Cijanovodična kiselina

Cijanovodična kiselina (pruska kiselina, HCN(aq)) je otopina plina cijanovodika (HCN) u vodi.

Koristi AI

Sadržaj

1. 11 odnosi: Amonijak, Badem, Cijanid, Cijanovodik, Hidroliza, Kalij, Marelica, Natrij, Nitrili, Ugljen, Vodik.

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Amonijak

Badem

Badem (bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul, lat. Prunus amygdalus; sinonimi: Prunus dulcis, Amygdalis communis) je drvenasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae), jestive jezgre ploda.

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Badem

Cijanid

Cijanidi su soli cijanovodične kiseline (HCN(aq)).

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Cijanid

Cijanovodik

Cijanovodik (HCN) je bezbojni, vrlo otrovni plin (vrelište na 25 °C, a ledište na -12 °C), karakteristična mirisa na gorke bademe.

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Cijanovodik

Hidroliza

Hidroliza je razgradnja (raspad, cijepanje) molekula kovalentnih složenih kemijskih spojeva u reakciji s vodom, kidanjem kovalentnih veza, pri čemu se vodikov ion (atom) iz vode spaja s jednim, a hidroksidni ion (hidroksilna skupina) s drugim produktom raspada (proizvodom cijepanja).

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Hidroliza

Kalij

Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Kalij

Marelica

Kapadociji, Turska Cvijet marelice Nezreli plodovi na grani Marelica (barakokula, kajsija, lat. Prunus armeniaca), je kontinentalna koštuničava voćka koja sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus porodice Rosaceae.

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Marelica

Natrij

Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Natrij

Nitrili

Nitrili (latinski; nitrum + grčki; salitra: tvar) su organski spojevi opće formule R-CN (R.

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Nitrili

Ugljen

'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Ugljen

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Pogledaj Cijanovodična kiselina i Vodik

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana