Brže od pregledniku!
30 odnosi: Austrija, Školska knjiga, Bleiburg (grad), Crkva hrvatskih mučenika na Udbini, Demokratska Federativna Jugoslavija, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, Glas Koncila, Gospićko-senjska biskupija, Homilija, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski institut za povijest, Hrvatski sabor, Informativna katolička agencija, Josip Bozanić, Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, Mirogoj, Narodne novine, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska, Počasni bleiburški vod, Pokolj u Teznom, Savez komunista Jugoslavije, Spomen-crkva Muke Isusove (Donji Macelj), Vinko Puljić, Vladimir Geiger, Zdenko Križić, 15. svibnja, 1996..
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Austrija · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Školska knjiga · Vidi više »
Bleiburg (grad)
Bleiburg. Bleiburg (sloven. Pliberk) je grad u Austriji koji se nalazi u saveznoj državi Koruškoj blizu granice sa Slovenijom.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Bleiburg (grad) · Vidi više »
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini
Crkva hrvatskih mučenika je najveća crkva na Udbini i hrvatsko nacionalno svetište.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Crkva hrvatskih mučenika na Udbini · Vidi više »
Demokratska Federativna Jugoslavija
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, poznat i kao Dan crne vrpce, obilježava se 23. kolovoza kao spomendan u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Glas Koncila · Vidi više »
Gospićko-senjska biskupija
Gospićko-senjska biskupija je crkvena dijeceza u sklopu Riječke metropolije, osnovana 2000. godine podjelom dotadašnje Riječko-senjske nadbiskupije.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Gospićko-senjska biskupija · Vidi više »
Homilija
Homilija je (grč. ὁμıλία: općenje, druženje) je u kršćanskoj Crkvi tumačenje događaja na vjerski način.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Homilija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Hrvatski sabor · Vidi više »
Informativna katolička agencija
Informativna katolička agencija (IKA) hrvatska je katolička novinska agencija.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Informativna katolička agencija · Vidi više »
Josip Bozanić
Josip Bozanić (Rijeka, 20. ožujka 1949.), hrvatski kardinal i nadbiskup zagrebački u miru.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Josip Bozanić · Vidi više »
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu
Katedrala Srca Isusova je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije i ujedno župna crkva istoimene župe.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Katedrala Srca Isusova u Sarajevu · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Mirogoj · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Narodne novine · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Počasni bleiburški vod
Spomen kamen za žrtve pokolja u Bleiburgu Počasni bleiburški vod ili skraćenica PBV (njem. Bleiburger Ehrenzug) udruga je koja nastoji podržati i njegovati sjećanje na žrtve odavanjem dostojne počasti svim nedužnim žrtvama jugokomunističkog pokolja u Bleiburgu.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Počasni bleiburški vod · Vidi više »
Pokolj u Teznom
Spomenik najvećoj masovnoj grobnici u povijesti Hrvata:Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Spomenik najvećoj masovnoj grobnici u povijesti Hrvata:Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Spomenik najvećoj masovnoj grobnici u povijesti Hrvata:Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Spomenik najvećoj masovnoj grobnici u povijesti Hrvata:Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Pokolj u Teznom označava pokolj koji su počinili pripadnici 17.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Pokolj u Teznom · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Spomen-crkva Muke Isusove (Donji Macelj)
Spomen-crkva Muke Isusove katolička je spomen-crkva u Donjem Macelju, u đurmanečkoj župi sv.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Spomen-crkva Muke Isusove (Donji Macelj) · Vidi više »
Vinko Puljić
Vinko Puljić (Priječani, 8. rujna 1945.), bosanskohercegovački je kardinal, nadbiskup i metropolit u miru Vrhbosanske nadbiskupije.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Vinko Puljić · Vidi više »
Vladimir Geiger
Vladimir Geiger (Đakovo, 1962.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Vladimir Geiger · Vidi više »
Zdenko Križić
Zdenko Križić, O.C.D. (Johovac, Foča kod Doboja, BiH, 2. veljače 1953.) je nadbiskup i metropolit Splitsko-makarski i apostolski upravitelj Gospićko-senjski.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Zdenko Križić · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i 15. svibnja · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i 1996. · Vidi više »
