Brže od pregledniku!
44 odnosi: Česi, Babinec, Brezje Dravsko, Cestica, Donja Voća, Drava, Dubrava Križovljanska, Falinić Breg, Gornje Vratno, Hidroelektrana Varaždin, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatsko zagorje, Jarki, Kolarovec, Križanče (Cestica), Križovljan Radovečki, Mađari, Mali Lovrečan, Malo Gradišće, Natkrižovljan, NK Dinamo Babinec, NK Polet Cestica, Ormoško jezero, Osijek, Otok Virje, Petrijanec, Ptuj, Radovec, Radovec Polje, Romi, Selci Križovljanski, Slovaci, Slovenci, Slovenija, Srbi, Talijani, Varaždinska županija, Veliki Lovrečan, Vinica, Virje Križovljansko, Vratno Otok, 2001..
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Cestica i Česi · Vidi više »
Babinec
Babinec je naselje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Cestica i Babinec · Vidi više »
Brezje Dravsko
Brezje Dravsko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Brezje Dravsko · Vidi više »
Cestica
Ulica u Cestici. Isusova (Jezuševa) kapela među Cestici i Radovcem. Cestica je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Cestica i Cestica · Vidi više »
Donja Voća
Donja Voća je općina u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Cestica i Donja Voća · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Cestica i Drava · Vidi više »
Dubrava Križovljanska
Dubrava Križovljanska je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Dubrava Križovljanska · Vidi više »
Falinić Breg
Falinić Breg je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Falinić Breg · Vidi više »
Gornje Vratno
Gornje Vratno je naselje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Cestica i Gornje Vratno · Vidi više »
Hidroelektrana Varaždin
Hidroelektrana Varaždin. Hidroelektrana Varaždin. Radi redovnog čišćenja naplavina, odnosno vodene kuge s rešetke na ulaznoj građevini strojarnice HE Varaždin, početkom kolovoza 2008. radilo se u 3 smjene. Brana HE Varaždin (20. rujna 2010.) Hidroelektrana Varaždin ili HE Varaždin je smještena na rijeci Dravi, pokraj grada Varaždina, u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske (Varaždinska županija), umjetno jezero je manjim dijelom u Republici Sloveniji). HE Varaždin na dionici dugoj 28,5 kilometara rijeke Drave ima više namjena: brani zemljište i naselja od poplava i erozivnog djelovanja, opskrbljuje vodom (šećeranu u Ormožu u Sloveniji), odvodnjava prekomjerno vlažno zemljište, stvara uvjete za gravitacijsku odvodnju doline i gravitacijsko natapanje zemljišta, a ima uvjete za razonodu, izletnički turizam i šport. Hidroelektrana Varaždin je izgrađena u relativno kratkom vremenu (4,5 godine), a u rad je puštena 1975. Početak izgradnje bio je 1970., a završetak i puštanje u rad elektrane 1975. Hidroelektrane na Dravi počele su se projektirati ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća na visokoj stručnoj razini (Elektroprojekt, Zagreb, u suradnji Građevinskim fakultetom u Zagrebu, institut Geoexpert i Institut građevinarstva Hrvatske, istražni radovi Geotehnika, Zagreb, i IGH, Zagreb). Dalekovidnost prihvaćenih zaključaka u studijama i projektima našla je svoju potvrdu tijekom uporabe.
Novi!!: Cestica i Hidroelektrana Varaždin · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Cestica i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Cestica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Cestica i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Cestica i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Jarki
Jarki je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Jarki · Vidi više »
Kolarovec
Kolarovec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Kolarovec · Vidi više »
Križanče (Cestica)
Križanče je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Križanče (Cestica) · Vidi više »
Križovljan Radovečki
Križovljan Radovečki je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Križovljan Radovečki · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Cestica i Mađari · Vidi više »
Mali Lovrečan
Mali Lovrečan je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Mali Lovrečan · Vidi više »
Malo Gradišće
Malo Gradišće je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Malo Gradišće · Vidi više »
Natkrižovljan
Natkrižovljan je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Natkrižovljan · Vidi više »
NK Dinamo Babinec
NK Dinamo je nogometni klub iz Babinca.
Novi!!: Cestica i NK Dinamo Babinec · Vidi više »
NK Polet Cestica
Nogometni klub Polet je hrvatski nogometni klub iz Cestice, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i NK Polet Cestica · Vidi više »
Ormoško jezero
Ormoško jezero umjetno je akumulacijsko jezero na rijeci Dravi, jugoistočno od Ormoža na granici Slovenije i Hrvatske.
Novi!!: Cestica i Ormoško jezero · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Cestica i Osijek · Vidi više »
Otok Virje
Otok Virje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Otok Virje · Vidi više »
Petrijanec
Petrijanec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Cestica i Petrijanec · Vidi više »
Ptuj
Ptuj (lat. Poetovio, njem. Pettau) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.
Novi!!: Cestica i Ptuj · Vidi više »
Radovec
Radovec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Radovec · Vidi više »
Radovec Polje
Radovec Polje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Radovec Polje · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Cestica i Romi · Vidi više »
Selci Križovljanski
Selci Križovljanski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Selci Križovljanski · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Cestica i Slovaci · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Cestica i Slovenci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Cestica i Slovenija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Cestica i Srbi · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Cestica i Talijani · Vidi više »
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Cestica i Varaždinska županija · Vidi više »
Veliki Lovrečan
Veliki Lovrečan (do 20. stoljeća Lovrečan Selo) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Veliki Lovrečan · Vidi više »
Vinica
Vinica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Cestica i Vinica · Vidi više »
Virje Križovljansko
Virje Križovljansko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Virje Križovljansko · Vidi više »
Vratno Otok
Vratno Otok je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cestica, Varaždinska županija.
Novi!!: Cestica i Vratno Otok · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Cestica i 2001. · Vidi više »
