Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Dušan Kovačević

Indeks Dušan Kovačević

Dušan Kovačević Dušan Kovačević (Mrđenovac pored Šapca, 12. srpnja 1948.) srpski je dramski pisac i scenarist.

35 odnosi: Šabac, Balkanski špijun, Beograd, Branislav Nušić, Emir Kusturica, Maratonci trče počasni krug, Novi Sad, Podzemlje (1995.), Portugal, Profesionalac (2003.), Sabirni centar (1989.), Srbija, Srbija i Crna Gora, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Tko to tamo pjeva, Veleposlanik, 12. srpnja, 1948., 1972., 1973., 1977., 1978., 1980., 1982., 1983., 1984., 1987., 1989., 1990., 1991., 1996., 1999., 2000., 2005., 2009..

Šabac

Šabac je grad na desnoj obali Save u Srbiji, trgovačko i gospodarsko središte Mačve.

Novi!!: Dušan Kovačević i Šabac · Vidi više »

Balkanski špijun

Balkanski špijun je srpska drama/komedija iz 1984. koju je po vlastitom scenariju režirao Dušan Kovačević.

Novi!!: Dušan Kovačević i Balkanski špijun · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Dušan Kovačević i Beograd · Vidi više »

Branislav Nušić

Branislav Nušić (Бранислав Нушић) (Beograd, 20. listopada 1864. – Beograd, 19. siječnja 1938.), srpski književnik cincarskog podrijetla.

Novi!!: Dušan Kovačević i Branislav Nušić · Vidi više »

Emir Kusturica

Emir Kusturica (Sarajevo, 24. studenog 1954.) je jugoslavenski i srpski filmski redatelj iz Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Dušan Kovačević i Emir Kusturica · Vidi više »

Maratonci trče počasni krug

Maratonci trče počasni krug je srpska crnohumorna tragikomedija iz 1982. godine, koju je režirao Slobodan Šijan prema scenariju kojeg je napisao Dušan Kovačević.

Novi!!: Dušan Kovačević i Maratonci trče počasni krug · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Novi!!: Dušan Kovačević i Novi Sad · Vidi više »

Podzemlje (1995.)

Podzemlje (eng. Underground, znan i kao Bila jednom jedna zemlja) je crnohumorna antiratna drama iz 1995. koju je režirao Emir Kusturica u srpsko-francusko-njemačko-mađarskoj koprodukciji.

Novi!!: Dušan Kovačević i Podzemlje (1995.) · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Dušan Kovačević i Portugal · Vidi više »

Profesionalac (2003.)

Profesionalac je srpski film iz 2003.

Novi!!: Dušan Kovačević i Profesionalac (2003.) · Vidi više »

Sabirni centar (1989.)

Sabirni centar (sr. Сабирни центар) srpski je film iz 1989.

Novi!!: Dušan Kovačević i Sabirni centar (1989.) · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Dušan Kovačević i Srbija · Vidi više »

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Novi!!: Dušan Kovačević i Srbija i Crna Gora · Vidi više »

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Novi!!: Dušan Kovačević i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Tko to tamo pjeva

"Tko to tamo pjeva?" (srp. “Ko to tamo peva?”/ "Ко то тамо пева?") je srpska komedija iz 1980. koju je režirao Slobodan Šijan.

Novi!!: Dušan Kovačević i Tko to tamo pjeva · Vidi više »

Veleposlanik

Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.

Novi!!: Dušan Kovačević i Veleposlanik · Vidi više »

12. srpnja

12.

Novi!!: Dušan Kovačević i 12. srpnja · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1948. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1973. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1977. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1978. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1980. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1982. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1983. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1984. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1987. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1991. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1996. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Dušan Kovačević i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Dušan Kovačević i 2000. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Dušan Kovačević i 2005. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Dušan Kovačević i 2009. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »