Brže od pregledniku!
23 odnosi: Beč, Bečka državna opera, Carmen, Frankfurt na Majni, Georges Bizet, Glumac, Helsinki, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Latvija, Metropolitan Opera, Mezzosopran, New York (razdvojba), Pariz, Riga, Sjedinjene Američke Države, Wolfgang Amadeus Mozart, Zagreb, 16. rujna, 1976., 1996., 1999., 2003., 2004..
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Elina Garanča i Beč · Vidi više »
Bečka državna opera
Bečka državna opera Bečka državna opera oko 1900. Bečka državna opera (njem. Wiener Staatsoper, raniji naziv k.k. Hofoper) jedna je od znamenitosti na bečkom Ringu, najvažnija operna kuća Beča i jedna od najpoznatijih na svijetu.
Novi!!: Elina Garanča i Bečka državna opera · Vidi više »
Carmen
Carmen (Carmencita) je francuska opera Georges Bizeta nastala 1875. godine.
Novi!!: Elina Garanča i Carmen · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Elina Garanča i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Georges Bizet
Georges Bizet (Pariz, 25. listopada 1838. – Bougival, 3. lipnja 1875.), francuski skladatelj i pijanist romantičkog doba.
Novi!!: Elina Garanča i Georges Bizet · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Elina Garanča i Glumac · Vidi više »
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Novi!!: Elina Garanča i Helsinki · Vidi više »
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
KD Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – poznata i kao Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski”, neslužbeno samo Lisinski – kulturna je institucija smještena u Zagrebu između željezničkoga kolodvora i Ulice grada Vukovara, a nasuprot Palači pravde u četvrti Trnje.
Novi!!: Elina Garanča i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Elina Garanča i Latvija · Vidi više »
Metropolitan Opera
Pročelje zgrade Opere. Stara zgarada Opere u 39. ulici u Broadwayu. Metropolitan opera je operna kuća u New Yorku te jedna od najpoznatijih i najprestižnijih opernih kuća u svijetu.
Novi!!: Elina Garanča i Metropolitan Opera · Vidi više »
Mezzosopran
Mezzosopran (tal. mezzo.
Novi!!: Elina Garanča i Mezzosopran · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Elina Garanča i New York (razdvojba) · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Elina Garanča i Pariz · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Elina Garanča i Riga · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Elina Garanča i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Novi!!: Elina Garanča i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Elina Garanča i Zagreb · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Elina Garanča i 16. rujna · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Elina Garanča i 1976. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Elina Garanča i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Elina Garanča i 1999. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Elina Garanča i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Elina Garanča i 2004. · Vidi više »
