Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

15. prosinca

Indeks 15. prosinca

15.

103 odnosi: Alem Ćurin, Antoine Henri Becquerel, Antonietta Meo, Đulovac, Bazilije II., Bik Koji Sjedi, Bitka na Little Bighornu, Danska, Daruvar, Don Johnson, Donje Cjepidlake, Drinske mučenice, Dubrovnik, Esperanto, Europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2007., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020., Friedensreich Hundertwasser, Gornje Cjepidlake, Gregorijanski kalendar, Gustave Eiffel, Henri Matisse, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvati u Srbiji, Hrvatska ženska rukometna reprezentacija, Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije, Hunkpapa Indijanci, James Naismith, Katja Zubčić, Keylor Navas, Kina, Košarka, Lašvanska dolina, Lazar Ludvig Zamenhof, Neron, Niels Ryberg Finsen, Njemačka ženska rukometna reprezentacija, Nova Bila, Nova Krivaja, Oleksandr Zinčenko (nogometaš), Oružane snage Republike Hrvatske, Prijestupna godina, Puklica, Rudolf von Laban, Sanja Jovanović, Sijuksi Indijanci, Sovjetski Savez, Srbija, Stanislav Šuškevič, Stjepan Korolija, Tomislav Pejić, ..., Vallabhbhai Patel, Vasilij Kandinski, Venera, Venera 7, Walt Disney, Zemlja, 1025., 1760., 1825., 1831., 1832., 1852., 1859., 1860., 1866., 1869., 1875., 1879., 1890., 1891., 19. listopada, 1901., 1904., 1908., 1917., 1923., 1928., 1930., 1934., 1937., 1941., 1944., 1949., 1950., 1952., 1953., 1954., 1957., 1958., 1966., 1970., 1986., 1991., 1992., 1996., 2000., 2002., 2007., 2020., 2022., 37., 68., 958.. Proširite indeks (53 više) »

Alem Ćurin

Alem Ćurin (Split, 8. rujna 1953. – Split, 15. prosinca 2020.) bio je strip-autor i crtač, slikar, skulptor, ilustrator, grafički dizajner i pisac.

Novi!!: 15. prosinca i Alem Ćurin · Vidi više »

Antoine Henri Becquerel

Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.

Novi!!: 15. prosinca i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »

Antonietta Meo

Antonietta Meo (Rim, 15. prosinca 1930. – Rim, 3. srpnja 1937.) - talijanska djevojčica, službenica Božja, čudo od djeteta, koja je umrla na glasu svetosti, vodi se postupak, da se proglasi svetom.

Novi!!: 15. prosinca i Antonietta Meo · Vidi više »

Đulovac

Đulovac (njemački: Wercke; mađarski: Gjulaves, Gyula u srednjem vijeku) mjesto je i središte općine u Hrvatskoj.

Novi!!: 15. prosinca i Đulovac · Vidi više »

Bazilije II.

Bazilije II.

Novi!!: 15. prosinca i Bazilije II. · Vidi više »

Bik Koji Sjedi

Sjedeći Bik ili Tatanka Yotanka, poglavica Hunkpapa i vođa Siouxa. Tatanka-Iyotanka (Tȟatȟáŋka Íyotake; Sitting Bull ili Bik Koji Sjedi) (oko 1831. – 15. prosinca 1890.), sveti čovjek Siouxa i poglavica plemena Hunkpapa Sioux pod čijim vodstvom su ujedinjeni Siouxi i Sjeverni Šajeni izvojevali najveću indijansku pobjedu na Little Bighornu, poznatu u povijesti kao bitka kod Little Big Horna 25. lipnja 1876. g. Nakon te pobjede, povukao se s plemenom u Kanadu gdje su ostali do 20. srpnja 1881. godine kada se predaju.

Novi!!: 15. prosinca i Bik Koji Sjedi · Vidi više »

Bitka na Little Bighornu

Kretanje vojske generala Custera Bitka na Little Bighornu bila je posljednja bitka potpukovnika Custera u kojoj je masakrirana cijela konjička pukovnija 25. lipnja 1876. godine od strane ujedinjenih Indijanskih plemena Sijuksa, Arapaha i Šajena pod vodstvom poglavice Bika Koji Sjedi.

Novi!!: 15. prosinca i Bitka na Little Bighornu · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: 15. prosinca i Danska · Vidi više »

Daruvar

Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: 15. prosinca i Daruvar · Vidi više »

Don Johnson

Donnie Wayne "Don" Johnsonhttp://www.tvguide.com/celebrities/don-johnson/147651 pristupljeno 20.

Novi!!: 15. prosinca i Don Johnson · Vidi više »

Donje Cjepidlake

Donje Cjepidlake je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Đulovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Novi!!: 15. prosinca i Donje Cjepidlake · Vidi više »

Drinske mučenice

Drinske mučenice su djevice i mučenice, blaženice Katoličke Crkve, časne sestre Družbe Kćeri Božje ljubavi koje su ubili četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata na obali Drine kod Goražda.

Novi!!: 15. prosinca i Drinske mučenice · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: 15. prosinca i Dubrovnik · Vidi više »

Esperanto

Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.

