Brže od pregledniku!
33 odnosi: Akkalskolaponski jezik, Švedska, Baltofinski jezici, Erzjanski jezik, Estonija, Estonski jezik, Europa, Finska, Finski jezik, Ingrijski jezik, Južnolaponski jezik, Karelski jezik, Kemskolaponski jezik, Kildinskolaponski jezik, Kvenski finski, Laponski jezici, Ludijski jezik, Lulejskolaponski jezik, Mađarski jezik, Norveška, Olonecki jezik, Permjački jezici, Pitejskolaponski jezik, Povolškofinski jezici, Rusija, Sjevernolaponski jezik, Skoltskolaponski jezik, Tornedalski finski (jezik), Ugarski jezici, Ugrofinski jezici, Umejskolaponski jezik, Uralski jezici, Vodski jezik.
Akkalskolaponski jezik
Akalskolaponski jezik ili akkalskolaponski jezik (ahkilski, babino, babinski; ISO 639-3: sia), istočnolaponski jezik koji se do ranih 2000-ih godina govorio na jugozapadu poluotoka Kole u Rusiji.
Novi!!: Finski jezici i Akkalskolaponski jezik · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Finski jezici i Švedska · Vidi više »
Baltofinski jezici
Baltofinski jezici, jezici Baltičkih Finaca kojima se služi skupina finskih naroda u bližem području Baltičkog mora, poglavito u Finskoj, Estoniji i u Rusiji (Karelija).
Novi!!: Finski jezici i Baltofinski jezici · Vidi više »
Erzjanski jezik
Erzjanski ili erzjamordvinski jezik je jezik, koji se govori u Rusiji, uglavnom u Republici Mordoviji i u susjednim regijama Rusije te u bivšim zemljama SSSR-a, gdje žive pripadnici etničke skupine Mordvina.
Novi!!: Finski jezici i Erzjanski jezik · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Finski jezici i Estonija · Vidi više »
Estonski jezik
Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.
Novi!!: Finski jezici i Estonski jezik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Finski jezici i Europa · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Finski jezici i Finska · Vidi više »
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Novi!!: Finski jezici i Finski jezik · Vidi više »
Ingrijski jezik
Ingrijski jezik (ISO 639-3: izh; ižorski; ижорский язык), baltofinski jezik, Uralska porodica, u baltičkom području Rusije, lenjingradska oblast.
Novi!!: Finski jezici i Ingrijski jezik · Vidi više »
Južnolaponski jezik
Južnolaponski jezik (ISO 639-3: sma), laponski jezik kojim govori 600 ljudi, od toga 300 u švedskoj Laponiji (Krauss, 1995.): općina Vilhelmina; okruzi Dalarna (Idre), Jämtland (općina Härjedalen); 300 u Norveškoj, općina Hattfjelldal i Wefsen.
Novi!!: Finski jezici i Južnolaponski jezik · Vidi više »
Karelski jezik
Karelski jezik (ISO 639-3: krl), jezik Karelijaca, finska skupina jezika, kojim govori 35 000 ljudi (1993 Salminen) na području ruske Karelije, i 10 000 u Finskoj (1994), u provinciji Oulu.
Novi!!: Finski jezici i Karelski jezik · Vidi više »
Kemskolaponski jezik
Kemskolaponski jezik (fin. keminsaame, ISO 639-3: sjk), jedini izumrli laponski jezik koji se negdje do 1800.
Novi!!: Finski jezici i Kemskolaponski jezik · Vidi više »
Kildinskolaponski jezik
Kildinskolaponski jezik (ISO 639-3: sjd; kildinskosaamski, lapski, saamski), istočnolaponski jezik, uralska porodica, kojim govori oko 500 Laponaca (2007.) od ukupno 1 000 etničkih (M. Krauss, 1995.). Populacija svih Saama u Rusiji iznosi 1 900 (M. Krauss, 1995.). Pripadnici ove skupine Laponava svoj jezik nazivaju gjelddasámegiella.
Novi!!: Finski jezici i Kildinskolaponski jezik · Vidi više »
Kvenski finski
Kvenski finski (kvenski, sjevernofinski; ISO 639-3: fkv), uralski jezik finske skupine, kojim govori 6 500 ljudi (1998 The Federation of Norwegian Kven People), etničkih Kvena u sjevernonorveškim okruzima Tromsø i Finnmark, osobito o gradovima i naseljima Tromsø, Børselv, Bugøynes, Neiden, Vadsø, Skibotn, Storslett, Kvænangsbotn, Áltá (Álaheadju), Oteren.
Novi!!: Finski jezici i Kvenski finski · Vidi više »
Laponski jezici
Laponski jezici (saamski, samski jezici), naziv za nekadašnju jezičnu skupinu finsko-laponskih jezika kojima govore Laponci ili Saami (Sami) na sjeveru Skandinavije u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj te na poluotoku Koli u Rusiji.
Novi!!: Finski jezici i Laponski jezici · Vidi više »
Ludijski jezik
Ludijski jezik (lüüdi, luudikiel, lüüdikš, lyudikovian, lyudic, ludian, ludic; ISO 639-3: lud), finski jezik, predstavnik nekadašnje baltofinske skupine, kojim govori oko 3 000 ljudi (2007.; 5 000, 2000. Salminen), od ukupno 10 000 etničkih pripadnika Luda ili Ludijaca, naseljenih naročito oko grada Petroskoi (Petrozavodsk) na području Karelije u Rusiji.
