Brže od pregledniku!
127 odnosi: Aleksandar Đorđević, Arvydas Sabonis, Atena (grad), Šarūnas Jasikevičius, Šarūnas Marčiulionis, Španjolska, Španjolska košarkaška reprezentacija, Švedska, Švicarska, Ženeva, Češka, Čehoslovačka, Barcelona, Belgija, Beograd, Budimpešta, Bugarska, Bugarska košarkaška reprezentacija, Crna Gora, Dirk Nowitzki, Dražen Dalipagić, Dražen Petrović, Egipat, Egipatska košarkaška reprezentacija, Essen, Europska prvenstva u košarci za žene, Europsko prvenstvo u košarci 2015., Europsko prvenstvo u košarci 2017., Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 1973., Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 1997., Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007., Europsko prvenstvo u košarci – Švedska 2003., Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1935., Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1946., Europsko prvenstvo u košarci – Čehoslovačka 1947., Europsko prvenstvo u košarci – Čehoslovačka 1981., Europsko prvenstvo u košarci – Belgija 1977., Europsko prvenstvo u košarci – Bugarska 1957., Europsko prvenstvo u košarci – Egipat 1949., Europsko prvenstvo u košarci – Finska 1967., Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1951., Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1983., Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1999., Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1987., Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1995., Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1969., Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1979., Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1991., Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1961., Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1975., ..., Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1989., Europsko prvenstvo u košarci – Latvija 1937., Europsko prvenstvo u košarci – Litva 1939., Europsko prvenstvo u košarci – Litva 2011., Europsko prvenstvo u košarci – Mađarska 1955., Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1971., Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1985., Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1993., Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 1963., Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009., Europsko prvenstvo u košarci – Slovenija 2013., Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005., Europsko prvenstvo u košarci – SSSR 1953., Europsko prvenstvo u košarci – SSSR 1965., Europsko prvenstvo u košarci – Turska 1959., Europsko prvenstvo u košarci – Turska 2001., Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 16 godina, Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 18 godina, Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 20 godina, Finska, Francuska, Gorica (grad), Grčka, Grčka košarkaška reprezentacija, Gregor Fučka, Helsinki, Hrvatska, Istanbul, Italija, Izrael, Kairo, Kaunas, Krešimir Ćosić, Latvija, Liège, Litva, Mađarska, Mađarska košarkaška reprezentacija, Međunarodna košarkaška federacija, Modestas Paulauskas, Moskva, Nantes, Napulj, Nikos Galis, Njemačka, Novi Sad, Otar Korkia, Pariz, Pau Gasol i Sáez, Podgorica, Poljska, Prag, Predrag Stojaković, Radivoj Korać, Riga, Rim, Rumunjska, Rusija, Sabahudin Bilalović, Savezna Republika Jugoslavija, Sergej Belov, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sofija, Sovjetski Savez, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srbijansko-crnogorska rukometna reprezentacija, Stockholm, Stuttgart, Talijanska košarkaška reprezentacija, Toni Kukoč, Turska, Valdis Valters, Vršac, Wrocław, Zagreb. Proširite indeks (77 više) »
Aleksandar Đorđević
| Aleksandar Saša Đorđević (Beograd, 26. kolovoza 1967.), bivši srbijanski košarkaš koji je igrao na poziciji razigravača.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Aleksandar Đorđević · Vidi više »
Arvydas Sabonis
Arvydas Sabonis (Kaunas, 19. prosinca 1964.) bivši je sovjetski i litavski košarkaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Arvydas Sabonis · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Atena (grad) · Vidi više »
Šarūnas Jasikevičius
Šarūnas Jasikevičius (Kaunas, 5. ožujka 1976.) je litavski košarkaški trener i bivši profesionalni košarkaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Šarūnas Jasikevičius · Vidi više »
Šarūnas Marčiulionis
Raimondas Šarūnas Marčiulionis (Kaunas, 13. lipnja 1964.), litvanski košarkaš, jedan od prvih europskih igrača u NBA ligi.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Šarūnas Marčiulionis · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Španjolska · Vidi više »
Španjolska košarkaška reprezentacija
Bez opisa.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Španjolska košarkaška reprezentacija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Švicarska · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Ženeva · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Češka · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Čehoslovačka · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Barcelona · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Belgija · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Beograd · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Budimpešta · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Bugarska · Vidi više »
Bugarska košarkaška reprezentacija
