Brže od pregledniku!
66 odnosi: Aarhus, Abu Dhabi, Arhitektura, Španjolska, Švicarska, Židovi, Češka, Barcelona, Basel, Berlin, Bob Geldof, Chicago, Danska, Düsseldorf, Dennis Hopper, Dizajn, Dokumentarni film, Dolar, Edward Ruscha, Guggenheim muzej u Bilbau, Hanover, Harvardovo sveučilište, High-tech arhitektura, Illinois, Kalifornija, Kanada, Karton, Kiparstvo, Konstrukcija, Los Angeles, Ludwig Mies van der Rohe, Marcel Breuer, Minneapolis, Minnesota, Minnesota, Mississippi, Namještaj, New York (razdvojba), Njemačka, Ontario, Panama, Pariz, Philip Johnson, Plešuća kuća, Postmoderna arhitektura, Prag, Pritzkerova nagrada, San Pedro (razdvojba), Santa Monica, Kalifornija, Seattle, Washington, Sjedinjene Američke Države, ..., Skulptura, Sveučilište Yale, Sydney Pollack, Toronto, Ujedinjeni Arapski Emirati, Urbanizam, Venecijanski bijenale, Vlado Milunić, Walter Gropius, 1929., 1947., 1951., 1956., 1957., 1962., 28. veljače. Proširite indeks (16 više) »
Aarhus
Gradsko kazalište Aarhus (od 1948. do 31. prosinca 2010. imenom Århus) je drugi grad po veličini u Danskoj i najveća danska luka.
Novi!!: Frank Gehry i Aarhus · Vidi više »
Abu Dhabi
Abu Dhabi, Abu Dabi, Abu Zabi (ar. أبو ظبي Abū ẓabī), je glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata te drugi po veličini grad u državi, sjedište istoimenog emirata Abu Dhabija.
Novi!!: Frank Gehry i Abu Dhabi · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Frank Gehry i Arhitektura · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Frank Gehry i Španjolska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Frank Gehry i Švicarska · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Frank Gehry i Židovi · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Frank Gehry i Češka · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Frank Gehry i Barcelona · Vidi više »
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Novi!!: Frank Gehry i Basel · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Frank Gehry i Berlin · Vidi više »
Bob Geldof
Sir Robert 'Bob' Frederick Zenon Geldof, (Dún Laoghaire, Irska, 5. listopada 1951.) irski je glazbenik.
Novi!!: Frank Gehry i Bob Geldof · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Frank Gehry i Chicago · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Frank Gehry i Danska · Vidi više »
Düsseldorf
Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Frank Gehry i Düsseldorf · Vidi više »
Dennis Hopper
Dennis Lee Hopper (17. svibnja 1936. -, 29. svibnja 2010.) je bio američki glumac.
Novi!!: Frank Gehry i Dennis Hopper · Vidi više »
Dizajn
Boris Bućan: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.) Dizajn je primijenjena umjetnost i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz iterativni proces skica i maketa.
Novi!!: Frank Gehry i Dizajn · Vidi više »
Dokumentarni film
Filmski plakat za dokumentarni film "Nanuk" Dokumentarni film ili dokumentarac je filmski žanr koji se bavi stvarnim događajima.
Novi!!: Frank Gehry i Dokumentarni film · Vidi više »
Dolar
Dolar je službeno ime valute nekoliko zemalja i područja na svijetu, uključujući Australiju, Kanadu, istočne karipske otoke, Liberiju, Hong Kong, Novi Zeland, Singapur i SAD.
Novi!!: Frank Gehry i Dolar · Vidi više »
Edward Ruscha
Edward Joseph Ruscha (Omaha, Nebraska, SAD, 16. prosinca, 1937.) američki je slikar, fotograf i dizajner.
Novi!!: Frank Gehry i Edward Ruscha · Vidi više »
Guggenheim muzej u Bilbau
Muzej Guggenheim u Bilbau (baskijski: Guggenheim Bilbao Museoa, španjolski: Museo Guggenheim Bilbao) je muzej moderne i suvremene umjetnosti koji je projektirao kanadsko-američki arhitekt Frank Gehry, a izgradila tvrtka Ferrovial.
