Brže od pregledniku!
41 odnosi: Aelfweard, Alfred Veliki, Anglosasi, Bitka kod Hastingsa, Bretenanwealda, Danska, Dinastija Anjou-Plantagenet, Dinastija Sachsen-Coburg-Gotha, Dinastija Tudor, Edgar I. Miroljubivi, Edgar II., Edmund I. Veličanstveni, Edmund II. Hrabri, Edred, Eduard I. Stariji, Eduard II. Mučenik, Eduard III. Ispovjednik, Edwy, Engleska, Ethelbert od Wessexa, Ethelred II. Nespremni, Ethelred od Wessexa, Ethelstan Sjajni, Hanoverska dinastija, Harald I., Harold II., kralj Engleske, Hartaknut, Henrik I., engleski kralj, Heptarhija, Knut Veliki, Kraljevstvo Wessex, Matilda Škotska, Normanska dinastija, Orange-Nassau, Sasi, Stuarti, Sven I. Rašljobradi, Vilim I. Osvajač, Wessex, 1066., 1125..
Aelfweard
Aelweard odnosno Ælfweard može biti.
Novi!!: Dinastija Wessex i Aelfweard · Vidi više »
Alfred Veliki
Alfred Veliki (staroengleski Ælfrēd) je bio prvi kralj Engleske od 871. godine (rođen 848. ili 849., a umro 899.).
Novi!!: Dinastija Wessex i Alfred Veliki · Vidi više »
Anglosasi
Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.
Novi!!: Dinastija Wessex i Anglosasi · Vidi više »
Bitka kod Hastingsa
Tapiserija iz Bayeuxa kronološki opisuje '''Bitku kod Hastingsa''', ovdje normanska flota plovi prema Engleskoj. Viliamov polubrat biskup Odo juriša na konju. Haroldova smrt. Vilim Osvajač sa svojim konjanicima. Vilim kao Pobjednik. Bitka kod Hastingsa bila je jedna od važnijih prijelomnica u engleskoj povijesti jer se nakon nje, smrću kralja Harolda II. gasi anglosaska kraljevska loza i događaju sveobuhvatne promjene u engleskom društvu i aristokraciji.
Novi!!: Dinastija Wessex i Bitka kod Hastingsa · Vidi više »
Bretenanwealda
Izrezak iz Anglosaske kronike koji navodi osmoricu bretenanwealda. Bretenanwealda (bretwalda, brytenwalda) je riječ iz staroengleskog jezika.
Novi!!: Dinastija Wessex i Bretenanwealda · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Dinastija Wessex i Danska · Vidi više »
Dinastija Anjou-Plantagenet
Anjou-Plantagenet (ili samo Plantagenet) je ogranak starije francuske dinastije Anžuvinaca (Anjou) koja je u Engleskoj vladala od 1154. do 1485. godine.
Novi!!: Dinastija Wessex i Dinastija Anjou-Plantagenet · Vidi više »
Dinastija Sachsen-Coburg-Gotha
Sachsen-Coburg-Gotha, njemačka vladarska dinastija čiji su članovi vladali velikim brojem europskih država.
Novi!!: Dinastija Wessex i Dinastija Sachsen-Coburg-Gotha · Vidi više »
Dinastija Tudor
Tudorska ruža crvene boje zbog rodbinske veze s Lancasterima Dinastija Tudor, velška velikaška obitelj i engleska kraljevska dinastija čiji su članovi, poznati kao Tudori, Engleskom vladali od 1485. do 1603. godine, ujedinivši zemlju nakon Rata dviju ruža (1455. – 1485.), uzrokovanih dinastijskom krizom i sukobom između nasljednika dinastije Anjou-Plantagenet, Lancastera i Yorka.
Novi!!: Dinastija Wessex i Dinastija Tudor · Vidi više »
Edgar I. Miroljubivi
Edgar I. Miroljubivi je bio engleski kralj, rođen oko 7. kolovoza 943., a umro 8. srpnja 975. godine.
Novi!!: Dinastija Wessex i Edgar I. Miroljubivi · Vidi više »
Edgar II.
Edgar II. (staroengleski: Ēadgar Æðeling, Ēadgar Æþeling, Ēadgar Cild), neokrunjeni engleski kralj, rođen 1051., a umro 1126. godine.
Novi!!: Dinastija Wessex i Edgar II. · Vidi više »
Edmund I. Veličanstveni
Edmund I. Veličanstveni (staroengleski: Ēadmund), engleski kralj, rođen 921., a umro 946. godine.
Novi!!: Dinastija Wessex i Edmund I. Veličanstveni · Vidi više »
Edmund II. Hrabri
Edmund II.
