Brže od pregledniku!
26 odnosi: Baltičko more, Divlja svinja, Estonija, Fitogeografija, Grabljivice, Kosac, Latinski jezik, Los, Močvara, Nacionalni park, Nacionalni park Lahemaa, Nacionalni park Matsalu, Nacionalni park Soomaa, Obični ris, Orao klokotaš, Paleoarktička zona, Pärnu, Ptice, Ramsarska konvencija, Riđa muljača, Sivi vuk, Smeđi medvjed, Svjetska organizacija za zaštitu prirode, Turizam, Viljandi, Zlatovrana.
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Fauna Estonije i Baltičko more · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Fauna Estonije i Divlja svinja · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Fauna Estonije i Estonija · Vidi više »
Fitogeografija
Biljni zemljopis ili fitogeografija (grč. fito + geografija - biljni zemljopis;Vidi:• Hrvatski jezični portal: i • Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.,, str. 433. i 478. nelog. biljni zemljopisIvan Šugar:, Zelene stranice, II., 30. travnja 2010.), znanstvena disciplina biogeografije odnosno botanike koja se usmjerava na istraživanje i zakonitosti rasprostranjivanja odnosno razmještaja biljnih vrsta unutar tzv.
Novi!!: Fauna Estonije i Fitogeografija · Vidi više »
Grabljivice
Ptice grabljivice (lat. Raptatores) je po zastarjeloj klasifikaciji bio zajednički naziv za dva podreda, dnevne grabljivice i noćne grabljivice.
Novi!!: Fauna Estonije i Grabljivice · Vidi više »
Kosac
Kosac (Crex crex) ptica je selica koja se razmnožava na vlažnim travnjacima, pašnjacima i livadama na području Euroazije, dok zimu provodi u jugoistočnoj Africi.
Novi!!: Fauna Estonije i Kosac · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Fauna Estonije i Latinski jezik · Vidi više »
Los
Los (lat. Alces) su najveće živuće vrsta jelena, visoki do 2 m u visini ramena i teški do 800 kg.
Novi!!: Fauna Estonije i Los · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Fauna Estonije i Močvara · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: Fauna Estonije i Nacionalni park · Vidi više »
Nacionalni park Lahemaa
''Viru raba'' Nacionalni park Lahemaa (est. Lahemaa rahvuspark) se nalazi u sjevernoj Estoniji na obalama Finskog zaljeva, 70 kilometara istočno od glavnog grada Tallinna.
Novi!!: Fauna Estonije i Nacionalni park Lahemaa · Vidi više »
Nacionalni park Matsalu
Nacionalni park Matsalu zimi Nacionalni park Matsalu (prethodno Prirodni rezervat Matsalu, est.: Matsalu rahvuspark, često samo Matsalu) je prirodni rezervat (osnovan je 1957.) i nacionalni park koji se nalazi u okrugu Läänemaa, zapadna Estonija.
Novi!!: Fauna Estonije i Nacionalni park Matsalu · Vidi više »
Nacionalni park Soomaa
Nacionalni park Soomaa Video Nacionalnog parka Soomaa snimljen dronom 2023. Nacionalni park Soomaa (est.: Soomaa rahvuspark) se nalazi u jugozapadnoj Estoniji u okrugu Viljandimaa.
Novi!!: Fauna Estonije i Nacionalni park Soomaa · Vidi više »
Obični ris
Obični ris (lat. Lynx lynx), ili euroazijski ris je najveća mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu.
Novi!!: Fauna Estonije i Obični ris · Vidi više »
Orao klokotaš
Orao klokotaš (Aquila clanga) je srednje veliki orao iz roda pravih orlova i porodice jastrebova (Accipitridae).
Novi!!: Fauna Estonije i Orao klokotaš · Vidi više »
Paleoarktička zona
Paleoarktička zona Paleoarktička zona na području biogeografije označava "stara kopnena područja" Europe, Sjeverne Afrike do južnog ruba Sahare i Azije (na jugu do Himalaje (bez Indijskog potkontinenta i Arapskog poluotoka) i pripadajuće otoke. Paleoarktička zona nastala je u geološkom razdoblju paleogenu, kada su se na tom području razvijale nove formacije biljaka i životinja. Zajedno s nearktičkom regijom (.
Novi!!: Fauna Estonije i Paleoarktička zona · Vidi više »
Pärnu
* Okrug Pärnumaa, estonski okrug.
Novi!!: Fauna Estonije i Pärnu · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Fauna Estonije i Ptice · Vidi više »
Ramsarska konvencija
Logotip Ramsarske konvencije Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.
Novi!!: Fauna Estonije i Ramsarska konvencija · Vidi više »
Riđa muljača
Riđa muljača (smeđa muljača; lat. Limosa lapponica), ptica selica iz porodice Scolopacidae, u Hrvatskoj se klasificirana kao rijetka preletnica.
Novi!!: Fauna Estonije i Riđa muljača · Vidi više »
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Novi!!: Fauna Estonije i Sivi vuk · Vidi više »
Smeđi medvjed
zagrebačkom zoološkom vrtu Smeđi medvjed (Ursus arctos) zvijer je iz porodice medvjeda.
Novi!!: Fauna Estonije i Smeđi medvjed · Vidi više »
Svjetska organizacija za zaštitu prirode
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (engleski: World Wide Fund for Nature, prije World Wildlife Fund na međunarodnoj razini, no i dalje nosi to ime u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama), službena skraćenica WWF, međunarodna je nevladina organizacija osnovana 1961. godine sa svrhom promocije i djelovanja u području ekologije i zaštite prirode.
Novi!!: Fauna Estonije i Svjetska organizacija za zaštitu prirode · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Fauna Estonije i Turizam · Vidi više »
Viljandi
Jezero i ruševine staroga dvorca Viljandi (njem. Fellin, rus. Вильянди) je grad i općina u valovitom području južne Estonije, s populacijom od 19.870 (2007.) koja je u stalnom padu.
Novi!!: Fauna Estonije i Viljandi · Vidi više »
Zlatovrana
Zlatovrana (lat. Coracias garrulus), prema Rucneru zlatovrana modrulja, jedna je od poznatih vrsta modrivrana iz porodice zlatovrana koja živi u Europi i u Aziji u Keniji, Turskoj, Moroku i u Srednjoj Aziji te je rijetka i ugrožena vrsta.
Novi!!: Fauna Estonije i Zlatovrana · Vidi više »
