Brže od pregledniku!
20 odnosi: Ženski rukomet na Mediteranskim igrama, Dijana Jelaska, Hrvatska, Jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija, Kup pobjednica kupova u rukometu (Europa), Nagrada Grada Splita, ORK Dalma Split, Rukomet, Sombor, Split, Stanišić, Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Čehoslovačka 1978., Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Jugoslavija 1973., Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Nizozemska 1971., Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – SSSR 1975., VIII. Mediteranske igre – Split 1979., 1953., 2014., 31. srpnja, 8. listopada.
Ženski rukomet na Mediteranskim igrama
Rukometna natjecanja za žene na Mediteranskim igrama održavaju se od Mediteranskih igara 1979. godine.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Ženski rukomet na Mediteranskim igrama · Vidi više »
Dijana Jelaska
Dijana Jelaska (26. travnja 1971.) je hrvatska rukometašica.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Dijana Jelaska · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Hrvatska · Vidi više »
Jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija
Jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija je predstavljala državu SFR Jugoslaviju u sportu rukometu.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Kup pobjednica kupova u rukometu (Europa)
EHF Kup pobjednica kupova je godišnje klupsko natjecanje u rukometu za žene.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Kup pobjednica kupova u rukometu (Europa) · Vidi više »
Nagrada Grada Splita
Nagrada grada Splita (popis nepotpun).
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Nagrada Grada Splita · Vidi više »
ORK Dalma Split
Omladinski rukometni klub Dalma (ORK Dalma), originalno Nada, je bio rukometni klub iz Splita osnovan 1959.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i ORK Dalma Split · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Rukomet · Vidi više »
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Sombor · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Split · Vidi više »
Stanišić
Srpska pravoslavna crkva Stanišić (srp.: Станишић, nje.: Donauwachenheim, Stanischitsch, Stanischitz, Tannenschütz, Tannischitz, Tanaschitz, mađ. Őrszállás) je naselje u Bačkoj u Vojvodini.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Stanišić · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Čehoslovačka 1978.
Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1978. održano je u Čehoslovačkoj od 30.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Čehoslovačka 1978. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Jugoslavija 1973.
Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1973. održano je u Jugoslaviji od 7.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Jugoslavija 1973. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Nizozemska 1971.
Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1971. održano je u Nizozemskoj od 11.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Nizozemska 1971. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – SSSR 1975.
Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1975. održano je u Sovjetskom Savezu od 2.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – SSSR 1975. · Vidi više »
VIII. Mediteranske igre – Split 1979.
VIII.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i VIII. Mediteranske igre – Split 1979. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i 1953. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i 2014. · Vidi više »
31. srpnja
31.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i 31. srpnja · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Dragica Palaversa Mijač i 8. listopada · Vidi više »