Novi!!: Frank Gehry i Guggenheim muzej u Bilbau · Vidi više »
Hanover
* Hannover (razdvojba), više značenja.
Novi!!: Frank Gehry i Hanover · Vidi više »
Harvardovo sveučilište
Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".
Novi!!: Frank Gehry i Harvardovo sveučilište · Vidi više »
High-tech arhitektura
Frei Otto i Günther Behnisch, Olimpijski stadion u Münchenu (1972.) High-tech arhitektura, kasni modernizam ili strukturalni ekspresionizam, je stil u arhitekturi koji se razvio 70-ih godina 20.
Novi!!: Frank Gehry i High-tech arhitektura · Vidi više »
Illinois
Illinois je savezna država SAD-a. Peta je savezna država po broju stanovnika.
Novi!!: Frank Gehry i Illinois · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Frank Gehry i Kalifornija · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Frank Gehry i Kanada · Vidi više »
Karton
Različite vrste kartona. Stroj za izradu papira. Cijevi od kartona, koje zahtijevaju visoku krutost. hidroizolacije na ravnim krovovima. Ljepenka za pakiranje. površinske mase od kartona. Karton je debela vrsta papira najčešće gramature od 200 do 500 g/m2.
Novi!!: Frank Gehry i Karton · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Frank Gehry i Kiparstvo · Vidi više »
Konstrukcija
svjetsku baštinu kao čudo konstruirano isključivo od drveta, bez ijednog čavla. Konstrukcija je bitan graditeljski, ali i estetski, element arhitekture.
Novi!!: Frank Gehry i Konstrukcija · Vidi više »
Los Angeles
Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.
Novi!!: Frank Gehry i Los Angeles · Vidi više »
Ludwig Mies van der Rohe
Ludwig Mies van der Rohe, rođen je kao Maria Ludwig Michael Mies, 27.
Novi!!: Frank Gehry i Ludwig Mies van der Rohe · Vidi više »
Marcel Breuer
Marcel Lajos Breuer (21. svibnja 1902., Pečuh, Mađarska, 1. srpnja 1981. New York), bio je neobično utjecajan, arhitekt i industrijski dizajner, mađarsko-židovskog porijekla.
Novi!!: Frank Gehry i Marcel Breuer · Vidi više »
Minneapolis, Minnesota
Minneapolis je najveći grad američke savezne države Minnesote.
Novi!!: Frank Gehry i Minneapolis, Minnesota · Vidi više »
Minnesota
je država u sjevernom dijelu Sjedinjenih američkih država.
Novi!!: Frank Gehry i Minnesota · Vidi više »
Mississippi
Mississippi je američka savezna država na Jugu SAD-a. Broj stanovnika je 2,9 milijuna,https://worldpopulationreview.com/states/mississippi-population a površina joj je 123.515 km².
Novi!!: Frank Gehry i Mississippi · Vidi više »
Namještaj
Namještaj u trgovini Namještaj ili pokućstvo označava predmete koji su namijenjeni prvenstveno korištenju u zatvorenim ili vrtnim/vanjskim prostorima, kao što su: stanovi, trgovine, uredi i drugo.
Novi!!: Frank Gehry i Namještaj · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Frank Gehry i New York (razdvojba) · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Frank Gehry i Njemačka · Vidi više »
Ontario
Slapovi Niagare - Ontario Ontario je najmnogoljudnija pokrajina Kanade.
Novi!!: Frank Gehry i Ontario · Vidi više »
Panama
Panama je najjužnija država Srednje Amerike.
Novi!!: Frank Gehry i Panama · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Frank Gehry i Pariz · Vidi više »
Philip Johnson
Philip Cortelyou Johnson (8. srpnja 1906. – 25. siječnja 2005.) bio je utjecajni američni arhitekt.