Novi!!: 15. prosinca i Esperanto · Vidi više »

Europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2007.

Europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2007. održano je u mađarskom gradu Debrecinu od 13. do 16. prosinca.

Novi!!: 15. prosinca i Europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2007. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020.

Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2020. održavalo se od 3. do 20. prosinca 2020.

Novi!!: 15. prosinca i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020. · Vidi više »

Friedensreich Hundertwasser

'''Friedensreich Hundertwasser''' Friedensreich Regentag Dunkelbunt Hundertwasser (rođen Friedrich Stowasser, Beč, 15. prosinca 1928. – Queen Elizabeth II, Pacifik, 19. veljače 2000.), austrijski slikar, grafičar i arhitekt.

Novi!!: 15. prosinca i Friedensreich Hundertwasser · Vidi više »

Gornje Cjepidlake

Gornje Cjepidlake je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Đulovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Novi!!: 15. prosinca i Gornje Cjepidlake · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 15. prosinca i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Gustave Eiffel

Alexandre Gustave Eiffel (Dijon, 15. prosinca 1832. – Pariz, 27. prosinca 1923.), francuski inženjer, poznat po konstrukciji Eiffelova tornja u Parizu.

Novi!!: 15. prosinca i Gustave Eiffel · Vidi više »

Henri Matisse

Henri-Émile-Benoît Matisse (Le Cateau-Cambrésis, 31. prosinca 1869. – Nice, 3. studenog 1954.), francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater.

Novi!!: 15. prosinca i Henri Matisse · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Novi!!: 15. prosinca i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvati u Srbiji

Grb Hrvata u Srbiji Hrvati u Srbiji su nacionalna manjina Republike Srbije.

Novi!!: 15. prosinca i Hrvati u Srbiji · Vidi više »

Hrvatska ženska rukometna reprezentacija

Hrvatska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u športu rukometu.

Novi!!: 15. prosinca i Hrvatska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu: "Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu.

Novi!!: 15. prosinca i Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije · Vidi više »

Hunkpapa Indijanci

Poglavica Yellow Shirt Hunkpapa (Unkpapa, Uncpapa; u njihovom jeziku Húŋkpapȟa) /postoje različiti prevodi značenja njihovog imena: 'at the entrance, 'at the head end of the circle,' 'those who camp by themselves,' `wanderers', "Gatekeepers".

Novi!!: 15. prosinca i Hunkpapa Indijanci · Vidi više »

James Naismith

James Naismith (Almonte, Kanada, 6. studenog 1861. – Lawrence, 28. studenog 1939.), kanadsko-američki izumitelj košarke.

Novi!!: 15. prosinca i James Naismith · Vidi više »

Katja Zubčić

Katja Zubčić (Ražanac, 15. prosinca 1952.) hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 15. prosinca i Katja Zubčić · Vidi više »

Keylor Navas

Keylor Antonio Navas Gamboa (Pérez Zeledón, 15. prosinca 1986.) kostarikanski je nogometni vratar i reprezentativac.

Novi!!: 15. prosinca i Keylor Navas · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: 15. prosinca i Kina · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: 15. prosinca i Košarka · Vidi više »

Lašvanska dolina

Lašvanska dolina (dolina rijeke Lašve) proteže se od jugoistočnih padina planine Vlašić (iznad Travnika) do Busovače.

Novi!!: 15. prosinca i Lašvanska dolina · Vidi više »

Lazar Ludvig Zamenhof

Lazar Ludvig Zamenhof (Ludwik Łazarz Zamenhof) (15. prosinca 1859. – 14. travnja 1917.) se rodio u gradu Bjalistoku koji se danas nalazi u Poljskoj, a u vrijeme njegova rođenja bio je u sastavu Litvanskih provincija carske Rusije.

Novi!!: 15. prosinca i Lazar Ludvig Zamenhof · Vidi više »

Neron

Neron (15. prosinca 37. – 9. lipnja 68.) bio je peti rimski car, zadnji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije.

Novi!!: 15. prosinca i Neron · Vidi više »

Niels Ryberg Finsen

Niels Ryberg Finsen (Torshavn, Ferojski otoci, 15. prosinca 1860. – Kopenhagen, 24. rujna 1904.), islandsko/dansko/ferojski liječnik i znanstvenik, prvi (1903.) danski dobitnik Nobelove nagrade.

Novi!!: 15. prosinca i Niels Ryberg Finsen · Vidi više »

Njemačka ženska rukometna reprezentacija

Njemačka ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Njemačku u športu rukometu.

Novi!!: 15. prosinca i Njemačka ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Nova Bila

Nova Bila je naseljeno mjesto u općini Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: 15. prosinca i Nova Bila · Vidi više »

Nova Krivaja

Nova Krivaja je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Đulovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Novi!!: 15. prosinca i Nova Krivaja · Vidi više »

Oleksandr Zinčenko (nogometaš)

Oleksandr Volodimirovič Zinčenko (ukrajinski: Олександр Володимирович Зінченко) (Radomišl, 15. prosinca 1996.) ukrajinski je nogometaš koji trenutačno igra za Arsenal.

