Otvori u Google MapamaSadržaj
30 odnosi: Apostol, Arhitektura, Arsenal (Venecija), Bratovština, Castello (sestiere), Dalmacija, Grčka, Ivanovci, Jacopo Sansovino, Jadransko more, Jeruzalem, Kiparstvo, Mletačka Republika, Oltar, Palača, Palma Mlađi, Relikvija, Reljef, Renesansa, Riva degli Schiavoni, Schiavoni, Sestiere, Srednji vijek, Sveti Juraj, Talijanski jezik, Templari, Venecija, Vittore Carpaccio, 1502., 1507..
Apostol
Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Apostol
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Arhitektura
Arsenal (Venecija)
Cestovni ulaz u venecijanski Arsenal - ''Porta Magna'' Venecijanski Arsenal (talijanski: Arsenale di Venezia) bio je kompleks državnih brodogradilišta, oružarnica i skladišta u Veneciji u Sjevernoj Italiji.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Arsenal (Venecija)
Bratovština
Bratovština ili bratstvo (latinski: confraternitates, fratiliae, scholae) stariji arhaični nazivi; brašćine skule, fratije su dobrovoljna katolička udruženja vjernika laika usko povezane uz lokalnu crkvu, koju bratovština pomaže u vjerskom i društveno korisnom radu.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Bratovština
Castello (sestiere)
Pozicija Castella u Veneciji Bratovšina Scuola Grande di San Marco u Castellu Arsenal Castello je jedan od šest sestiera u Veneciji, u Sjevernoj Italiji, površinom najveći kvart u Veneciji od 186 hektara.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Castello (sestiere)
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Dalmacija
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Grčka
Ivanovci
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Ivanovci
Jacopo Sansovino
Jacopo d'Antonio Sansovino (* Firenca, 2. srpnja 1486. - † Venecija, 27. studenog 1570.), talijanski arhitekt i kipar.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Jacopo Sansovino
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Jadransko more
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Jeruzalem
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Kiparstvo
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Mletačka Republika
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Oltar
Palača
Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Palača
Palma Mlađi
Palma Mlađi (Palma Giovane, Iacopo Nigreti, Jacopo Palma il Giovane; Mleci, oko 1548. – Mleci, 14. listopada 1628.), bio je plodni i vješti mletački maniristički slikar.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Palma Mlađi
Relikvija
Relikvija svete Munditije u Münchenu Relikvije (iz lat.: reliquiae.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Relikvija
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Reljef
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Renesansa
Riva degli Schiavoni
Pogled na ''Rivu degli Schiavoni'' Riva degli Schiavoni (hrv. Riva od Hrvatov)Ennio Stipčević,, // World of music, 40 (1998.), 3; 9-24., str.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Riva degli Schiavoni
Schiavoni
Schiavoni (od latinskog: Sclavi izvedeno od novo latinskog: Sclabo, Sclavo, iz grčkog: Σλάβος), je bio termin koji se u ranom srednjem vijeku po Apeninskom poluotoku ustalio za Slavene, koji su zajedno s Avarima provalili u zapadne rimske provincije Norik, Dalmaciju, Panoniju i Iliriju.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Schiavoni
Sestiere
Santa Croce Sestiere (množina: sestieri) je način administrativne podjele pojedinih talijanskih gradova i teritorija.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Sestiere
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Srednji vijek
Sveti Juraj
Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Sveti Juraj
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Talijanski jezik
Templari
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Templari
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Venecija
Vittore Carpaccio
Vittore Carpaccio (Venecija ili Kopar oko 1460. – 1525./1526.) bio je talijanski renesansni slikar venecijanske škole, koji se školovao kod Gentile Bellinija.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i Vittore Carpaccio
1502.
1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i 1502.
1507.
1507. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Pogledaj Bratovština sv. Jurja i Tripuna i 1507.
Također poznat kao Scuola Grande di San Marco, Scuola degli Schiavoni, Scuola di San Giorgio degli Schiavoni.