Novi!!: Dinastija Wessex i Edmund II. Hrabri · Vidi više »
Edred
Edred (eng. Eadred i Edred) (?, 923. – Frome, Somerset, 23. studenog 955.), engleski kralj od 946. do 955.
Novi!!: Dinastija Wessex i Edred · Vidi više »
Eduard I. Stariji
Eduard I. Stariji (eng. Edward the Elder, staroengleski: Ēadweard se Ieldra)) bio je drugi engleski kralj, rođen između 874. i 877. godine, a umro je 17. srpnja 924. godine. Na skoro svima osim na dvjema svojim poveljama nosi naslov "kralj Anglosasa" (Anglorum Saxonum rex).Simon Keynes; Higham (2001.), str. 57. Bio je drugim kraljem Anglosasa koji je nosio taj naslov; tvorac je njegov otac.
Novi!!: Dinastija Wessex i Eduard I. Stariji · Vidi više »
Eduard II. Mučenik
Eduard II.
Novi!!: Dinastija Wessex i Eduard II. Mučenik · Vidi više »
Eduard III. Ispovjednik
Eduard III.
Novi!!: Dinastija Wessex i Eduard III. Ispovjednik · Vidi više »
Edwy
Edwy ili Eadwig, engleski kralj, rođen oko 941., a umro 1. listopada 959. godine.
Novi!!: Dinastija Wessex i Edwy · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Dinastija Wessex i Engleska · Vidi više »
Ethelbert od Wessexa
Ethelbert od Wessexa (staroengleski Æþelberht, Æthelberht, Æthelberht, u prijevodu na hrvatski "veličanstveni plemenitaš") je bio kralj Kraljevstva Wessexa i Kenta.
Novi!!: Dinastija Wessex i Ethelbert od Wessexa · Vidi više »
Ethelred II. Nespremni
Ethelred II.
Novi!!: Dinastija Wessex i Ethelred II. Nespremni · Vidi više »
Ethelred od Wessexa
Ethelred od Wessexa (staroengleski Æþelræd, "plemeniti savjetnik") je bio kralj Kraljevstva Wessexa. Naslijedio brata Æthelbertha na prijestolju kraljevstava Wessexa i Kenta. Bio je četvrti sin Æthelwulfa od Wessexa. Braća su mu bili Æthelstan, Æthelbald, Æthelbert i Alfred Veliki. Osim njih, imao je sestru Æthelswith. Nakon njegove smrti, naslijedio ga je mlađi brat Alfred Veliki.
Novi!!: Dinastija Wessex i Ethelred od Wessexa · Vidi više »
Ethelstan Sjajni
Ethelstan Sjajni zvan i slavni (Glorious) (staroengleski: Æþelstan, Æðelstān engleski: Athelstan, Æthelstan), engleski kralj, rođen 895., a umro 27. listopada 939. godine.
Novi!!: Dinastija Wessex i Ethelstan Sjajni · Vidi više »
Hanoverska dinastija
Grb dinastije Hannover Dinastija Hannover je njemačka dinastija koja je vladala Braunschweigom, Hannoverom (do 1866.) i Ujedinjenim Kraljevstvom (1714. – 1901.). Dinastija Hannover je bila mlađi ogranak dinastije Welf, koja je bila mlađa grana dinastije Este.
Novi!!: Dinastija Wessex i Hanoverska dinastija · Vidi više »
Harald I.
* Harald Modrozubi, kralj Danske.
Novi!!: Dinastija Wessex i Harald I. · Vidi više »
Harold II., kralj Engleske
Harold II. (oko 1020. – 1066.), engleski kralj.
Novi!!: Dinastija Wessex i Harold II., kralj Engleske · Vidi više »
Hartaknut
Hartaknut, (engleski: Harthacnut, Harthacanute, Hardicanute, Hardecanute i Hörthaknútr, danski: Knud III Hardeknud) (oko 1018. – 8. lipnja 1042.), danski i engleski kralj.