Novi!!: Finski jezici i Ludijski jezik · Vidi više »
Lulejskolaponski jezik
Lulejskolaponski jezik (lulejskosaamski; ISO 639-3: smj), jedan od 11 laponskih jezika kojim govori oko 2 000 ljudi u Švedskoj i Norveškoj.
Novi!!: Finski jezici i Lulejskolaponski jezik · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Finski jezici i Mađarski jezik · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Finski jezici i Norveška · Vidi više »
Olonecki jezik
Olonecki jezik /po nazivu grada Olonec (rus. Олонец; karel. Anus; Finn. Aunus /(olonecki-karelski, aunus, lívõnkél, livvikovian, olonets, olonetsian, livvi-karelian, livvi, livvikovskij jazyk; ISO 639-3: olo), finski jezik kojim govori 14 100 ljudi u Ruskoj Federaciji (2000 WCD; 65 000 etničkih) i 5 170 u Finskoj (2000; 140 000 etničkih). Na području Rusije služe se i ruskim, a u Finskoj i finskim. U Rusiji se uči u osnovnim školama. Sličan je ali različit je od karelskog i ludijskog.
Novi!!: Finski jezici i Olonecki jezik · Vidi više »
Permjački jezici
Permjački jezici, ima kojim se označava skupina finskih jezika na europskom području Rusije, osobito u Komi-Permjačkom nacionalnom okrugu, republici Komi i Udmurtiji.
Novi!!: Finski jezici i Permjački jezici · Vidi više »
Pitejskolaponski jezik
Pitejskolaponski jezik (izvorno bidumsámegiella, ISO 639-3: sje), jedan od 11 laponskih jezika kojim govore 2 000 pitejskih Laponaca (Krauss, 1995.) na području Švedske u Arjeplogu u Arvidsjauru, duž rijeke Piteja, govori svega 20 ljudi (T. Salminen, 2000.). U Norveškoj žive između Saltenfjorda i Ranenfjorda, ali njime tamo više nitko ne govori (T. Salminen, 2000.). Svoj jezik nazivaju bihtánsápmi ili biđonsámegiella.
Novi!!: Finski jezici i Pitejskolaponski jezik · Vidi više »
Povolškofinski jezici
Povolškofinski jezici (Finsko-povolški jezici), skupina finskih jezika kojim se služe Povolški Finci u području rijeke Volge u Rusiji.
Novi!!: Finski jezici i Povolškofinski jezici · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Finski jezici i Rusija · Vidi više »
Sjevernolaponski jezik
Sjevernolaponski jezik (ISO 639-3: sme), najgovoreniji laponski jezik kojim govori oko 15 000 ljudi u Norveškoj (Krauss, 1995.) u okruzima Finnmarku, Tromsu, Nordlandu i Ofotenu; 1 700 u Finskoj (popis iz 2001.), općine Utsjoki, Enontekiö i Sodankylä; i 4 000 u Švedskoj (Krauss, 1995.): Karesuando i Jukkasjärvi.
Novi!!: Finski jezici i Sjevernolaponski jezik · Vidi više »
Skoltskolaponski jezik
Skoltskolaponski jezik (koltasaamski, koltski, loparski, koltskolapski; ISO 639-3: sms) jedan od 11 laponskih jezika kojim govore skoltski Laponci na istoku Laponije, istočno od jezera Inarija u Finskoj i Rusiji.
Novi!!: Finski jezici i Skoltskolaponski jezik · Vidi više »
Tornedalski finski (jezik)
Tornedalski finski jezik (ISO 639-3: fit), jedan od finskih jezika, kojim govori oko 109 600 ljudi u Skandinaviji, posebno na području Švedske (79 600; 2000) u opčinama Gällivare, Kiruna, Pajala, Övertorneä i Haparanda, okrug Norrbotten, i u Finskoj oko 30 000 (1997 Birger Winsa).
Novi!!: Finski jezici i Tornedalski finski (jezik) · Vidi više »
Ugarski jezici
Ugarski jezici, grana ugro-finskih jezika kojima govori današnji Mađari u Mađarskoj i susjednim zemljama i Opski Ugri na području Rusije.
Novi!!: Finski jezici i Ugarski jezici · Vidi više »
Ugrofinski jezici
Ugrofinski jezici Ugrofinski jezici, grana uralskih jezika koja se sastoji od finske (danas finsko-permjačka) i ugarske podskupine.
Novi!!: Finski jezici i Ugrofinski jezici · Vidi više »
Umejskolaponski jezik
Umejskolaponski jezik (izvorno ubmejesámiengiälla, ISO 639-3: sju), gotovo izumrli laponski jezik kojim govori još svega 20 ljudi duž rijeke Umea u Švedskoj u općini Malu, Lyckseleu, Sorseleu i Tärni.
Novi!!: Finski jezici i Umejskolaponski jezik · Vidi više »
Uralski jezici
Uralski jezici Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.
Novi!!: Finski jezici i Uralski jezici · Vidi više »
Vodski jezik
Vodski jezik (ISO 639-3: vot), gotovo nestali jezik kojim se služilo 15 osoba (1997; 25, 1979, Valt) od ukupno 73 pripadnika etničke grupe Voda (200, 1990. po A. E. Kibriku), malenog naroda naseljenog u području Kingiseppa kod Sankt Peterburga u zapadnoj Rusiji.
Novi!!: Finski jezici i Vodski jezik · Vidi više »
