Sadržaj
35 odnosi: Andrea del Sarto, Andrea Palladio, Andrea Sansovino, Antika, Arhitektura, Bargello, Bazilika svetog Marka, Dioniz, Donato Bramante, Firenca, Firentinska katedrala, Isus, Italija, Jakov Zebedejev (stariji), Kiparstvo, Lav X., Michelangelo Buonarroti, Nacionalna knjižnica sv. Marka, Pietro Perugino, Rafael, Renesansa, Rim, Tintoretto, Trg svetog Marka, Venecija, Venecija, Visoka renesansa, Zecca, Zvonik bazilike sv. Marka, 1501., 1506., 1510., 1511., 1514., 2. srpnja, 27. studenoga.
Andrea del Sarto
Andrea del Sarto, pravog imena Andrea d'Agnolo (Firenca, 16. srpnja 1486. – Firenca, 29. rujna 1531.) bio je talijanski slikar; najistaknutiji majstor firentinske visoke renesanse.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Andrea del Sarto
Andrea Palladio
Andrea Palladio, pravog imena Andrea di Pietro della Gondola (Padova, 30. studenog 1508. – Vicenza, 19. kolovoza 1580.), bio je talijanski arhitekt i teoretičar; obnovitelj antičkih tradicija u arhitekturi cinquecenta (visoke renesanse 16. stoljeća).
Pogledaj Jacopo Sansovino i Andrea Palladio
Andrea Sansovino
Andrea dal Monte Sansovino ili Andrea Contucci del Monte San Savino (* Monte San Savino pored Arezza, 1467. - † Monte San Savino 1529.), bio je talijanski kipar visoke renesanse.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Andrea Sansovino
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Antika
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Arhitektura
Bargello
Stubište u palači uredio je Giacoma Brogija u 19. st. Bargello (Palazzo del Bargello ili Palazzo del Podest) je gotička građevina u Firenci iz 13.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Bargello
Bazilika svetog Marka
Trga sv. Marka. Bazilika sv. Marka predvečer. Bazilika svetog Marka (tal. Basilica di San Marco a Venezia), venecijanska katedrala, najslavnija je gradska crkva i jedan od najboljih primjera bizantske arhitekture u Europi.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Bazilika svetog Marka
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Dioniz
Donato Bramante
Donato "Donnino" di Angelo di Pascuccio poznat kao Il Bramante (Fermignano, 1444. – Rim, 11. travnja 1514.) bio je talijanski arhitekt i slikar, među najboljima u renesansi.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Donato Bramante
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Firenca
Firentinska katedrala
'''Firentinska katedrala''' Fotografija katedrale s početka 20. stoljeća Firentinska katedrala (talijanski: Cattedrale di Santa Maria del Fiore ili Duomo) je stolna bazilika Firentinske nadbiskupije.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Firentinska katedrala
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Isus
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Italija
Jakov Zebedejev (stariji)
Jakov Zebedejev (stariji) jedan je od Isusovih dvanaest apostola.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Jakov Zebedejev (stariji)
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Kiparstvo
Lav X.
Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. – Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521. Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Lav X.
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Michelangelo Buonarroti
Nacionalna knjižnica sv. Marka
Zgrada Biblioteke Marciane, rad Jacopa Sansovina Nacionalna knjižnica sv.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Nacionalna knjižnica sv. Marka
Pietro Perugino
Pietro Perugino (1446. – 1524.) je bio vodeći slikar Umbrijske škole koji je razvio neke kvalitete koje smatramo klasičnim izrazom Visoka renesansa.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Pietro Perugino
Rafael
Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt visoke renesanse; uz Leonarda da Vincija i Michelangela njezin najznačajniji predstavnik.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Rafael
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Renesansa
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Rim
Tintoretto
Tintoretto, pravog imena Jacopo Robusti, (29. rujna, 1518., Venecija – 31. svibnja, 1594., Venecija), u mladosti poznat i kao Jacopo Comin,, on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; Pristupljeno 20.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Tintoretto
Trg svetog Marka, Venecija
Canaletta Tlocrt trga iz 1831. Trg svetog Marka (tal. Piazza San Marco), glavni trg u Veneciji u Italiji.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Trg svetog Marka, Venecija
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Jacopo Sansovino i Venecija
Visoka renesansa
Sikstinske kapele u Vatikanu, oko 1510. Visoka renesansa (ili razvijena renesansa, tal. cinquecento) je kasna faza renesanse koja se odvija do prve polovice 16.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Visoka renesansa
Zecca
Pogled na Zeccu s kanala Grande Zecca, mletačka kovnica novca osnovana u devetom stoljeću, a prestala raditi 1866. Povijest kovnice počinje od 810. godine i naselja Malamocco na venecijanskom Lidu gdje se je tada nalazila Duždeva palača, preseljenjem dužda i većine stanovnika na Rialto, seli se i Zecca.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Zecca
Zvonik bazilike sv. Marka
zvonik bazilike sv. Marka Zvonik bazilike sv.
Pogledaj Jacopo Sansovino i Zvonik bazilike sv. Marka
1501.
1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Pogledaj Jacopo Sansovino i 1501.
1506.
1506. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Jacopo Sansovino i 1506.
1510.
1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Jacopo Sansovino i 1510.
1511.
1511. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Jacopo Sansovino i 1511.
1514.
1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Jacopo Sansovino i 1514.
2. srpnja
2.
Pogledaj Jacopo Sansovino i 2. srpnja
27. studenoga
27.
Pogledaj Jacopo Sansovino i 27. studenoga