više »

Radioprijamnik

Stariji model radioprijemnika iz 1940. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. kapaciteta. Radioprijemnik ili radio prijemnik je elektronski uređaj sastavljen od niza elektroničkih sklopova s pomoću kojih se iz električnog signala, što ga u anteni inducira modulirani radioval, izdvaja (demodulira) i pojačava dio signala, odnosno informacijski signal koji sadrži željenu informaciju (radioodašiljač).

Novi!!: Sferici i Radioprijamnik · Vidi više »

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Novi!!: Sferici i Radiovalovi · Vidi više »

Signal

*Signal je informacija koja prolazi određenim medijem.

Novi!!: Sferici i Signal · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Novi!!: Sferici i Sjever · Vidi više »

Strojevi

Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.

Novi!!: Sferici i Strojevi · Vidi više »

Telefon

škotski fizičar Alexander Graham Bell (slika prikazuje glumca koji glumi Bella u reklamnom filmu iz 1926.) Telefon (iz grčkog: tele.

Novi!!: Sferici i Telefon · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Sferici i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Sferici i Zapad · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Sferici i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zemljopisne karte

Flamanski kartograf Gerardus Mercator (1512. – 1594.) bio je prva osoba koja je izumila približno točan način prikazivanja površine zemlje. Joana Blaeua na kojem se vide hrvatske zemlje Zemljopisne karte su grafički prikazi Zemljine površine.

Novi!!: Sferici i Zemljopisne karte · Vidi više »

Zvuk

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.

Novi!!: Sferici i Zvuk · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Atmosferici, Sferik-uređaj.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »