Sadržaj
85 odnosi: Aba (mađarsko pleme), Almoš, Anžuvinci, Andrija I., Andrija II., Andrija III. Mlečanin, Arpad, Azija, Šubići, Babonići, Ban, Bela I., Bela II. Slijepi, Bela III., Bela IV., Biograd na Moru, Bitka na Leškom polju, Bitka na rijeci Šaju, Bizant, Bosna, Carigrad, Dalmacija, Dinastija, Don, Emerik, hrvatsko-ugarski kralj, Frankapani, Gejza, Gejza I., Gejza II., Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Istočna Europa, Jelena Lijepa, Karantanija, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Krka, Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija, Kurjakovići, Ladislav I. Sveti, Ladislav II., Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj, Ladislav IV. Kumanac, Mađari, Mađarski jezik, Manuel I. Komnen, ... Proširite indeks (35 više) »
Aba (mađarsko pleme)
Aba je srednjovjekovno ugarsko pleme.
Pogledaj Arpadovići i Aba (mađarsko pleme)
Almoš
Almoš (AlmoRudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'') (Esztergom, Ugarska, 1068. – Domos, Bizant, 1. rujna 1129.), ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Almoš
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Pogledaj Arpadovići i Anžuvinci
Andrija I.
Andrija I. (mađ. I. András) (?, oko 1015. – Zirc, prije 6. prosinca 1060.), ugarski kralj od 1046. do 1060. godine iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Andrija I.
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Andrija II.
Andrija III. Mlečanin
Andrija III.
Pogledaj Arpadovići i Andrija III. Mlečanin
Arpad
Arpad (mađarski: Árpád, 845. — 907.) bio je, po navodima djela bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (945. – 959.) O upravljanju carstvom, prvi poglavar konfederacije mađarskih plemena, a vojnim zaposjednućem Panonske nizine, postao je mađarski vojni vođa (đula) (o.
Pogledaj Arpadovići i Arpad
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Arpadovići i Azija
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Pogledaj Arpadovići i Šubići
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Pogledaj Arpadovići i Babonići
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Arpadovići i Ban
Bela I.
Bela I. Pobjednik (mađ. I. Béla) (o. 1015. – 11. rujna 1063.), ugarski kralj (1060. – 1063.) iz mlađeg ogranka dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Bela I.
Bela II. Slijepi
Bela II.
Pogledaj Arpadovići i Bela II. Slijepi
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Pogledaj Arpadovići i Bela III.
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Bela IV.
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Pogledaj Arpadovići i Biograd na Moru
Bitka na Leškom polju
Bitka na Leškom polju bio je niz ratnih okršaja u razdoblju od 10.
Pogledaj Arpadovići i Bitka na Leškom polju
Bitka na rijeci Šaju
Bitka na rijeci Šajo (mađarski: Muhi csata, slovački: bitka pri rieke Slaná) je bila glavna bitka između Mongolskog Carstva te Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske za vrijeme mongolskog pohoda na Europu.
Pogledaj Arpadovići i Bitka na rijeci Šaju
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Arpadovići i Bizant
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Arpadovići i Bosna
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Pogledaj Arpadovići i Carigrad
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Arpadovići i Dalmacija
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Pogledaj Arpadovići i Dinastija
Don
Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.
Pogledaj Arpadovići i Don
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj
Emerik (mađ. Imre, u Hrvatskoj poznat i kao Mirko) (1174. – 30. studenog 1204.), hrvatsko-ugarski kralj (1196. – 1204.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Pogledaj Arpadovići i Frankapani
Gejza
Gejza (mađ. Géza nagyfejedelem, 945. – 997.) bio je Veliki knez Mađara između 972. i 997. godine.
Pogledaj Arpadovići i Gejza
Gejza I.
Gejza I. (mađ. I. Géza) (Poljska, o. 1040. – 25. travnja 1077.), ugarski kralj (1074. – 1077.) iz mađarske dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Gejza I.
Gejza II.
Gejza II. (mađ. II. Géza) (Tolna, 1130. – Budim, 31. svibnja 1162.), ugarsko-hrvatski kralj (1141. – 1162.) iz dinastije Arpadović.
Pogledaj Arpadovići i Gejza II.
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Arpadovići i Hrvatska
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Pogledaj Arpadovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Pogledaj Arpadovići i Hrvatski herceg
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Pogledaj Arpadovići i Hrvatski vladari
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.
Pogledaj Arpadovići i Hrvatsko Kraljevstvo
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Pogledaj Arpadovići i Humska zemlja
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Pogledaj Arpadovići i Istočna Europa
Jelena Lijepa
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira s Jelenom Lijepom, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu Jelena Lijepa (mađ. Ilona) (?, o.1050. – ?, o.1091.), ugarska princeza, hrvatska kraljica, žena kralja Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.), kći ugarskoga kralja Bele I. (1060. – 1063.) i sestra ugarskih kraljeva Gejze I.
Pogledaj Arpadovići i Jelena Lijepa
Karantanija
Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.
Pogledaj Arpadovići i Karantanija
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Arpadovići i Kraljevina Ugarska
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Arpadovići i Kršćanstvo
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Pogledaj Arpadovići i Krka
Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija
Krunidbena crkva sv.
Pogledaj Arpadovići i Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija
Kurjakovići
Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu knezova Krbavskih (comes Corbavie).
Pogledaj Arpadovići i Kurjakovići
Ladislav I. Sveti
Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Ladislav I. Sveti
Ladislav II.
