Brže od pregledniku!
45 odnosi: Arhivist, Čačvina, Ban, Banovac (dužnosnik), Dalmacija, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Grb, Hrvatska, Hrvatski herceg, Hrvatsko plemstvo, Ivan Bojničić, Ivan Zapolja, Klis, Ključ, Knin, Knin (županija), Križevačka županija, Listopad, Mletačka Republika, Petar Talovac, Petrovac, Plavno (Knin), Plemstvo, Povjesničar, Sinj, Slavonija, Stjepan Bojničić, Stjepan Vukčić Kosača, Turci, Ulrik II. Celjski, Zagrebačka županija (1201. – 1924.), Zrmanja, 13. stoljeće, 14. stoljeće, 1450., 1451., 1453., 1456., 15. stoljeće, 1522., 1563., 16. stoljeće, 19. stoljeće, 19. travnja, 20. stoljeće.
Arhivist
Arhivistkinja Arhivsko gradivo u Hrvatskom državnom arhivu Arhivist je osoba zaposlena u arhivu, profesionalac koji procjenjuje, sakuplja, upravlja, čuva, kontrolira i omogućuje uporabu dokumenata i drugog gradiva trajne vrijednosti.
Novi!!: Bojničići i Arhivist · Vidi više »
Čačvina
Čačvina je naselje u sastavu Grada Trilja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Bojničići i Čačvina · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Bojničići i Ban · Vidi više »
Banovac (dužnosnik)
Banovac, podban, viceban (lat. vicebanus) bila je dužnost visokog državnog dužnosnika u Hrvatskoj, zamjenik bana u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Novi!!: Bojničići i Banovac (dužnosnik) · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Bojničići i Dalmacija · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Bojničići i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: Bojničići i Grb · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bojničići i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Bojničići i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatsko plemstvo
Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.
Novi!!: Bojničići i Hrvatsko plemstvo · Vidi više »
Ivan Bojničić
Ivan Bojničić Kninski Dr.
Novi!!: Bojničići i Ivan Bojničić · Vidi više »
Ivan Zapolja
Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.
Novi!!: Bojničići i Ivan Zapolja · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Bojničići i Klis · Vidi više »
Ključ
* ključ (brava) – oblikovani komad metala za otvaranje brave podizanjem zasuna, danas i elektronički ključ (magnetna ili čip kartica).
Novi!!: Bojničići i Ključ · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Bojničići i Knin · Vidi više »
Knin (županija)
Kninska županija, srednjovjekovna starohrvatska županija nalazila se na području gornjih tokova rijeka Cetine, Krke i Zrmanje.
Novi!!: Bojničići i Knin (županija) · Vidi više »
Križevačka županija
Križevačka županija (povijesni naziv: Comitatus Crisiensis) osnovana je 1102.
Novi!!: Bojničići i Križevačka županija · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bojničići i Listopad · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Bojničići i Mletačka Republika · Vidi više »
Petar Talovac
Petar Talovac, u izvorima i Perko (? – ?, 1453.), hrvatski velikaš iz obitelji Talovaca i ban Hrvatske i Dalmacije (1438. – 1453.). Bio je upravitelj Zagrebačke biskupije, a potom ban Hrvatske i Dalmacije.
Novi!!: Bojničići i Petar Talovac · Vidi više »
Petrovac
;Naselja.
Novi!!: Bojničići i Petrovac · Vidi više »
Plavno (Knin)
Plavno je naselje u sastavu Grada Knina, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Bojničići i Plavno (Knin) · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Bojničići i Plemstvo · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Bojničići i Povjesničar · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Bojničići i Sinj · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bojničići i Slavonija · Vidi više »
Stjepan Bojničić
Stjepan Bojničić (Zagreb, 6. veljače 1884. – Zagreb, 27. veljače 1927.), hrvatski glumac.
Novi!!: Bojničići i Stjepan Bojničić · Vidi više »
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Novi!!: Bojničići i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Bojničići i Turci · Vidi više »
Ulrik II. Celjski
Portret Ulrika II. Celjskog Ulrik II.
Novi!!: Bojničići i Ulrik II. Celjski · Vidi više »
Zagrebačka županija (1201. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Zagrebačkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Hrvatske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Bojničići i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) · Vidi više »
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bojničići i Zrmanja · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 13. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 14. stoljeće · Vidi više »
1450.
Tempio Malatestiano.
Novi!!: Bojničići i 1450. · Vidi više »
1451.
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 1451. · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 1453. · Vidi više »
1456.
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 1456. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 15. stoljeće · Vidi više »
1522.
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 1522. · Vidi više »
1563.
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 1563. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 16. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 19. stoljeće · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Bojničići i 19. travnja · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bojničići i 20. stoljeće · Vidi više »