Novi!!: Dinastija Wessex i Hartaknut · Vidi više »
Henrik I., engleski kralj
Henrik I. (1068. — 1. prosinca 1135.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Dinastija Wessex i Henrik I., engleski kralj · Vidi više »
Heptarhija
Narodi na Britaniji oko 600. godine. Heptarhija (engl. The Heptarchy), od starogrčkih riječiju ἑπτά + ἀρχή koje doslovno znače sedam kraljevstava, "sedmovlašće"), naziv je za sedam anglosaskih država koje su postojale u južnoj, istočnoj i središnjoj Britaniji u doba kasnog starog vijeka i ranog srednjeg vijeka, a čijim je ujedinjenjem početkom 9. stoljeća nastala Kraljevina Engleska. Pod državama Heptarhije se tradicijski smatra kraljevstva Northumbriju, Merciju, Istočnu Angliju, Essex, Kent, Sussex i Wessex. Izraz je u uporabi od 16. stoljeća, ali ideja o sedam anglosaskih kraljevstava kao predšasnicima engleske države se pripisuje engleskom povjesničaru Henriku Huntigtonskom koju je u 12. stoljeću iznio na stranicama svoje knjige Historia Anglorum. Nedavnim istraživanjima se otkrilo da neka heptarhijska kraljevstva nisu dosegla značaj kao ostala, a to se posebice odnosi na Essex i Sussex. Osim njih, postojala su ina kraljevstva pored tih sedmero kraljevstava koja su bila značajnija nego što se nekad mislilo. Takva kraljevstva (ili potkraljevstva su bila: Bernicija i Deira unutar Northumbrije; Lindsey na tlu današnjeg Lincolnshirea; Hwicce u jugozapadnom Midlandsu; Magonsæte ili Magonset, potkraljevstvo Mercije na tludanašnjeg Herefordshirea; Wihtwara, jutsko kraljevstvo na otoku Wightu (Ynys Weith), izvorno važno kao Cantwara Kenta; Središnji Angli, skupina plemena koja su se grupirala oko današnjeg Leicestershirea, poslije su ih pokorili Mercijci; Kraljevstvo Hæstingas (oko grada Hastingsa u Sussexu); Gewisse, sasko pleme na području današnjeg Hampshirea koje se poslije razvilo u kraljevstvo Wessex.
Novi!!: Dinastija Wessex i Heptarhija · Vidi više »
Knut Veliki
Knut Veliki (oko 995., - 1035.), danski i engleski kralj koji osim tim državama vlada još današnjom Švedskom, Norveškom, Pomeranijom, Schleswigom, Islandom i Grenlandom.
Novi!!: Dinastija Wessex i Knut Veliki · Vidi više »
Kraljevstvo Wessex
Kraljevstva na otoku Britaniji oko 800. godine. Wessex je na jugu. Kraljevstvo Wessex, odnosno Kraljevstvo Zapadnih Sasa,Povijest Britanskih otoka / Jeremy Black (prijevod: Vedran Pavlić), Zagreb: Grapa, 2004.
Novi!!: Dinastija Wessex i Kraljevstvo Wessex · Vidi više »
Matilda Škotska
Matilda Škotska, engleska kraljica Matilda Škotska, krštenim imenom Edita (Dunfermline, Škotska, oko 1080. – Westminsterska palača, London, 1. svibnja 1118.), škotska princeza i kasnije engleska kraljica, preko braka s engleskim kraljem Henrikom I. (1068. – 1135.), čime je bila spojena anglosaksonska i normanska kraljevska loza.
Novi!!: Dinastija Wessex i Matilda Škotska · Vidi više »
Normanska dinastija
Grb vojvodstva Normandije Normanska dinastija ili Rolonidi je uobičajeno ime za normanske plemiće koji su bili grofovi Rouena i vojvode Normandije, a nakon normanskog osvajanja Engleske (1066.) engleski kraljevi. Dinastija je trajala do 1154., kada je na vlast došla dinastija Plantagenet.
Novi!!: Dinastija Wessex i Normanska dinastija · Vidi više »
Orange-Nassau
Orange-Nassau, nizozemska vladarska dinastija koja je dobila ime po srednjovjekovnoj grofoviji Orange u jugoistočnoj Francuskoj.
Novi!!: Dinastija Wessex i Orange-Nassau · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Dinastija Wessex i Sasi · Vidi više »
Stuarti
Dinastija Stuart je bila škotska plemićka i kasnije kraljevska dinastija, koja je vladala Škotskom (1371. – 1649. i 1660. – 1714.), Engleskom i Irskom (1603. – 1649. i 1660. – 1714.). Prvobitno je bila nazvana Stewart, a ime dinastije je galicizirano u 16. stoljeću, za vrijeme boravka Marije Stuart u Francuskoj.
Novi!!: Dinastija Wessex i Stuarti · Vidi više »
Sven I. Rašljobradi
'''Sven I. Rašljobradi''' Sven I. Rašljobradi (oko 986. godine - Gainsborough, 3. veljače 1014.), danski kralj.
Novi!!: Dinastija Wessex i Sven I. Rašljobradi · Vidi više »
Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.
Novi!!: Dinastija Wessex i Vilim I. Osvajač · Vidi više »
Wessex
Wessex (u prijevodu na novi engleski: West Saxon, zapadnosaski) se može odnositi na.
Novi!!: Dinastija Wessex i Wessex · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Dinastija Wessex i 1066. · Vidi više »
1125.
Bez opisa.
Novi!!: Dinastija Wessex i 1125. · Vidi više »