Novi!!: 15. prosinca i Oleksandr Zinčenko (nogometaš) · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: 15. prosinca i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 15. prosinca i Prijestupna godina · Vidi više »

Puklica

Puklica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Đulovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Novi!!: 15. prosinca i Puklica · Vidi više »

Rudolf von Laban

Rudolf von Laban i znakovi njegove labanotacije. Rudolf von Laban, također poznat i kao Rudolf Laban (mađ. Rezső Lábán de Váraljas, Lábán Rezső, Lábán Rudolf; Bratislava, 15. prosinca 1879. – Weybridge, Engleska, 1. srpnja 1958.) bio je austrougarski plesni umjetnik i teoretičar.

Novi!!: 15. prosinca i Rudolf von Laban · Vidi više »

Sanja Jovanović

Sanja Jovanović (Dubrovnik, 15. rujna 1986.), hrvatska plivačica.

Novi!!: 15. prosinca i Sanja Jovanović · Vidi više »

Sijuksi Indijanci

Sijuksi - tradicionalna područje siuskih naroda (tamnozeleno) i trenutačne granice rezervata (narančasto) Poglavica Bone Necklace, pleme Oglala. Minoconjou Siouxi na rezervatu Cheyenne River u Južnoj Dakoti. Naprtnjača kod Siouxa za nošenje djece. Sioux (Oceti Sakowin, Očhéti Šakówį) je jedan od najpoznatijih naroda sjeverno-američkih Indijanaca nastanjen u području između rijeka Mississippi i Missouri.

Novi!!: 15. prosinca i Sijuksi Indijanci · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: 15. prosinca i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 15. prosinca i Srbija · Vidi više »

Stanislav Šuškevič

Stanislav Šuškevič Stanislav Stanislavovič Šuškevič (ruski: Станислав Станиславович Шушкевич) (Minsk, 15. prosinca 1934.) – bjeloruski političar i znanstvenik Bio je prvi poglavar samostalne Bjelorusije, tj.

Novi!!: 15. prosinca i Stanislav Šuškevič · Vidi više »

Stjepan Korolija

Stjepan (Štefan) Korolija (Virje, 15. prosinca, 1760. – Zagreb, 4. svibnja, 1825.) bio je hrvatski kajkavski pisac, prevoditelj i zagrebački kanonik.

Novi!!: 15. prosinca i Stjepan Korolija · Vidi više »

Tomislav Pejić

Tomislav Pejić (Sovići, 18. rujna 1957. - Subocka kod Novske, 15. prosinca 1991.), hrvatski zagonetač, urednik, publicist, aforist i hrvatski branitelj, pripadnik 151.

Novi!!: 15. prosinca i Tomislav Pejić · Vidi više »

Vallabhbhai Patel

Vallabhbhai Patel Vallabhbhai Jhaverbhai Patel (Nadiad, Indija, 31. listopada 1875. – Mumbai, 15. prosinca 1950.) bio je indijski političar.

Novi!!: 15. prosinca i Vallabhbhai Patel · Vidi više »

Vasilij Kandinski

Vasilij Vasiljevič Kandinski (ruski Василий Васильевич Кандинский, Moskva, 16. prosinca 1866. – Neuilly-sur-Seine, 13. prosinca 1944.), ruski slikar.

Novi!!: 15. prosinca i Vasilij Kandinski · Vidi više »

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Novi!!: 15. prosinca i Venera · Vidi više »

Venera 7

Venera 7 (oznaka proizvođača: 3V (V-70)) je bila sovjetska svemirska letjelica, dio serijala sondi Venera za misije prema Veneri.

Novi!!: 15. prosinca i Venera 7 · Vidi više »

Walt Disney

''Newman Laugh-O-Gram'' (1921) Walter Elias "Walt" Disney (Chicago, 5. prosinca 1901. – Los Angeles, 15. prosinca 1966.), američki crtač animiranog filma i producent.

Novi!!: 15. prosinca i Walt Disney · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: 15. prosinca i Zemlja · Vidi više »

1025.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1025. · Vidi više »

1760.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1760. · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1825. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1831. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1832. · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1852. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1859. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1860. · Vidi više »

1866.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1866. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1869. · Vidi više »

1875.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1875. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1879. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1890. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1891. · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: 15. prosinca i 19. listopada · Vidi više »

1901.

1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.

Novi!!: 15. prosinca i 1901. · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1904. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1908. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1917. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1923. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 15. prosinca i 1928. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1930. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 15. prosinca i 1934. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1937. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1941. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1944. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1949. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1950. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1952. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1953. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1954. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1957. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1958. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1966. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1970. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1986. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: 15. prosinca i 1992. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 1996. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: 15. prosinca i 2000. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: 15. prosinca i 2002. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 15. prosinca i 2007. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 15. prosinca i 2020. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: 15. prosinca i 2022. · Vidi više »

37.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 37. · Vidi više »

68.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 68. · Vidi više »

958.

Bez opisa.

Novi!!: 15. prosinca i 958. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »