Brže od pregledniku!
20 odnosi: Školska knjiga, Bosiljak (razdvojba), Gospodarstvo, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (Ujević), Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Ivan Filipović, Knjižnice grada Zagreba, Kućanstvo, Lavoslav Hartman, Mate Ujević, Mladost, Obrt, Poezija, Prirodne znanosti, Stjepan Hranjec, 10. listopada, 15. prosinca, 1864., 1868..
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Školska knjiga · Vidi više »
Bosiljak (razdvojba)
* bosiljak, biljka, začin.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Bosiljak (razdvojba) · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Gospodarstvo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (Ujević)
Hrvatska enciklopedija (Encyclopaedia Croatica) hrvatska je nacionalna i opća enciklopedija.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Hrvatska enciklopedija (Ujević) · Vidi više »
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod
Logo HIBZ-a Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, državno nakladničko poduzeće u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Hrvatski izdavalački bibliografski zavod · Vidi više »
Ivan Filipović
''Ivan Filipović'' (Theodor Mayerhofer, ''Dom i sviet'', 1. rujna 1892.) Ivan Filipović (Velika Kopanica, 24. lipnja 1823. – Zagreb, 28. listopada 1895.), hrvatski je pedagog, književnik i leksikograf.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Ivan Filipović · Vidi više »
Knjižnice grada Zagreba
Logo Knjižnica grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba su najveća organizirana mreža narodnih knjižnica u Zagrebu.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Knjižnice grada Zagreba · Vidi više »
Kućanstvo
Kućanstvo (u hrv. literaturi se javlja često i raširen srbizam domaćinstvo; ne poistovjećivati sa suprotnoznačnicom pojmu gostovanje) u ekonomskom smislu označava sustav koji se sastoji od najmanje jedne osobe (poslovni subjekt).
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Kućanstvo · Vidi više »
Lavoslav Hartman
Lavoslav Hartman (Oradea, 16. lipnja 1812.Zagreb, 13. lipnja 1881.) je bio hrvatski knjižar, tiskar, nakladnik, urednik i autor iz zajednice Židova.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Lavoslav Hartman · Vidi više »
Mate Ujević
M. Ujević Mate Ujević (Krivodol kod Imotskoga, 13. srpnja 1901. – Zagreb, 6. siječnja 1967.) bio je hrvatski enciklopedist, izdavač, publicist i pisac.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Mate Ujević · Vidi više »
Mladost
Mladi ljudi Mladost je razdoblje života između djetinjstva i odrasle dobi, a pojam mladež označava osobe koje se nalaze u tom razdoblju.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Mladost · Vidi više »
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Obrt · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Poezija · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Prirodne znanosti · Vidi više »
Stjepan Hranjec
Stjepan Hranjec (Goričan, 1946.), književni povjesničar i folklorist, sveučilišni profesor.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i Stjepan Hranjec · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i 10. listopada · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i 15. prosinca · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i 1864. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Bosiljak (časopis) i 1868. · Vidi više »