Ladislav II. (mađ. II. László) (1131. – 14. siječnja 1163.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. – 1163.) iz dinastije Arpadović.
Pogledaj Arpadovići i Ladislav II.
Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj
Kralj Ladislav III. (1204. – 1205.) Ladislav III. (mađ. III. László) (1199. – 7. svibnja 1205.), hrvatsko-ugarski kralj (1204. – 1205.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj
Ladislav IV. Kumanac
Ladislav IV.
Pogledaj Arpadovići i Ladislav IV. Kumanac
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Pogledaj Arpadovići i Mađari
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Arpadovići i Mađarski jezik
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Pogledaj Arpadovići i Manuel I. Komnen
Mongolski pohod na Europu
Prikaz iz 1488. godine Tatarski pohod na Europu ili Mongolski upadi u Europu bili su niz ratova i sukoba između Mongola i zemalja istočne i srednje Europe i od 1235.
Pogledaj Arpadovići i Mongolski pohod na Europu
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika.
Pogledaj Arpadovići i Mongolsko Carstvo
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Pogledaj Arpadovići i Napulj
Nelipić
Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.
Pogledaj Arpadovići i Nelipić
Oton I. Veliki
Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.
Pogledaj Arpadovići i Oton I. Veliki
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Pogledaj Arpadovići i Pacta conventa
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Pogledaj Arpadovići i Panonska nizina
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Pogledaj Arpadovići i Pavao I. Šubić Bribirski
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Pogledaj Arpadovići i Petar Krešimir IV.
Petar Orseolo, ugarski kralj
Petar Orseolo ili Petar Mlečanin (tal. Pietro Orseolo; mađ. Velencei Péter), (Venecija, oko 1010. – Stolni Biograd, između 1046. i 1059.), ugarski kralj iz mletačke aristokratske obitelji Orseolo.
Pogledaj Arpadovići i Petar Orseolo, ugarski kralj
Petar Snačić
Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.
Pogledaj Arpadovići i Petar Snačić
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Pogledaj Arpadovići i Plemstvo
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Pogledaj Arpadovići i Rimsko-njemački car
Salomon, ugarski kralj
Salomon (?, 1053. – Pula, 1087.), ugarski kralj (1063. – 1074.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Salomon, ugarski kralj
Samuel Aba
Samuel Aba (mađ. Aba Sámuel) (?, oko 1000. – ?, 5. srpnja 1044.), ugarski kralj od 1041. do smrti 1044.
Pogledaj Arpadovići i Samuel Aba
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W.
Pogledaj Arpadovići i Slovački jezik
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Arpadovići i Solin
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Pogledaj Arpadovići i Srednja Europa
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Pogledaj Arpadovići i Srijem
Stjepan I. Sveti
Stjepan I. Sveti (mađ. I. Szent István, lat. Sanctus Stephanus), rodnim imenom Vajk (Ostrogon, o. 975. – Ostrogon, 15. kolovoza 1038.), posljednji ugarski veliki knez (997. – 1000.) i prvi ugarski kralj (1000. – 1038.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Stjepan I. Sveti
Stjepan II.
Stjepan II. može biti.
Pogledaj Arpadovići i Stjepan II.
Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj
Stjepan II. (Stjepan III. kao hrvatski kralj; mađ. II. István) (1101. – 1. ožujka 1131.), ugarsko-hrvatski kralj iz dinastije Arpadovića, a vladao je 1116. – 1131. Otac ga je okrunio za hrvatsko-dalmatinskog kralja još 1102. godine, kako bi mu osigurao pravo na prijestolje, nasuprot njegovu stricu, hercegu Almošu, bivšem hrvatskom kralju (1091.
Pogledaj Arpadovići i Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj Stjepan III. (mađ. III. Istvan) (1147. – 4. ožujka 1172.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. i 1163. – 1172.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan IV (mađ. IV Istvan) (o. 1132. – Zemun, 11. travnja 1165.), hrvatsko-ugarski kralj (1163.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan Postum
Stjepan Postum ili Postuhmni (1236. – 10. travnja 1271.), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića, najmlađi sin hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. (1205. – 1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este.
Pogledaj Arpadovići i Stjepan Postum
Stjepan V.
* Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj.
Pogledaj Arpadovići i Stjepan V.
Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Arpadovići i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Pogledaj Arpadovići i Sveta Stolica
Takšonj
Takšonj (mađarski Taksony, lat. Toxun, gr. Taxis; * 931., † 970.), iz dinastije Arpadovića, sin velikoga kneza Zoltana i veliki knez Mađarske (955. do oko 970.) Takšonj je poslan s vojskom godine 947. u Paviju kao potpora talijanskim kraljevima Hugu i Lotaru protiv Bizanta u Apuliji; istovremeno je trebao primiti uobičajeni talijanski danak ugarskim knezovima.
Pogledaj Arpadovići i Takšonj
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Pogledaj Arpadovići i Transilvanija
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Arpadovići i Venecija
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Pogledaj Arpadovići i Vojvoda
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Pogledaj Arpadovići i Zemun
Zlatna bula Andrije II.
Zlatna bula Andrije II., kraljevska isprava koju je 1222. godine izdao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) iz dinastije Arpadovića, kojom su određena kraljevska prava i prava plemića na teritoriju Kraljevine Ugarske i Hrvatske.
Pogledaj Arpadovići i Zlatna bula Andrije II.
11. travnja
11.
Pogledaj Arpadovići i 11. travnja
Također poznat kao Arpadović.