Bugarska košarkaška reprezentacija predstavlja državu Bugarsku u športu košarci.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Bugarska košarkaška reprezentacija · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Crna Gora · Vidi više »
Dirk Nowitzki
Dirk Werner Nowitzki (Würzburg, Njemačka, 19. lipnja 1978.) njemački je profesionalni košarkaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Dirk Nowitzki · Vidi više »
Dražen Dalipagić
Dražen Dalipagić (Mostar, 27. studenoga 1951.), bosanskohercegovački je košarkaš i trener koji je najveći dio igračke karijere napravio u Srbiji, čiji je državljanin.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Dražen Dalipagić · Vidi više »
Dražen Petrović
Nadgrobni spomenik Dražena Petrovića na Mirogoju Dražen Petrović (Šibenik, 22. listopada 1964. – Denkendorf, Bavarska, 7. lipnja 1993.), bio je hrvatski košarkaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Dražen Petrović · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Egipat · Vidi više »
Egipatska košarkaška reprezentacija
Egipatska košarkaška reprezentacija predstavlja državu Egipat u športu košarci.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Egipatska košarkaška reprezentacija · Vidi više »
Essen
Essen je grad u središtu Ruhrske oblasti u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Essen · Vidi više »
Europska prvenstva u košarci za žene
Nakon EP 2013.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europska prvenstva u košarci za žene · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci 2015.
Europsko prvenstvo u košarci 2015. ili FIBA Eurobasket 2015. je 39.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci 2015. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci 2017.
Europsko prvenstvo u košarci 2017. ili FIBA Eurobasket 2017. bilo je 40.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci 2017. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 1973.
Europsko prvenstvo u košarci 1973. godine održalo se u Španjolskoj od 27.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 1973. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 1997.
Europsko prvenstvo u košarci 1997. godine održalo se u Španjolskoj od 25.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 1997. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007.
Europsko prvenstvo u košarci 2007. je održano u Španjolskoj od 3.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Švedska 2003.
Europsko prvenstvo u košarci 2003. godine održalo se u Švedskoj od 5.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Švedska 2003. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1935.
Logo Europsko prvenstvo u košarci 1935. godine održalo se u Ženevi od 2.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1935. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1946.
Europsko prvenstvo u košarci 1946. godine održalo se u Ženevi od 30.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1946. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Čehoslovačka 1947.
Europsko prvenstvo u košarci 1947. godine održalo se u Pragu od 27.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Čehoslovačka 1947. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Čehoslovačka 1981.
Europsko prvenstvo u košarci 1981. godine održalo se u Čehoslovačkoj od 26.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Čehoslovačka 1981. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Belgija 1977.
Europsko prvenstvo u košarci 1977. godine održalo se u Belgiji od 15.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Belgija 1977. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Bugarska 1957.
Europsko prvenstvo u košarci 1957. godine održalo se u Sofiji od 20.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Bugarska 1957. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Egipat 1949.
Europsko prvenstvo u košarci 1949. godine održalo se u Kairu od 15.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Egipat 1949. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Finska 1967.
Europsko prvenstvo u košarci 1967. godine održalo se u Finskoj od 28.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Finska 1967. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1951.
Europsko prvenstvo u košarci 1951. godine održalo se u Parizu od 3.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1951. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1983.
Europsko prvenstvo u košarci 1983. godine održalo se u Francuskoj od 26.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1983. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1999.
Europsko prvenstvo u košarci 1999. godine održalo se u Francuskoj od 21.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1999. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1987.
Europsko prvenstvo u košarci 1987. godine održalo se u Pireju od 3.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1987. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1995.
Europsko prvenstvo u košarci 1995. održalo se u Ateni od 21.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1995. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1969.
Europsko prvenstvo u košarci 1969. godine održalo se u Italiji od 25.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1969. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1979.
Europsko prvenstvo u košarci 1979. godine održalo se u Italiji od 9.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1979. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1991.
