Brže od pregledniku!
27 odnosi: Agence France-Presse, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, Deutsche Welle, Inicijativa za REKOM, NATO-ovo bombardiranje SRJ, Nezavisni (politika), Nezavisno društvo novinara Vojvodine, NIN (tjednik), Novi Sad, Novinar, Novinska agencija BETA, Pokrajinska vlada Vojvodine, Radio Slobodna Europa, Radiotelevizija Crne Gore, Reuters, Skupština AP Vojvodine, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srđan Aleksić, Srbija, Sveučilište u Beogradu, Ustav Srbije iz 2006. godine, 15. rujna, 1970., 2011., 2012., 2021..
Agence France-Presse
Angence France-Presse (AFP) je internacionalna novinska agencija sa sjedištem u Parizu.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Agence France-Presse · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Banja Luka · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Deutsche Welle
Logotip. Zgrada sjedišnice u Bonnu. Deutsche Welle ili u prijevodu Njemački val, skraćeno DW, međunarodni njemački javni medijski servis dostupan na 30 svjetskih jezika koji opslužuje više od 150 milijuna korisnika diljem svijeta.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Deutsche Welle · Vidi više »
Inicijativa za REKOM
Inicijativa za REKOM (alb. Nisma për KOMRA; boš./crnog. Inicijativa za REKOM; engl. Initiative for RECOM; mak./srp. Иницијатива за РЕКОМ; slov. Pobuda za REKOM), punoga naziva Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine, bila je inicijativa koju su sporazumno trebale osnovati države na području nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Inicijativa za REKOM · Vidi više »
NATO-ovo bombardiranje SRJ
Operacija Saveznička sila, Operacija Allied Force ili NATO-vo bombardiranje Savezne Republike Jugoslavije (engleski: Operation Allied Force) trajalo je od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. godine i dio je Rata na Kosovu 1996. – 1999.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i NATO-ovo bombardiranje SRJ · Vidi više »
Nezavisni (politika)
Nezavisni ili nestranački političar je pojedinac koji ne pripada nijednoj političkoj stranki.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Nezavisni (politika) · Vidi više »
Nezavisno društvo novinara Vojvodine
Nezavisno društvo novinara Vojvodine (ili kraće NDNV) je neovisno društvo profesionalnih novinara sa sjedištem u Novom Sadu.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Nezavisno društvo novinara Vojvodine · Vidi više »
NIN (tjednik)
Nedeljne informativne novine (skraćeno: NIN), srbijanski su tjednik koji izlazi u Beogradu od 1935.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i NIN (tjednik) · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Novi Sad · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Novinar · Vidi više »
Novinska agencija BETA
Novinska agencija BETA je regionalna, privatna, neovisna novinska agencija, osnovana 1992. godine u cilju sveobuhvatnog i objektivnog izvještavanja o događajima u Srbiji, bivšim jugoslovenskim republikama i regiji jugoistočne Europe.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Novinska agencija BETA · Vidi više »
Pokrajinska vlada Vojvodine
Pokrajinska vlada Vojvodine (srp. Покрајинска влада Војводине) je izvršni organ Autonomne Pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Pokrajinska vlada Vojvodine · Vidi više »
Radio Slobodna Europa
Radio Slobodna Europa (službeno Radio Slobodna Europa/Radio Sloboda, engl. Radio Free Europe/Radio Liberty, akr. RFE/RL), radiodifuzijska organizacija koju je 1950. osnovala vlada Sjedinjenih Američkih Država radi propagande vlastitoga društva, odnosno deklarativno - da pruži informacije i politički komentar ljudima iz komunističke Istočne Euvrope i Sovjetskog Saveza, kojima je to bilo uskraćeno zbog nepostojanja nepristranih medija u vlastitim zemljama.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Radio Slobodna Europa · Vidi više »
Radiotelevizija Crne Gore
Radiotelevizija Crne Gore, crnogorski: Радио Телевизија Црне Горе, je nacionalna televizijska kuća Crne Gore.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Radiotelevizija Crne Gore · Vidi više »
Reuters
Reuters je međunarodna novinska agencija sa sjedištem u Londonu.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Reuters · Vidi više »
Skupština AP Vojvodine
Zgrada Skupštine Vojvodine (Banovina Palača) Skupština Vojvodine je najviši predstavnički organ Vojvodine.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Skupština AP Vojvodine · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srđan Aleksić
Osmrtnica Srđana Aleksića Srđan Aleksić (Trebinje, 9. svibnja 1966. – Trebinje, 27. siječnja 1993.), srpski glumac amater i plivač iz Trebinja, poznat po tome što je izgubio život braneći sugrađanina islamske vjeroispovijesti od premlaćivanja.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Srđan Aleksić · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Srbija · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
Ustav Srbije iz 2006. godine
Ustav Srbije, iz studenog 2006. godine, prvi je Ustav neovisne Republike Srbije.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i Ustav Srbije iz 2006. godine · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i 15. rujna · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i 1970. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i 2012. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Dinko Gruhonjić i 2021. · Vidi više »
