Brže od pregledniku!
30 odnosi: Alangijum, Aosa, Asteranae, Bijeli svib, Biljke, Cevallia, Crveni drijen, Diplopanax, Dojcija, Drijen, Drjenovke, Dvosupnice, Fendlera, Golubinje drvo, Grubbia, Hortenzija, Hortenzijevke, Hrvatska, Hydrostachys, Istočna Azija, Kamptoteka, Karpenterija, Kurtisija, Latinski jezik, Loasaceae, Stablo, Svib, Tupelo, Tupelovke, Vaskularne biljke.
Alangijum
Alangijum (lat. Alangium), biljni rod iz porodicve drjenovki kojemu pripada pedesetak vrsta listopadnih ili vazdazelenih grmova ili drveća u dijelovima Afrike, južne i jugoistočne Azije i Australiji.
Novi!!: Drjenolike i Alangijum · Vidi više »
Aosa
Aosa, biljni rod iz porodice Loasaceae, dio reda Cornales.
Novi!!: Drjenolike i Aosa · Vidi više »
Asteranae
Asteranae, biljni nadred, dio razreda Magnoliopsida.
Novi!!: Drjenolike i Asteranae · Vidi više »
Bijeli svib
Bijeli svib (bijeli drijen, bijela svibovina, tatarski svib; lat. Cornus alba), listopadni grm iz porodice drjenovki ili svibovina rasprostranjen u srednjoj Europi, sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi.
Novi!!: Drjenolike i Bijeli svib · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Drjenolike i Biljke · Vidi više »
Cevallia
Cevallia, monotipski biljni rod porodice Loasaceae, dio reda Cornales.
Novi!!: Drjenolike i Cevallia · Vidi više »
Crveni drijen
Crveni drijen (tvrdi drijen, drijenak, lat. Cornus mas) listopadni je grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom.
Novi!!: Drjenolike i Crveni drijen · Vidi više »
Diplopanax
Diplopanax, biljni rod iz porodice tupelovki kojemu pripada dvije vrste zimzelenih stabala širokih listova i sa bijelim ili žutim cvjetovima.
Novi!!: Drjenolike i Diplopanax · Vidi više »
Dojcija
Dojcija (deucija, lat. Deutzia), biljni rod iz porodice hortenzijevki raširen u Aziji, od Himalaja do Pacifika, te u Meksiku.
Novi!!: Drjenolike i Dojcija · Vidi više »
Drijen
Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljkahttps://www.agroklub.com/hortikultura/stablo-drijena-zavaralo-je-i-samog-vraga/49212/ lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki.
Novi!!: Drjenolike i Drijen · Vidi više »
Drjenovke
Drjenovke (lat. Cornaceae), porodica dvosupnica iz reda drjenolike (Cornales), koja ime dobiva po rodu drijen (Cornus), kojemu pripada pedesetak priznatih vrsta.
Novi!!: Drjenolike i Drjenovke · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Drjenolike i Dvosupnice · Vidi više »
Fendlera
Fendlera (lat. Fendlera), maleni biljni rod grmova iz porodice hortenzijevki raširen po jugozapadu SAD-a i sjeveru Meksika.
Novi!!: Drjenolike i Fendlera · Vidi više »
Golubinje drvo
Golubinje drvo (davidija, davidovac, golublje stablo, drvo maramica, kineska davidija, lat. Davidia), monotipski biljni rod iz porodice tupelovki, čiji je jedini predstavnik D. involucrata ili golubinje drvo koje raste jedino u Kini, odakle je uvezena u Europu i Sjevernu Ameriku.
Novi!!: Drjenolike i Golubinje drvo · Vidi više »
Grubbia
Grubbia, manji biljni rod smješten u vlastitu porodicu Grubbiaceae, dio reda Cornales.
Novi!!: Drjenolike i Grubbia · Vidi više »
Hortenzija
Hortenzija (lat. Hydrangea) je rod od oko 70 – 75 vrsta kritosjemenjača koje su nastale u južnoj i istočnoj Aziji, Kini, Koreji, Japanu, Himalaiji i Indoneziji, te Sjevernoj i Južnoj Americi.
Novi!!: Drjenolike i Hortenzija · Vidi više »
Hortenzijevke
Hortenzijevke (lat. Hydrangeaceae), biljna porodica iz reda drjenolike, koja je ime dobila po rodu hortenzija, listopadnih grmova i penjačica, latinski nazvanih Hydrangea.
Novi!!: Drjenolike i Hortenzijevke · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Drjenolike i Hrvatska · Vidi više »
Hydrostachys
Hydrostachys, biljni rod smještebn u vlastitu porodicu Hydrostachyaceae, dio reda Cornales.
Novi!!: Drjenolike i Hydrostachys · Vidi više »
Istočna Azija
Istočna Azija Istočna Azija je subregija Azije koja se može definirati ili u geografskim ili u kulturnim terminima.
Novi!!: Drjenolike i Istočna Azija · Vidi više »
Kamptoteka
Kamptoteka (lat. Camptotheca), rod listopadnog drveća iz porodice tupelovki.
Novi!!: Drjenolike i Kamptoteka · Vidi više »
Karpenterija
Karpenterija (lat. Carpenteria), monotipski biljni rod iz porododice hortenzijevki, čija jedina vrsta, C. californica, koja kao endem raste u američkoj državi Kalifornija.
Novi!!: Drjenolike i Karpenterija · Vidi više »
Kurtisija
Kurtisija (lat. Curtisia), monotipski biljni rod korisnog vazdazelenog manjeg drveća ili grmova s juga Afrike (Mozambik, Zimbabve, Južnoafrička Republika, Esvatini).
Novi!!: Drjenolike i Kurtisija · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Drjenolike i Latinski jezik · Vidi više »
Loasaceae
Loasaceae, biljna porodica u redu drjenolike.
Novi!!: Drjenolike i Loasaceae · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Drjenolike i Stablo · Vidi više »
Svib
''Cornus sanguinea'' Svib (svibovina, crni svib, drijen svib, svib drijen; lat. Cornus sanguinea) veći je listopadni razgranati grm koji naraste i do 6 m. Raste na većem dijelu Europe i zapadnoj Aziji, obično na rubovima šuma, jer voli topla, sunčana ili polusjenovita mjesta.
Novi!!: Drjenolike i Svib · Vidi više »
Tupelo
Tupela (lat. Nyssa), biljni rod iz porodice tupelovki kojemu pripada sedam priznatih vrsta grmlja i drveća iz jugoistoćne Azije i Sjeverne Amerike.
Novi!!: Drjenolike i Tupelo · Vidi više »
Tupelovke
Tupelovke (lat. Nyssaceae), porodica listopadnog grmlja i drveća kojemu pripada tridesetak vrsta.
Novi!!: Drjenolike i Tupelovke · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Drjenolike i Vaskularne biljke · Vidi više »
