Brže od pregledniku!
32 odnosi: Arpadovići, Banovina Slavonija, Bela IV., Bitka na rijeci Šaju, Hrvatska, Hrvatski herceg, Hrvatski vladari, Kaštela, Katoličanstvo, Koloman (herceg), Kraljevina Ugarska, Križevačka županija, Mađari, Mletačka Republika, Mongoli, Nikola Gut-Keled, Nin, Ostrog, Palatin, Split, Stjepan Gut-Keled, Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj, Trogir, Zadar, 1200., 1241., 1242., 1244., 1245., 1246., 1248., 1255..
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Dionizije od Turja i Arpadovići · Vidi više »
Banovina Slavonija
Sjevernohrvatske županije Hrvatske banovine i plemićki posjedi početkom 14. stoljeća Doseljenjem Hrvata, u području Panonske nizine je stvorena Panonska Hrvatska, međutim istu su početkom 10.
Novi!!: Dionizije od Turja i Banovina Slavonija · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Dionizije od Turja i Bela IV. · Vidi više »
Bitka na rijeci Šaju
Bitka na rijeci Šajo (mađarski: Muhi csata, slovački: bitka pri rieke Slaná) je bila glavna bitka između Mongolskog Carstva te Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske za vrijeme mongolskog pohoda na Europu.
Novi!!: Dionizije od Turja i Bitka na rijeci Šaju · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dionizije od Turja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Dionizije od Turja i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Dionizije od Turja i Hrvatski vladari · Vidi više »
Kaštela
Kaštela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji te su dio aglomeracije grada Splita.
Novi!!: Dionizije od Turja i Kaštela · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Dionizije od Turja i Katoličanstvo · Vidi više »
Koloman (herceg)
Koloman (mađ. Kálmán) (?, 1208. – Čazma, 1241.), ugarski kraljević, kralj Galicije (1215. – 1219.) i herceg "čitave Slavonije", odnosno Hrvatske (1226. – 1241.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Dionizije od Turja i Koloman (herceg) · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Dionizije od Turja i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Križevačka županija
Križevačka županija (povijesni naziv: Comitatus Crisiensis) osnovana je 1102.
Novi!!: Dionizije od Turja i Križevačka županija · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Dionizije od Turja i Mađari · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Dionizije od Turja i Mletačka Republika · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: Dionizije od Turja i Mongoli · Vidi više »
Nikola Gut-Keled
Nikola Gut-Keled je bio ban cijele Slavonije (1240. – 1241.), a istu je dužnost obnašao prije njega njegov brat Apaj.
Novi!!: Dionizije od Turja i Nikola Gut-Keled · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Dionizije od Turja i Nin · Vidi više »
Ostrog
*Ostrog (Kaštel Lukšić).
Novi!!: Dionizije od Turja i Ostrog · Vidi više »
Palatin
Palatin (lat. palatinus: dvorjanik), u Bizantu, naziv za carskog dvorjanika, u prvom redu za predstojnika carske riznice (ministra financija).
Novi!!: Dionizije od Turja i Palatin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dionizije od Turja i Split · Vidi više »
Stjepan Gut-Keled
Stjepan iz roda Gut-Keled, sin Apajeva i Nikolina brata Draguna pratio je kralja Belu IV. prigodom povlačenja pred Mongolima (1241.), 1245.
Novi!!: Dionizije od Turja i Stjepan Gut-Keled · Vidi više »
Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Dionizije od Turja i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dionizije od Turja i Trogir · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Dionizije od Turja i Zadar · Vidi više »
1200.
Bez opisa.
Novi!!: Dionizije od Turja i 1200. · Vidi više »
1241.
Bez opisa.
Novi!!: Dionizije od Turja i 1241. · Vidi više »
1242.
Bez opisa.
Novi!!: Dionizije od Turja i 1242. · Vidi više »
1244.
Bez opisa.
Novi!!: Dionizije od Turja i 1244. · Vidi više »
1245.
Bez opisa.
Novi!!: Dionizije od Turja i 1245. · Vidi više »
1246.
Bez opisa.
Novi!!: Dionizije od Turja i 1246. · Vidi više »
1248.
Bez opisa.
Novi!!: Dionizije od Turja i 1248. · Vidi više »
1255.
Bez opisa.
Novi!!: Dionizije od Turja i 1255. · Vidi više »