Novi!!: Frank Gehry i Philip Johnson · Vidi više »
Plešuća kuća
Pogled sa strane Plešuća kuća (češki: Tančící dům) je nadimak koji je dat zgradi osiguravajućeg društva Nationale Nederlanden u centru Praga, u Češkoj na adresi Rašínovo nábřeží 80, 120 00 Praha 2.
Novi!!: Frank Gehry i Plešuća kuća · Vidi više »
Postmoderna arhitektura
Philipa Johnsona iz 1984. god., svojim georgijanskim slomljenim zabatom predstavlja postmoderni okret od kutijastih funkcionalističkih nebodera modernizma. Postmoderna arhitektura je suvremeni arhitektonski stil koji se javlja koncem 1950-ih.
Novi!!: Frank Gehry i Postmoderna arhitektura · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Frank Gehry i Prag · Vidi više »
Pritzkerova nagrada
Pritzkerova nagrada je godišnja nagrada koja se dodjeljuje na području arhitekture.
Novi!!: Frank Gehry i Pritzkerova nagrada · Vidi više »
San Pedro (razdvojba)
San Pedro na španjolskom znači "Sveti Petar".
Novi!!: Frank Gehry i San Pedro (razdvojba) · Vidi više »
Santa Monica, Kalifornija
Santa Monica je grad u američkoj saveznoj državi Kalifornija, smješten na obali Pacifika, a koji administrativno pripada Okrugu Los Angeles.
Novi!!: Frank Gehry i Santa Monica, Kalifornija · Vidi više »
Seattle, Washington
Seattle (hrvatski izgovor: sijetl) lučki je grad na sjeverozapadu SAD-a, u državi Washington.
Novi!!: Frank Gehry i Seattle, Washington · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Frank Gehry i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Novi!!: Frank Gehry i Skulptura · Vidi više »
Sveučilište Yale
Logo ''Connecticut Hall'' Yaleovo sveučilište ili Sveučilište Yale (eng. Yale University), privatno je sveučilište u New Havenu, u američkoj saveznoj državi Connecticut, nazvano po Elihuu Yaleu.
Novi!!: Frank Gehry i Sveučilište Yale · Vidi više »
Sydney Pollack
Sydney Pollack (1. srpnja 1934. – Los Angeles, Kalifornija, 26. svibnja 2008.) je američki filmski redatelj, producent i glumac, dobitnik Oscara za najbolju režiju i film.
Novi!!: Frank Gehry i Sydney Pollack · Vidi više »
Toronto
Toronto je najveći grad u Kanadi te glavni grad provincije Ontario.
Novi!!: Frank Gehry i Toronto · Vidi više »
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Novi!!: Frank Gehry i Ujedinjeni Arapski Emirati · Vidi više »
Urbanizam
Boulevard Haussmann u Parizu Urbanizam je znanstvena disciplina i djelatnost koja se bavi proučavanjem, uređivanjem gradova i planiranjem njihova razvoja (urbanističko planiranje).
Novi!!: Frank Gehry i Urbanizam · Vidi više »
Venecijanski bijenale
Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u GiardineVenecijanski bijenale (talijanski: Biennale di Venezia), ili punim nazivom Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, je izložba koja se od 1895.
Novi!!: Frank Gehry i Venecijanski bijenale · Vidi više »
Vlado Milunić
Vlado Milunić (Zagreb, 3. ožujka 1941. – 17. rujna 2022.) bio je češki arhitekt hrvatskog podrijetla te predavač na Češkom tehničkom sveučilištu u Pragu (ČVUT).
Novi!!: Frank Gehry i Vlado Milunić · Vidi više »
Walter Gropius
Walter Gropius (Berlin, 18. svibnja 1883. – Boston, 5. srpnja 1969.), njemački arhitekt i teoretičar arhitekture; osnivač prve škole dizajna, Bauhausa.
Novi!!: Frank Gehry i Walter Gropius · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Frank Gehry i 1929. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Frank Gehry i 1947. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Frank Gehry i 1951. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Frank Gehry i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Frank Gehry i 1957. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Frank Gehry i 1962. · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Frank Gehry i 28. veljače · Vidi više »