Europsko prvenstvo u košarci 1991. godine održalo se u Rimu od 24.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1991. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1961.
Europsko prvenstvo u košarci 1961. godine održalo se u Beogradu od 29.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1961. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1975.
Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine održalo se u Jugoslaviji od 7.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1975. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1989.
Europsko prvenstvo u košarci 1989. godine je 26.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1989. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Latvija 1937.
Europsko prvenstvo u košarci 1937. godine održalo se u Rigi od 2.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Latvija 1937. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Litva 1939.
Europsko prvenstvo u košarci 1939. godine održalo se u Kaunasu od 21.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Litva 1939. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Litva 2011.
Europsko prvenstvo u košarci - Litva 2011. 37.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Litva 2011. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Mađarska 1955.
Europsko prvenstvo u košarci 1955. godine održalo se u Budimpešti od 7.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Mađarska 1955. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1971.
Europsko prvenstvo u košarci 1971. godine održalo se u Njemačkoj od 10.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1971. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1985.
Europsko prvenstvo u košarci 1985. godine održalo se u Njemačkoj od 5.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1985. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1993.
Europsko prvenstvo u košarci 1993. godine održalo se u Njemačkoj od 22.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1993. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 1963.
Europsko prvenstvo u košarci 1963. godine održalo se u Wrocławu (Poljska) od 4.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 1963. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.
Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009. bilo je 36.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Slovenija 2013.
Europsko prvenstvo u košarci - Slovenija 2013. 38.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Slovenija 2013. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005.
Europsko prvenstvo u košarci 2005. godine održalo se u Srbiji i Crnoj Gori od 16.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – SSSR 1953.
Europsko prvenstvo u košarci 1953. godine održalo se u Moskvi od 24.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – SSSR 1953. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – SSSR 1965.
Europsko prvenstvo u košarci 1965. godine održalo se u Moskvi i Tbilisiju u Sovjetskom Savezu od 30.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – SSSR 1965. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Turska 1959.
Europsko prvenstvo u košarci 1959. godine održalo se u Istanbulu od 21.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Turska 1959. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Turska 2001.
Europsko prvenstvo u košarci 2001. godine održalo se u Turskoj od 31.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci – Turska 2001. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 16 godina
Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 16 godina, prije znano kao Europsko kadetsko prvenstvo, košarkaško je natjecanje koje se održava svake godine (od 1971. do 2003. održavalo se svako dvije godine).
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 16 godina · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 18 godina
Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 18 godina međunarodno je košarkaško natjecanje koje se održavalo od 1964.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 18 godina · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 20 godina
Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 20 godina igralo se svako dvije godine od 1992.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 20 godina · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Finska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Francuska · Vidi više »
Gorica (grad)
Gorica (talijanski: Gorizia) je grad i općina u sjeveroistočnoj Italiji, u autonomnoj regiji Furlanija-Julijska krajina.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Gorica (grad) · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Grčka · Vidi više »
Grčka košarkaška reprezentacija
Grčka košarkaška reprezentacija predstavlja Grčku na međunarodnim natjecanjima.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Grčka košarkaška reprezentacija · Vidi više »
Gregor Fučka
Gregor Fučka (Kranj, 7. kolovoza 1971.) naturalizirani je talijanski profesionalni košarkaš, porijekom iz Slovenije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Gregor Fučka · Vidi više »
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Helsinki · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Hrvatska · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Istanbul · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Italija · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Izrael · Vidi više »
Kairo
Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Kairo · Vidi više »
Kaunas
