Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Fran Hrčić

Indeks Fran Hrčić

Fran Hrčić (Samobor, 7. listopada 1876. — Samobor, 1. studenoga 1953.), hrvatski dramatičar.

37 odnosi: Antun Gustav Matoš, Dramski pisac, Etnologija, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Kazalište, Lav Nikolajevič Tolstoj, Miroslav Šicel, Modernizam (književnost), Nikola Batušić, Novela, Novosti (Zagreb), Obzor (novine), Osijek, Pokret (Zagreb, 1904.), Prag, Roditelji, Samobor, Savremenik, Slavistika, Slavonija, Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895., Sveučilište u Beču, Sveučilište u Zagrebu, Trg bana Jelačića (Zagreb), Umjetnost, Vanja Radauš, Varaždin, Zadar, Zagreb, 1. studenoga, 1876., 1895., 1898., 1953., 7. listopada.

Antun Gustav Matoš

Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.

Novi!!: Fran Hrčić i Antun Gustav Matoš · Vidi više »

Dramski pisac

Dramski pisac ili dramatičar je osoba koja piše drame, koji mogu biti kazališna, komorna ili književna djela u dramskoom obliku koja nisu predviđena za izvođenje.

Novi!!: Fran Hrčić i Dramski pisac · Vidi više »

Etnologija

Etnologija (narodoznanstvo) je specifična znanost koja se bavi proučavanjem kulture pojedinih naroda.

Novi!!: Fran Hrčić i Etnologija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Fran Hrčić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Novi!!: Fran Hrčić i Hrvatska književnost · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.

Novi!!: Fran Hrčić i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Fran Hrčić i Kazalište · Vidi više »

Lav Nikolajevič Tolstoj

Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.

Novi!!: Fran Hrčić i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »

Miroslav Šicel

Miroslav Šicel (Varaždin, 16. kolovoza 1926. – Zagreb, 25. studenoga 2011.) bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, redaktor i autor školskih udžbenika.

Novi!!: Fran Hrčić i Miroslav Šicel · Vidi više »

Modernizam (književnost)

Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.

Novi!!: Fran Hrčić i Modernizam (književnost) · Vidi više »

Nikola Batušić

Nikola Batušić (Zagreb, 18. veljače 1938. – Zagreb, 22. siječnja 2010.), bio je hrvatski akademik, književni povjesničar, teatrolog i kazališni kritičar.

Novi!!: Fran Hrčić i Nikola Batušić · Vidi više »

Novela

Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.

Novi!!: Fran Hrčić i Novela · Vidi više »

Novosti (Zagreb)

Novosti su bile hrvatske dnevne novine.

Novi!!: Fran Hrčić i Novosti (Zagreb) · Vidi više »

Obzor (novine)

Obzor je ime nekoliko hrvatskih novinskih izdanja, kao 'Obzor' u razdoblju 1860. – 1941. (dnevne novine), kao 'Hrvatski obzor' u suvremeno doba (tjednik).

Novi!!: Fran Hrčić i Obzor (novine) · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Fran Hrčić i Osijek · Vidi više »

Pokret (Zagreb, 1904.)

Pokret je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.

Novi!!: Fran Hrčić i Pokret (Zagreb, 1904.) · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Fran Hrčić i Prag · Vidi više »

Roditelji

Majka, otac i dijete Roditelji svaka jedinka koja ima potomstvo.

Novi!!: Fran Hrčić i Roditelji · Vidi više »

Samobor

Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.

Novi!!: Fran Hrčić i Samobor · Vidi više »

Savremenik

Savremenik je bio središnji hrvatski književni časopis, glasilo Društva hrvatskih književnika.

Novi!!: Fran Hrčić i Savremenik · Vidi više »

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Novi!!: Fran Hrčić i Slavistika · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Fran Hrčić i Slavonija · Vidi više »

Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.

Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.

Novi!!: Fran Hrčić i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. · Vidi više »

Sveučilište u Beču

Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.

Novi!!: Fran Hrčić i Sveučilište u Beču · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Fran Hrčić i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

Novi!!: Fran Hrčić i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Fran Hrčić i Umjetnost · Vidi više »

Vanja Radauš

Vanja Radauš (Vinkovci, 29. travnja 1906. – Zagreb, 24. travnja 1975.), bio je hrvatski kipar, slikar i književnik.

Novi!!: Fran Hrčić i Vanja Radauš · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Fran Hrčić i Varaždin · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Fran Hrčić i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Fran Hrčić i Zagreb · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: Fran Hrčić i 1. studenoga · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: Fran Hrčić i 1876. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Fran Hrčić i 1895. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Fran Hrčić i 1898. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Fran Hrčić i 1953. · Vidi više »

7. listopada

7.

Novi!!: Fran Hrčić i 7. listopada · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »