Brže od pregledniku!
20 odnosi: Željko Poljak (liječnik), Bijele i Samarske stijene, Botanika, Folklor, Geografija, Geologija, Hinko Hranilović, Hrvatska, Hrvatski planinar, Ljudevit Vukotinović, Mineralogija, Modra špilja, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nekrolog, Zagreb, Zoologija, 1. svibnja, 1853., 1921., 6. travnja.
Željko Poljak (liječnik)
Željko Poljak (Zagreb, 9. rujna 1926.), hrvatski liječnik i publicist.
Novi!!: Dragutin Hirc i Željko Poljak (liječnik) · Vidi više »
Bijele i Samarske stijene
Pogled na šumu Bijele i Samarske stijene su strogi rezervat i nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele u Gorskom kotaru u Primorskoj-goranskoj i Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Dragutin Hirc i Bijele i Samarske stijene · Vidi više »
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Dragutin Hirc i Botanika · Vidi više »
Folklor
narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.
Novi!!: Dragutin Hirc i Folklor · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Dragutin Hirc i Geografija · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Dragutin Hirc i Geologija · Vidi više »
Hinko Hranilović
Dr sc.
Novi!!: Dragutin Hirc i Hinko Hranilović · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dragutin Hirc i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski planinar
Časopis Hrvatski planinar Hrvatski planinar je časopis koji izlazi od 1898. godine i jedan je od najstarijih hrvatskih časopisa.
Novi!!: Dragutin Hirc i Hrvatski planinar · Vidi više »
Ljudevit Vukotinović
Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. – Zagreb, 17. ožujka 1893.), bio je hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.
Novi!!: Dragutin Hirc i Ljudevit Vukotinović · Vidi više »
Mineralogija
Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.
Novi!!: Dragutin Hirc i Mineralogija · Vidi više »
Modra špilja
Modra špilja je špilja na istočnoj strani otoka Biševa.
Novi!!: Dragutin Hirc i Modra špilja · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Dragutin Hirc i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nekrolog
Nekrolog (srednjovj. lat. necrologium, od nekro- + -log) posveta pokojniku u obliku zapisa, radijske ili televizijske emisije, članka u tiskovini, nadgrobnoga natpisa (epitafa), umjetničkog djela ili nekog drugog oblika (spomendana, podizanja spomenika ili sl.), često ovisno i o zanimanju posvećenika.
Novi!!: Dragutin Hirc i Nekrolog · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dragutin Hirc i Zagreb · Vidi više »
Zoologija
Zoologija (od grčkog zoon "živo biće") je biološka disciplina koja se bavi proučavanjem životinja, odnosno, oblikom i građom tijela (morfologija, anatomija), životnim aktivnostima (psihologijom), razvojem i porijeklom (uključujući paleontologiju), nasljednim odlikama (genetikom), odnosom s okolišem (ekologijom), rasprostranjenošću (zoogeografijom) i ponašanjem životinja.
Novi!!: Dragutin Hirc i Zoologija · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Dragutin Hirc i 1. svibnja · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Hirc i 1853. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Hirc i 1921. · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Dragutin Hirc i 6. travnja · Vidi više »