Kaunas (slav. Kovno), znan pod još nekoliko imena, je drugi najveći grad u Litvi i bivši privremeni glavni grad.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Kaunas · Vidi više »
Krešimir Ćosić
Krešimir Ćosić (Zagreb, 26. studenoga 1948. – Baltimore, SAD, 25. svibnja 1995.), bio je hrvatski košarkaš i trener.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Krešimir Ćosić · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Latvija · Vidi više »
Liège
Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Liège · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Litva · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Mađarska · Vidi više »
Mađarska košarkaška reprezentacija
Mađarska košarkaška reprezentacija predstavlja državu Mađarsku u športu košarci.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Mađarska košarkaška reprezentacija · Vidi više »
Međunarodna košarkaška federacija
Međunarodna košarkaška federacija je organizacija koja upravlja i regulira košarkaškim sportom.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Međunarodna košarkaška federacija · Vidi više »
Modestas Paulauskas
Modestas Juozapas Paulauskas (Kretinga, Litva, 19. ožujka 1945.), litvanski bivši košarkaš i košarkaški trener.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Modestas Paulauskas · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Moskva · Vidi više »
Nantes
Nantes (Naoned na bretonskom i Naunnt ili Nàntt na gallo jeziku) je grad na zapadu Francuske, upravno središte departmana Loire-Atlantique i glavni grad regije Pays de la Loire.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Nantes · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Napulj · Vidi više »
Nikos Galis
Nikos Galis (Union City, New Jersey, SAD, 23. lipnja 1957.) bivši je grčki košarkaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Nikos Galis · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Njemačka · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Novi Sad · Vidi više »
Otar Korkia
Otar Korkia (gru. ოთარ ქორქია) (Kutaisi, Gruzija, 10. svibnja 1923. – Tbilisi, Gruzija, 15. ožujka 2005.), gruzijski bivši košarkaš i košarkaški trener.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Otar Korkia · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Pariz · Vidi više »
Pau Gasol i Sáez
Pau Gasol Sáez (Sant Boi de Llobregat, Barcelona, 6. srpnja 1980.) bivši je španjolski profesionalni košarkaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Pau Gasol i Sáez · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Podgorica · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Poljska · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Prag · Vidi više »
Predrag Stojaković
Predrag "Peđa" Stojaković (srp. ćir. Предраг "Пеђа" Стојаковић, Požega, 9. lipnja 1977.) srbijanski je profesionalni košarkaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Predrag Stojaković · Vidi više »
Radivoj Korać
Radivoj Korać (Sombor, 5. studenoga 1938. – Kamenica, općina Ilijaš, BiH, 2. lipnja 1969.), bio je srbijanski košarkaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Radivoj Korać · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Riga · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Rim · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Rumunjska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Rusija · Vidi više »
Sabahudin Bilalović
Sabahudin "Dino" Bilalović (Trebinje, Bosna i Hercegovina, 7. svibnja 1960. – Makarska, 29. srpnja 2003.) je bivši bosanskohercegovački profesionalni košarkaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Sabahudin Bilalović · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sergej Belov
Sergej Aleksandrovič Belov (ruski: Серге́й Алекса́ндрович Бело́в) (Našćjokovo, SSSR, 23. siječnja 1944. – Perm, Rusija, 3. listopada 2013.)Velika ruska enciklopedija (2005.), Moskva: Bolšaja Rossijskaja Enciklopedija Publisher, vol.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Sergej Belov · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Sofija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Srbijansko-crnogorska rukometna reprezentacija
Srpsko-crnogorska rukometna reprezentacija je predstavljala državu Srbiju i Crnu Goru u športu rukometu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Srbijansko-crnogorska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Stockholm · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Stuttgart · Vidi više »
Talijanska košarkaška reprezentacija
Almería 2005.15px prvaci Italija Kategorija:Košarka u Italiji Košarka.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Talijanska košarkaška reprezentacija · Vidi više »
Toni Kukoč
Toni Kukoč (Split, 18. rujna 1968.), bivši je hrvatski košarkaš i reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Toni Kukoč · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Turska · Vidi više »
Valdis Valters
Valdis Valters (rus. Валдис Беннович Валтерс) (4. kolovoza 1957.) je bivši latvijski košarkaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Valdis Valters · Vidi više »
Vršac
Vršac (srp. Вршац, mađ.: Versec, Versecz, nje.: Werschetz, rum.: Vârşeţ, tur.: Virşac) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Republici Srbiji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Vršac · Vidi više »
Wrocław
Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Wrocław · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Europsko prvenstvo u košarci i Zagreb · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Europska košarkaška prvenstva, Europska prvenstva u košarci, Europsko košarkaško prvenstvo, Košarkaška EP, Košarkaško EP.
