Brže od pregledniku!
40 odnosi: Antiohija, Školska knjiga, Bazilika sv. Petra, Dušni dan, Duhovi (blagdan), Engleska crkva, Evangelička Crkva, Fra Angelico, Franjevci, Grgur III., Grgur IV., Hrvatska, Irci, Ivan Zlatousti, Kanonizacija, Karlo Veliki, Katolička Crkva, Kelti, Kršćanstvo, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ludvig I. Pobožni, Monah, Nacionalna galerija, Narodne novine, Nicejsko-carigradsko vjerovanje, Oče naš, Opći rimski kalendar, Orijentalne pravoslavne Crkve, Pravoslavlje, Svetac, 1. studenoga, 2. studenoga, 29. studenoga, 4. stoljeće, 407., 731., 741., 8. studenoga, 835..
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Svi sveti i Antiohija · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Svi sveti i Školska knjiga · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Svi sveti i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Dušni dan
Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan.
Novi!!: Svi sveti i Dušni dan · Vidi više »
Duhovi (blagdan)
Fidelis Schabet, ''Čudo Pedesetnice'', 1867. Prikaz Giotto di Bondonea (oko 1305. g. Duhovi su kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća (Uskrsa), od kuda i izraz Blagdan Pedesetnice (grč. pentecost, pedeseti (dan po Uskrsu)).
Novi!!: Svi sveti i Duhovi (blagdan) · Vidi više »
Engleska crkva
260x260px Engleska crkva (eng. Church of England) je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa.
Novi!!: Svi sveti i Engleska crkva · Vidi više »
Evangelička Crkva
Evangelička Crkva protestantska je Crkva, koji slijedi izravno iz reformacijskog pokreta kojeg je pokrenuo Martin Luther.
Novi!!: Svi sveti i Evangelička Crkva · Vidi više »
Fra Angelico
Firenci. Fra Angelico (zvan i Beato Angelico, pravog imena Guido di Pietro, redovničko ime fra Giovanni da Fiesole), (Vicchio, između 1395. i 1400. – Rim, 18. veljače 1455.), talijanski ranorenesansni slikar.
Novi!!: Svi sveti i Fra Angelico · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Svi sveti i Franjevci · Vidi više »
Grgur III.
Sveti Grgur III., papa od 18. ožujka 731. do 28. studenog 741. godine.
Novi!!: Svi sveti i Grgur III. · Vidi više »
Grgur IV.
Grgur IV. bio je papa od 827. do 844. godine.
Novi!!: Svi sveti i Grgur IV. · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Svi sveti i Hrvatska · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: Svi sveti i Irci · Vidi više »
Ivan Zlatousti
11. stoljeća, Louvre (Pariz) Muzeju grada Zagreba 18.stoljeća. Ivan Zlatousti (grčki Ἰωάννης ὁ Χρυσόστομος) ili Ivan Antiohijski (Antiohija, oko 349. – Komana, 14. rujna 407.), svetac Katoličke i Pravoslavne Crkve, te čašćen u Koptskoj Crkvi.
Novi!!: Svi sveti i Ivan Zlatousti · Vidi više »
Kanonizacija
Kanonizacija predstavlja postupak kojim se određene osobe proglašavaju svetcima, odnosno postaju predmet štovanja Crkve i njezinih vjernika.
Novi!!: Svi sveti i Kanonizacija · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Svi sveti i Karlo Veliki · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Svi sveti i Katolička Crkva · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Svi sveti i Kelti · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Svi sveti i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Svi sveti i Latinski jezik · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Svi sveti i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Ludvig I. Pobožni
Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.
Novi!!: Svi sveti i Ludvig I. Pobožni · Vidi više »
Monah
Monah (lat. monachus.
Novi!!: Svi sveti i Monah · Vidi više »
Nacionalna galerija
Nacionalna galerija (engl. National Gallery) je državni muzej umjetnosti Ujedinjenog Kraljevstva u središtu Londona, na slavnom Trafalgar Squareu.
Novi!!: Svi sveti i Nacionalna galerija · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Svi sveti i Narodne novine · Vidi više »
Nicejsko-carigradsko vjerovanje
Nicejsko-carigradsko vjerovanje, također Nicejsko-carigradski simbol vjere, najrašireniji je tekst Vjerovanja u kršćanskim Crkvama.
Novi!!: Svi sveti i Nicejsko-carigradsko vjerovanje · Vidi više »
Oče naš
Veneciji 1527. godine u svojoj tiskari tiskao Andrea Torresani. Oče naš (lat. Pater noster) kršćanska je molitva dana od samog Isusa Krista i zapisana u Bibliji.
Novi!!: Svi sveti i Oče naš · Vidi više »
Opći rimski kalendar
Opći rimski kalendar popis je blagdana koji se slave tijekom liturgijske godine u najrasprostranjenijem, Rimskom obredu Katoličke crkve.
Novi!!: Svi sveti i Opći rimski kalendar · Vidi više »
Orijentalne pravoslavne Crkve
Orijentalne pravoslavne Crkve ili istočnjačke pravoslavne Crkve zajednički je naziv za one istočne kršćanske Crkve koje priznaju samo prva tri ekumenska sabora - Prvi nicejski sabor, Prvi carigradski sabor i Efeški sabor - te odbacuju dogmatske odluke Kalcedonskog sabora.
Novi!!: Svi sveti i Orijentalne pravoslavne Crkve · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Svi sveti i Pravoslavlje · Vidi više »
Svetac
sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
Novi!!: Svi sveti i Svetac · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Svi sveti i 1. studenoga · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Svi sveti i 2. studenoga · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Svi sveti i 29. studenoga · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Svi sveti i 4. stoljeće · Vidi više »
407.
Bez opisa.
Novi!!: Svi sveti i 407. · Vidi više »
731.
Bez opisa.
Novi!!: Svi sveti i 731. · Vidi više »
741.
Bez opisa.
Novi!!: Svi sveti i 741. · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Svi sveti i 8. studenoga · Vidi više »
835.
Bez opisa.
Novi!!: Svi sveti i 835. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Dan Svih svetih, Dan uspomena na mrtve, Sisvete, Sisveti, Svi Sveti.
